ŠOKANTNO; Crveni li se hrvatsko pravosuđe od stida?

Prosječni čitatelj koji prati hrvatske medije sve češće nailazi na skandalozne vijesti vezane uz vrlo čudna događanja u domaćem pravosuđu a kakve se u uređenim državama ne sreću ni približno tako često kao u Hrvatskoj.

Dobar dio tih nesvakidašnjih vijesti iz Domovine vezan je uz osječke sudove; zapošljavanja djece sudaca, dopisivanja sudaca s ljubavnicama i pomoć u suđenju, ljubavni problemi sutkinja koji ih dekoncentriraju na raspravama dok ljude šalju u zatvor, nestanci spisa iz zgrade suda, ulični napadi na suca gdje novine u kojima radi sestrična suca navode da je napadač građanin dok druge novine pišu da je ulični incident možda izazvao i napadnuti….i slično. Možda sličnih događanja ima i na drugim sudovima, ali na sreću ili nesreću, za njih se za sada još ne zna.

Sve do nedavno se međutim nitko nije sjetio, usudio ili bio dovoljno uporan istražiti i tzv. “ljetnja suđenja”.

Od kada je prije više od šest i pol godina dobio izvanredni otkaz, osječki pravnik Vladimir Šplajt se sam bori protiv nepravilnosti lokalnog pravosuđa čije najčudnije odluke se u pravilu donose u srpnju i kolovozu kada bi suci prema Sudskom poslovniku u pravilu trebali koristiti godišnje odmore. Te ljetne, ali i neke druge odluke su najčešće na njegovu štetu i štetu njegove sestre V.P. O slučaju učiteljice V.P. i presudi Pr-30/10, te što se sa tim spisom događalo, pogađate, baš u srpnju i kolovozu 2010. i srpnju 2014.godine, a i ranije sa izgubljenim pa rekonstruiranim spisom Pr-4/96, više u jednom od slijedećih nastavaka.

Do sada je jedini konkretniji i pravi rezultat Šplajtove borbe iz vremena bivšeg nestranačkog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića koji je zbog suđenja suprugu, sinu i zetu razriješio predsjednicu Trgovačkog suda u Osijeku. Od kada je otišla u prijevremenu mirovinu, na Trgovačkom sudu u Osijeku više nema većih skandala. Ima li u osječkom pravosuđu još sudaca koji su “sazreli” da ih sadašnji ministar pravosuđa Orsat Miljenić udalji od mogućnosti “suđenja” na dosadašnji način koji ćemo opisati u ovom članku?

HAZUD će prvi objaviti neke dokumente iz pomoćnih sudskih knjiga do kojih koliko nam je poznato u Hrvatskoj još nije došla nijedna stranka. Ovi dokumenti ilustriraju i dokazuju kako se kome sudi u Osijeku, posebice ljeti u vrijeme godišnjih odmora.

Možda će ovaj članak zaintrigirati i neke druge hrvatske građane da kao stranke iskoriste svoje pravo i za pravomoćne presude koje su ih zaprepastile i od svojih županijskih sudova zatraže na uvid “posebne knjige sjednice vijeća” iz čl.213.st.1. Sudskog poslovnika (NN 158/09)?

Javnosti i strankama je uglavnom nepoznato kako drugostupanjska vijeća odlučuju o žalbama, iako stranke osim rezultata glasanja imaju pravo znati kako se odvija dio tog izvanparničnog procesa. A kako je sudilo III Građansko vijeće Županijskog suda u Osijeku u 2011. i 2012. godini, dio toga objavljujemo u ovom članku. Iskreno se nadamo da na drugim sudovima nema ni približno toliko prepravljanja odluka i mijenjanja sudaca te da se na drugim sudovima kada stranke otkriju nepravilnosti u otpravljanju i dostavi ne uništavaju pomoćne knjige koje se prema čl. 170. Sudskog poslovnika (NN 37/14) u općem arhivu suda moraju čuvati – trajno!

Zbog preobimnog dokaznog materijala kojeg posjedujemo, ovu priču o hrvatskom, posebice o osječkom pravosuđu ćemo objaviti u nekoliko nastavaka.

Za početak ćemo se dotaknuti samo Šplajtovog radnog spora o čijem ponavljanju postupka se odlučuje 200 km zapadnije od Osijeka na delegiranom Županijskom sudu u Bjelovaru dokle nadamo se ne bi trebali dosizati dugi osječki kraci.

Na Županijskom sudu u Osijeku radni spor ovog Osječanina je najprije bio pod brojem Gž-1485/10, a nakon ukidanja presude dobio je novi broj Gž-1431/12. Ovaj broj se nalazi otisnut i na Šplajtovoj bijeloj majici s likom božice pravde Justicije koja se sudeći po boji obraza očito zastidjela ove osječke presude.

    

Za početak ukazujemo na jednu indikativnu činjenicu koja pokazuje nevjerojatnu… da li baš – “slučajnost”!? I uzavrelog 7. srpnja 2011. kada je odlučivano i odlučeno o 26 žalbi i maglovitog 22. studenoga 2012. kada je bilo 20 žalbi, oba Šplajtova predmeta su kao što se može vidjeti iz preslike zapisnika na dnevnom redu bili – posljednji!?

  

  

Slučajno ili ne?

Ako ova “slučajnost” do sada nikome nije bila čudna, nekome bi ipak trebalo biti suspektno zašto je onda u III vijeću toga 7. srpnja 2011. od 26 predmeta sudac J.G. koji je u osječko pravosuđe došao kao odvjetnik iz Subotice iako uopće nije član III vijeća nije sudio nikom drugom osim Šplajtu?

Tko je bio “taj” ili kako neslužbeno saznajemo “ta” koja je odlučila o kako se vidi na kraju zapisnika naknadnom stisnutom dopisivanju prezimena suca G. kako ne bi sudili suci III vijeća M.Ž. i D.G.?

Ako je vjerovati dopisu tajnice Županijskog suda, D.G. iz Đakova toga 7. srpnja nije bio na godišnjem odmoru?

Zašto je M.Ž. toga dana mogla odlučivati o 24 žalbe, a ne i o preostale dvije kada je pozvana i sutkinja M.N. iz V vijeća da sa J.G. iz II vijeća ukine dvije nepravomoćne odluke? Kome i kakvu odluku je sutkinja izvjestiteljica D.V. zapravo predložila tom šarolikom vijeću kada u zapisniku piše da je donesena presuda, a Šplajt je na kućnu adresu dobio pisani otpravak – rješenje!? Je li “Subotičanin” uopće bio na toj samo jednoj i to zadnjoj točki vijeća, a ako jest, jel’ pozvan samo zato da se preglasa predsjednica vijeća S.Z. i članica cijeća M.Ž.? Zašto je iz V vijeća zbog samo jedne odluke uopće pozivana i sutkinja M.N.?

Kakve su to prema Zakonu o parničnom postupku presude i rješenja koja se kako piše u zapisniku donose – “na drugi način”?

A da bi prema van sve “štimalo”, ova presuda, (iako u pisanom otpravku piše rješenje!?) je kako se vidi iz štambilja 26.VII 2011. i – pregledana.

Slučajni problem je u tome što sutkinja M.Č. koja je u štambilju parafirala da je presudu pregledala, te 2011. godine Godišnjim rasporedom uopće nije bila određena za pregledavanje pa ništa nije ni smjela pregledavati. 2011. godine je pregled i kontrolu drugostupanjskih građanskih odluka radi ujednačavanja sudske prakse mogla i morala obavljati jedino sutkinja H.R. Je li se možda čekalo da sutkinja H.R. ode na godišnji odmor pa da ovu presudu prekontrolira netko podobniji? Je li sve to baš “slučajno” pa se 15 mjeseci čekalo da se poklope neki odlasci na godišnje odmore sudaca koji su morali suditi kako bi sudili neki drugi suci iz drugih vijeća? Ili su se najmanje tri osobe udružile s namjerom da donesu ovakve sudske odluke koje su Šplajtu i drugima nanijele veliku financijsku štetu?

O tome kako je u Osijeku “normalna” pojava da i druga vijeća donose npr. rješenje kojim je prethodna odluka preinačena, a u međuvremenu se do pisanog otpravka i objave na internetu u e-Predmetu ista ta odluka – ukine, u jednom od slijedećih nastavaka.

Za sada ćemo samo ilustrirati kako se u vrlo ozbiljnim stvarima, sa nečijim novcima i životnim sudbinama u Osijeku vrlo neozbiljno ponaša i poigrava. Pa se u nečijim Gž-941/11 i Gž-1714/11 oblik i vrsta odluke pišu kemijskom olovkom, križaju i prepravljaju običnom olovkom, na internetu u e-Predmetu se objavi nešto sasvim treće, a ne bi bilo iznenađenje i da je sudski dostavljač strankama kući donio nešto sasvim četvrto?

   

No, da se vratimo Gž-1485/10. Nakon što je Općinski sud po drugi puta presudio u korist ovog Osječanina, njegov poslodavac se opet žalio u spisu pod novim brojem Gž-1431/12. Na prvi pogled vidi se da nije bilo nikakvih križanja, koreksiranja, sudaca iz drugih vijeća i čini se da je tog 22.studenoga 2012. bilo sve uredno i u skladu sa zakonom? No to je tako samo na prvi pogled. I laici zamjećuju da nedostaje sutkinja S.Z. koja je 7.srpnja prethodne godine bila predsjednica vijeća. Osim ako nije otišla u mirovinu, na drugi sud, dugotrajno bolovanje ili na sličan način opravdano spriječena, prema čl. 10. st.1. Zakona o sudovima (NN 28/13) spis se nije smio dodijeliti nekom drugom predsjedniku vijeća pa tako ni sucu D.G.

Zašto se to dodijelio D.G. ako sutkinja S.Z. toga 22. studenoga nije bila opravdano spriječena?

Odgovor na to i odgovoran za to je tada bio Z.V., sudac ovlašten za obavljanje poslova sudske uprave koji je u međuvremenu predsjedao i na dvije sjednice sudaca kada se 11.prosinca 2012. prema zapisniku od više sudaca moglo čuti o nezadovoljstvu suca D.G. radom njegovog III vijeća. Kakvo je to nezadovoljstvo bilo i što se krije iza toga eufemizma? Je li nezadovoljstvo bilo i što se se A.V., kćer suca Z.V., slučajno baš za vrijeme Šplajtovog žalbenog postupka zaposlila u istu pravnu službu iz koje je Šplajt dobio otkaz!? Ili je to bio pravi raison d’etre ovih “slučajnosti”?

Pravu istinu sasvim sigurno znaju neki suci koji se o tome nisu dužni očitovati dok netko ovlašten DSV ne predloži skidanje njihovih sudačkih imuniteta.

Tada bi i sutkinja koju je Šplajt imenovao u prijedlogu za ponavljanje postupka mogla pojasniti zašto je i od koga povezanog sa Gž-1431/12 u prijedlogu za ovrhu zatražila i prema svemu sudeći dobila oprost troškova koje je bila dužna platiti? Koliko znamo, sutkinja zbog toga do sada Šplajta još nije odvažila tužiti za klevetu kao što ga je tužio sudac Z.V. jer je na portalu dnevno.hr obznanio neke činjenice u vezi zapošljavanja sučeve kćeri.

Preinačenjem Šplajtove presude njegov bivši poslodavac a sadašnji poslodavac sučeve kćeri je uštedio gotovo milijun kuna.

Kada do USKOKA samo dopre glas i za znatno manje suspektne iznose, traže se izvidi pa ako postoji osnovana sumnja pokreće se istrage i podižu optužnice… Šplajt je USKOKU još prošle godine prijavio da se osječkoj sutkinji J.H. prijeti kako će dobiti otkaz ako ponovo donese rješenje u njegovu korist, ali do sada nije nijednom pozvan da ovu prijavu potkrijepi svojim saznanjima i predloži druge svjedoke kojima se ista sutkinja požalila. Postoji kaznena prijava i spremnost više radnika osječke Pivovare da na poligrafu posvjedoče kako im se ista sutkinja također žalila da joj se prijeti, ali za sada o tome nema nikakvih vidljivih rezultata.

Šplajtu se za sada onemogućuje da nešto više sazna i o predmetu pod sličnim brojem Gž-431/12 o kojem se navodno odlučivalo 20. prosinca 2012. Kažemo navodno jer ako se malo bolje pogleda, čini se da su se i u ovom predmetu sa brojem kojeg od Šplajtovog predmeta razlikuje samo jedna “jedinica” neke znamenke – prepravljale?

   

Nakon što mu se omogući uvid i u taj spis, možda će postati jasnije zašto je Šplajtova presuda postala pravomoćna tek na Badnjak 2012. umjesto mnogo ranije? Je li za to kriv e-Spis u kojemu se ne može tako lako prepravljati i krečiti kao u ručno vođenim zapisnicima?

Na nepravilnosti u radu Općinskog suda u Osijeku o kojemu ćemo pisati u slijedećim nastavcima, početkom lipnja se ministru pravosuđa Orsatu Miljeniću u okviru svojih limitiranih ovlasti diskretno pismeno obratio i sam Predsjednik Republike Ivo Josipović. No, koliko nam se čini, prag tolerancije sadašnjeg ministra pravosuđa na ovakva suđenja gdje su za ishod zainteresirana i djeca sudaca je za sada mnogo viši od praga tolerancije bivšeg nestranačkog ministra pravosuđa.

HAZUD iz dijaspore a Veronika Vere iz Hrvatske će kao svoj doprinos poboljšanju stanja u hrvatskom pravosuđu preko ovog portala nadležnim institucijama u Hrvatskoj obznaniti dokaze koji su kod mnogih koji su do sada vidjeli dijelove prepravljanih zapisnika izazvalo nevjericu i zgražanje.

Vrhovni sud na sve češće argumentirane prijedloge osječana donosi sve više rješenja kojima se predmeti delegiraju drugim stvarno nadležnim sudovima. Osječki sudovi na taj način polako ostaju bez posla, a zatrpavaju se drugi delegirani sudovi za koje ćemo tek vidjeti slažu li se i oni s ovakvim osječkim načinima suđenja?

Postavlja se logično pitanje ne bi li u Hrvatskoj konačno netko trebao naložiti izvanredni inspekcijski nadzor navedenoga i ukloni nezdravo tkivo iz pravosuđa kako ne bi došlo do potpune sepse?

Možda već ovaj prvi članak u nizu zaintrigira i neke nadležne u Hrvatskoj da pokrenu zakonom predviđene postupke kako se Justicija zbog Gž-1431/12 i mnogih drugih presuda više ne bi ovako crvenjela od stida?

portal HAZUD

Zločinački poduhvat; Odvjetnici lihvare građane u ime ilegalnih kreditnih zadruga i uz znanje države

Da je u korumpiranoj državi doista sve moguće, potvrđuje i činjenica da su pojedini odvjetnici u zadnje vrijeme postali ponajveći lihvari u Hrvatskoj. Mnogi su, naime, preuzeli potraživanja u Hrvatskoj nelegalnih kreditnih ureda i austrijskih kreditnih zadruga te umjesto njih naplaćuju lihvarska potraživanja od hrvatskih građana, ovršuju im kuće i stanove te ih izbacuju na ulicu.

Odvjetnici su na taj način postali dio međunarodnog lanca lihvarenja hrvatskih građana i to uz očiti blagoslov hrvatske države! Na taj način građane, čini se, pljačkaju posve legalno!

B. D. (podaci poznati redakciji) iz Zagreba, primjerice, blokira i ovršuje odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina, u ime štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče iz Austrije, koje u Hrvatskoj nisu ni prijavljene za financijsko poslovanje?!

- Novac od ugovorenog kredita nisam podignula u banci, već mi ga je na ruke dao odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina. Kazao je da mi tako samo želi olakšati, jer ne moram po novac u Austriju. Kredit sam svo vrijeme otplaćivala na njegov privatni račun u banci Kovanica. Kamo je on uplatio taj novac, ne znam, ali znam da je od dogovorenog iznosa odmah uzeo velik dio sebi za proviziju. Nije pri tom platio porez. Štedno kreditne zadruge u čije ime je on osobno ugovorao isplate kredita  nisu, osim toga, registrirane u Hrvatskoj, što znači da oni ilegalno ovršuju hrvatske građane. No, to ih ne priječi da meni i kćeri preko odvjetnika blokiraju račune i provode ovrhu nad mojim stanom na zagrebačkoj Trešnjevci. Strašno je i sramotno da institucije hrvatske države svu tu pljačku mirno promatraju i ništa ne čine, ali se zato revno uključe u proceduru kada dužniku treba ovršiti imovinu i izbaciti ga iz stana. Tada su institucije vrlo brze, tada ne trebate dugo čekati na ročište ni na sudsko rješenje. U trenutku kada sirotinju treba izbaciti na ulicu, sve se odvija brzinom munje – ogorčeno priča B.D.  te dodaje da je odvjetnik Hinko Žerjav zapravo produžena ruka ilegalnih štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, iz Austrije.

Prijavu protiv navedenih štedno kreditnih zadruga te odvjetnika Hinka Žerjava Ministarstvu financija RH podnijala je u siječnju ove godine udruga Veronika Vere, u ime oštećene  žrtve B.D.

Evo što, između ostalog, stoji u prijavi.

- Podnositeljica prijave je na temelju oglasa otišla u  Odvjetnički ured Hinka Žerjava, te sa odvjetnicima Hinko i Renata Žerjav sklopila dogovor o kreditiranju, a u uvjerenju da su oni predstavnici Banke Kovanice iz Varaždina. Po sklopljenom dogovoru, odvjetnici Hinko i Renata Žerjav predočili su joj ugovor sa Štedno kreditnom zadrugom Posojilnica – Banka Bilčovs – Hodišče -  Škofiče, Lamannsdorf, Bilčpovs 33 iz Austrije, pri tom tvrdeći da će se sva financijska transakcija vezano uz ovo kreditiranje obaviti u Banci Kovanica. Ugovori (tri) o kreditima, sa dvije različite pravne osobe, obje Štedno kreditne zadruge iz Austrije, (POSOJILNICA – BANKA BILČOVS, i POSOJILNICA-BANK ZILA) sklopljeni su na način da se nije mogao, prema njegovim riječima sklopiti jedan kredit u iznosu od 30.000,00 eur-a koliko je podnositeljici prijave bilo potrebno, već joj je odvjetnik Žerjav ponudio sklapanje tri kredita u iznosima od 22.000,00 eura, 5.500,00 eura i 7.500 eura, i na sva tri odmah prilikom isplate obustavio svoju proviziju i proviziju koja navodno pripada Banci tako da je iznos primljen na ruke u njegovom uredu iznosio daleko manje od iznosa koji je bio naveden u ugovoru tj. prijaviteljici je na ruke isplaćen iznos od 27.000,00 eur-a a ne 35.000,00 eura. Razliku od 8.000,00 eur-a Hinko Žerjav i Renata Žerjav zadržali su za sebe, na njega nisu platili porez na dohodak, sukladno zakonu.

Po sva tri kredita, osim hipotekarnog zaloga na nekretnini, za uredan povrat kredita jamčili su i jamci. Iz priloženih naloga za uplatu evidentno je da je prijaviteljica uplaćivala rate kredita na privatni devizni  račun odvjetnika Hinka Žerjava (u banci evidentiran kao DEVIZNA ŠTEDNJA GRAĐANA.

Prijaviteljica NIKADA nije niti na koji način komunicirala sa davateljem kredita, koji nije ovlašten obavljati financijsko ni kreditno poslovanje u Republici Hrvatskoj, što je propisano Zakonima o kreditnim institucijama i Zakonom o štedno kreditnim zadrugama, niti su isti kontrolirani, niti prijavljeni HNB-u, a niti drugim nadzornim institucijama u RH zaduženim za kontrolu tijeka novca u Republici Hrvatskoj.

Sami ugovori nisu, u dijelu napisanom na hrvatskom jeziku, uopće ovjereni  niti potpisani od strane davatelja kredita pa se sukladno Zakonu o obveznim odnosima također smatraju nepostojećim tj. ništetnim, jer su ovjereni samo od jedne strane tj. od primatelja kredita, koji je cijelo vrijeme bio u zabludi da se radi o legalnom i zakonitom poslu. Prijaviteljica nije znala, niti je mogla znati, da račun u Banci Kovanica pripada Hinku Žerjavu kao fizičkoj – privatnoj osobi, a ne kao osobi ovlaštenoj za provođenje bankovnih ili kreditnih odnosno nekih drugih financijskih transakcija.

U periodu od 2004. godine do 2013. godine, na žiro račun odvjetnika Hinka Žerjava, uplaćeno je od prijaviteljice više od 38.000 eura. O svim uplatama, prijaviteljica posjeduje originalne potvrde. Osim uplaćenih sredstava na njegov privatni devizni račun (kako je to osobno naložio), prijaviteljica je značajan iznos dala odvjetniku direktno na ruke.“

Osim redovno uplaćenih rata, u Banci Kovanica i sredstava koje je primio „na ruke“, odvjetnik Hinko Žerjav, je po istoj osnovi blokirao mirovinu jednog od jamaca, s koje je mjesečno uskraćivao iznos od 750 kuna, od 2008. godine pa  sve do dana njegove smrti, u listopadu  2013. godine što ukupno iznosi oko 7.200 eura. Nadalje, i drugi nositelj manjeg kredita i drugi jamac, također su uplaćivali sredstva po zaduženjima s osnove ovih kredita, a odvjetnik je provodio i zapljenu sredstava sa plaće (do sada nepoznat uskraćeni iznos). Iz evidencije koju posjeduje prijaviteljica, proizlazi, da je za 27.000 eura od 2004. godine do danas uplatila – što direktnom uplatom u banci, što na ruke odvjetnicima u njihovom odvjetničkom uredu, a što zapljenom sredstava sa žiro i tekućih  računa – iznos veći od  50.000 eura do prosinca 2013. godine.

Prijaviteljica je u nekoliko navrata, pismeno a i osobno telefonskim putem,  putem drugih institucija, inspektorata, tražila od kreditora i od odvjetnika očitovanje o stanju duga, konto kartice, izlistanje uplaćenih sredstava, i zamolbu da uplaćuje direktno na račun dviju Štedno kreditnih zadruga, no njenom zahtjevu nije udovoljeno.

Istovremeno su odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, kao punomoćnici ovih štedno kreditnih zadruga (iako nemaju Apostille tj. međunarodnu punomoć potrebnu za zastupanje stranih pravnih i fizičkih osoba na području Republike Hrvatske), neovlaštenih za poslovanje i kreditiranje na području Republike Hrvatske, pokrenuli i ovršni postupak ne samo po računima, već i na nekretnini u vlasništvu prijaviteljice. Ono što najviše šokira, je činjenica da ovi „navodni“ kreditori, koje prijaviteljica nikad nije vidjela, niti s njima sklopila bilo kakav posao, imaju upisano založno pravo na nekretnini u iznosu od 22.000 eura, a da nakon uplate iznosa od preko 50.000 eura (kao pod gore), potražuju i danas iznos od preko 35.000 eura, točnije, s obračunom u  prosincu 2013. godine.

Istovremeno, osim ovrhe na nekretnini koja je u tijeku, pokrenuli su i ovršni postupak nad plaćom jednog jamca za iznos od 33.000,00 eura, a također provode ovrhu i nad nositeljem drugog manjeg kredita koji je prilikom isplate iznosio  7.500 eur-a sada potražuju 12.000,00 eura.

Po svemu proizlazi da sve uplate od 2004. godine do danas, a koje iznose preko 50.000 eura nisu niti proslijeđene na žiro račune štedno kreditnih zadruga koje su nelegalno poslovale na području RH putem punomoćnika  tj. odvjetnika Hinka i Renate Žerjav, već su očigledno zadržana na računima Hinka Žerjava.  Prijaviteljica posjeduje saznanja da nije jedina koja je na ovakav način dovedena u zabludu i koja je uplaćivala visoke iznose po osnovi primljenog kredita.

Kako odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, usprkos uplaćenim sredstvima od strane prijaviteljice od preko 50.000,00 eur-a do današnjeg dana za isplaćenih 26.000,00 eur-a i to na ruke u odvjetničkom uredu, i dalje provode ovršni postupak na nekretnini koja je jedno od jamstva po kreditu i koja je jedina nekretnina prijaviteljici, u kojoj živi, a koja je na žalost, zbog svih ovih opisanih okolnosti postala socijalni slučaj, te joj ovi odvjetnici i nadalje odbijaju dostaviti izlistanje uplaćenih sredstava, a odbijeno je i financijsko vještačenje koje je predloženo Općinskom sudu u Zagrebu, te stoga  postoji neposredna i izravna opasnost da joj se u ovršnom postupku oduzme nekretnina za kredit koji je u stvari prema uplaćenim iznosima, molimo da:

Ministarstvo financija, odmah izvrši nadzor nad poslovanjem Odvjetničkog ureda Hinka i Renate Žerjav, te nadzor nad njihovim privatnim kunskim i deviznim računima, kao i da se provede nadzor odnosno kontrola da li su, kada i na koji račun uplaćivali uplaćena im sredstva, u korist Posojilnice Zila i Posojilnica Bilčovs….

Što se Kreditnih ureda koji i nadalje posluju i isplaćuju kredite na području Republike Hrvatske, zapanjujuća je činjenica da ta trgovačka društva ovršuju račune BEZ IKAKVE ZAKONSKE OSNOVE, jer su građani mahom sklopili ugovore o zajmovima i ugovore o kreditima sa tzv. Kreditnim uredima i Štedno kreditnim zadrugama kojima su tom prilikom dali i ovjerene bianco zadužnice, dok su im račune blokirali druga trgovačka društva s kojima oni nemaju nikakav ugovorni odnos.

Kao posrednici u naplati, ili bolje rečeno opunomoćenici sa zadatkom naplate potraživanja, javljaju se  učestalo odvjetnik Majić iz Zadra, i odvjetnik  Krpan iz Zagreba, kao i brojni djelatnici tzv. Kreditnih ureda i ureda koji u svrhu naplate potraživanja nazivaju građane iz call centara. Građani koji su sklopili  ugovore o kreditu, ili zajmu sa takvim “kreditnim uredima i ŠKZ”  su potpuno nezaštićeni, svakodnevno ih se uznemiruje i iznuđuje (osobe koje ih zovu, zovu u ime poduzeća s kojima građani nemaju nikakav ugovorni odnos), a imovina im se ovršuje, te ih se gotovo svakodnevno deložira iz njihovih stanova i kuća. Jednako tako velik je broj građana koji su ostali bez svojih domova već samim potpisom ugovora, za koji nisu shvatili da je Ugovor o kupoprodaji a ne Ugovor o zajmu.

Ovo, gospodine ministre, i ostali službenici Vlade RH i Ministarstva financija, moramo zajedničkim snagama što hitnije riješiti jer ćemo u suprotnom u Hrvatskoj imati pune ulice socijalnih slučajeva, stoji u dopisu udruge Veronika Vere dostavljenom Ministarstvu financija, Uredu Predsjednika RH, Vladi RH, Europskoj Komisiji.

Niti jedna od navedenih institucija nije odgovarajuće reagirala na ovu prijavu.

Što pak o vrlo ozbiljnim optužbama na svoj račun kaže odvjetnik Hinko Žerjav? Ovdje ćemo prenijeti dio njegovih opširnih odgovora na naša pitanja.

- “Gospođa D.B, zajedno sa ocem O.I.  i kćerkom K.S., zaključila je tijekom lipnja 2004. godine, sa Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, Ugovor o hipotekarnom kreditu, temeljem kojeg im je odobren kredit u visini od 22.000,00 Eura uz uvjete koji su utvrđeni tim ugovorom, a tijekom rujna 2005. godine, zajedno sa K.S.  zaključila je ugovor o kreditu u visini od 5.500,00 Eura sa Posojilnicim Bank-Zila.Iz samih ugovora razvidno je da su isti zaključeni u Republici Austriji, u skladu sa njihovim uvjetima i propisima.

Od tada pa do hospitalizacije gospođe D.  (po mojem sjećanju oko 2010. godine) naši su odnosi bili korektni, unatoč tome što je imala velike zaostatke u plaćanju anuiteta. O tome svjedoče njezini dopisi u kojima mi se zahvaljivala na ljubaznosti i razumijevanju. Nakon hospitalizacije potpala je pod utjecaj Udruge Veronika Vere. Tada počinju izmišljanja i prevrtanja stvarnog stanja, agresivno se koriste medijski prostori naročito internet sa isključivim ciljem da mojim klevećenjem uspiju ishoditi postupak ovrhe na založenim nekretninama – navodi odvjetnik Žerjav, pa dodaje da je nakon odobrenja kredita banka dužna odobreni iznos kredita staviti na raspolaganje na kreditni račun korisnika kredita. Budući da se radilo o austrijskim bankama, kreditni je račun bio otvoren kod tih banaka, u Austriji. Isplatu sa tih kreditnih računa mogu izvršiti ili direktori banaka (kao njihovi zakonski zastupnici) ili službenici banke koji su na to ovlašteni temeljem ugovora o radu sa bankom. Ja sam punomoćnik tih banaka za pojedina pravna pitanja u Republici Hrvatskoj. Nisam ovlaštena osoba koja bi mogla vršiti isplatu sa tih kreditnih računa, u Republici Austriji.

Novac sa kreditnog računa korisnik kredita može podići ili u gotovini ili pisanim nalogom za doznaku sa računa na račun

Posojilnica Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, isplatu hipotekarnog kredita izvršila je na temelju pisanog naloga korisnika kredita (D.B.), a Posojilnica Bank-Zila izvršila je gotovinsku isplatu korisnicima kredita. Zbog toga kategorički poričem da sam ja izvršio isplatu tih kredita.Točno je da je jedno vrijeme gospođa D.  meni na moj privatan račun otvoren u Banci Kovanica doznačivala sredstva, sa zamolbom da joj uplatim anuitete u Austriji. Naime, ona je bila dužna, kao uostalom i svi ostali korisnici inozemnih kredita, rate kredita otplaćivati putem ino doznaka (nalogom 14). Međutim, njoj je trošak ino doznake bio preskup, pa me je zamolila, znajući da svaki mjesec idem u Austriju, da bi ona meni dala novac, a da joj ja platim ratu u Austriji. Pristao sam isključivo kako bi joj izašao u susret, da ne mora plaćati skupu ino doznaku. Svaku uplatu uredno sam platio na njezin kreditni račun. Ona je od, uvodno spomenutih banaka, uredno primala kvartalne izvode iz kojih je bilo razvidno da su joj anuiteti plaćeni. Nikada nije reklamirala, bilo meni, bilo Posojilnicama, da joj nešto nije plaćeno, iako je na to imala pravo u roku od 6 tjedana od dana primitka kvartalnog izvoda.

Za svaki posao koji obavim uredno ispostavljam račun i uredno podmirujem sve svoje porezne obveze. Na temelju prijave gospođe D. imao sam tijekom kolovoza i rujna 2013. godine porezni nadzor, sa posebnim osvrtom upravo na predmete gospođe D., te je zapisnikom Porezne uprave Varaždin od 12. rujna 2013. godine utvrđeno da u mojem poslovanju nije bilo nepravilnosti.

Radi se o austrijskim pravnim osobama koje su upisane u trgovačke registre Republike Austrije i to Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče dana 17.06. 1910. godine, a Posojilnica-Bank Zila dana 03.03.1903. godine. Već iz ovih podataka možete zaključiti da se radi o bankama sa dugogodišnjom tradicijom poslovanja. U Republici Hrvatskoj one nemaju formiranu podružnicu, pa stoga ne postoji takav upis kod Trgovačkih sudova u RH.

Kao što sam već spomenuo, to su austrijske banke, koje bankarske poslove obavljanju u Republici Austriji, u skladu sa njihovim propisima. U obavljanju svoje djelatnosti oni se rukovode ekonomskim, a ne nacionalnim kriterijima. Ne postoji nikakva zapreka da oni kredit ne odobre hrvatskoj fizičkoj ili pravnoj osobi, ukoliko ispunjava kreditne uvjete, a ni po hrvatskim propisima nije postojala bilo kakva zabrana Hrvatima da se zadužuju u inozemstvu.

Sve uvjete kredita kojeg je namjeravala ostvariti kod Posojilnice-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, dobila je direktno od direktora te banke, koji su ju je posjetili u njezinom stanu, neposredno prije obrade njezinog kreditnog zahtjeva u Austriji. Direktori banke detaljno su joj obrazložili uvjete pod kojima oni odobravaju kredite, te ju uputili da se za sva pitanja može obratiti direktno njima, ostavivši joj, tom prilikom, svoje vizit karte. Nakon što mi je ugovor o kreditu dostavljen na pravnu obradu, ja sam ga deteljno obrazložio svim korisnicima kredita (D.B., O.I. i K.S., sve tri punoljetne i poslovno sposobne osobe, radi se o tri generacije osoba) i to u mojem uredu u Varaždinu, a nakon toga im je sve uvjete kredita objasnio i javni bilježnik, nakon čega su one izvršile solemnizaciju ugovora o kreditu, priznajući mu snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

Ugovor o kreditu sa Posojilnicom-Bank Zila, iz rujna 2005. godine, nije dostavljen meni na pravnu obradu.

Naravno da se u svojem radu držim Kodeksa odvjetničke etike. Odvjetnik sam već punih dvadeset godina. Nikoga ja ne varam, niti ne obmanjujem. S Posojilnicama poslujem od 1996. godine pa do danas. Kada bi varao i obmanjivao zasigurno ne bi imao tako dugotrajnu poslovnu suradnju – ističe odvjetnik Hinko Žerjav.“

Kako pak ovu situaciju, odnosno praksu da hrvatski odvjetnici preuzimaju potraživanja ilegalnih kreditnih ureda i ovršuju hrvatske građane izbacujući ih nerijetko na ulice, komentira ugledni pravni stručnjak i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević?

- “Kada institucije ništa ne čine iako znaju da se događa kriminal, to bi se moglo nazvati udruženim zločinačkim poduhvatom. Činjenica je, naime, da u Ministarstvu pravosuđa to mirno gledaju, kao da ih se to ne tiče. Uspostavljen je čisti robovlasnički odnos, a država se ponaša kao da to nije njihov problem. I što u situaciji kada pravni sadržaji ne štite građane i kada se godinama koriste rupe u zakonu, zaključiti nego da to zaudara na udruženi zločinački pothvat? Jer čim znaju za to, a ništa ne čine, to ne može biti slučajno” – decidirano tvrdi pravni ekspert Pero Kovačević.

Pojašnjava potom da bi svi zakoni koji se ‘guraju’ iz Vlade RH trebali biti detaljno proučeni da bi se znalo kakav će biti njihov doseg i učinak. No kod nas se, kaže, događa da interesni lobiji i određene skupine predlažu zakone u svoju korist, a ne u korist građana. I to prolazi!

- “U Vladi često ni ne pogledaju što predlažu. Nama su u Saboru nerijetko dolazili zakoni gdje nedostaje 60 do 70 članaka. Znak je to da nitko u Vladi te zakone niti ne čita, kao ni u stručnim službama u Saboru. Lobiji, dakle, predlože zakon, tekst nitko ni ne pogleda i za posljedicu imamo činjenicu da se kroz zakone stvara plodno tlo za korupciju. Postoje indicije da u tome sudjeluju i institucije poput Ministarstva pravosuđa, zbog čega spominjem mogući udruženi zločinački poduhvat”- baz okolišanja zaključuje Pero Kovačević.

Autor;  Damir Kramarić

Udruga Veronika Vere i oštećena B.D. uputili su Zahtjev  Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče i Posojilnica-Bank Zila sa  zamolbom da im dostave slijedeće podatke: 1) Kojeg dana je gdja B.D. bila u prostorijama Banke u Austriji, kao i kojeg dana je izvršena isplate, te tko je potpisao isplatnicu, odnosno tko je preuzeo novac ? 2) Da li su direktori ovih banaka kao jedini ovlašteni osobno potpisali ugovore o kreditu kod javnog bilježnika u Varaždinu, odnosno da li je kod javnog bilježnika deponirana međunarodna punomoć punomoćniku koji bi temeljem te međunarodne punomoći kao ovlaštenik  pravno obradio takve ugovore na području Republike Hrvatske, i tko je zapravo potpisao ugovore o kreditima u ime tih dviju banaka, gdje i kada? 

Odgovore koji pristignu   objaviti ćemo u jednom od slijedećih članaka, zajedno sa drugim dokazima koje su nam dostavili oštećeni građani!

Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?

Kada i kako nastupaju zastare na ovrhu?

Zastara nastupa kad protekne zakonom određeno vrijeme u kojem je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze (st. 2. čl. 214 ZOO).

Zastara završava, tj. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena.

Nakon isteka roka od tri godine zastarijevaju i tražbine zakupnine i najamnine, svejedno je li dogovoreno da se plaća povremeno, ili u jednom ukupnom iznosu. U istom roku zastarijeva i tražbina naknade štete

Veliki broj građana dobiva Rješenja o ovrsi, ili im blokiraju račune bez da o tome uopće prethodno imaju saznanja, često na temelju računa starih po nekoliko, pa čak i desetak godina. U takvim trenucima kada šokantno zaključite da vam je račun blokiran, pitate se što sada.

Prvi je korak saznati tko vas je blokirao i koji sud vodi ovršni postupak. Drugi je korak da vam uruče Rješenje o ovrsi kako biste na isto ostvarili svoje zakonsko pravo na žalbu u roku 8 dana od dana primitka istog.

U žalbi možete istaknuti sva svoja prava kao  i nedostatke rješenja na kojeg se žalite. Bitni nedostaci mogu biti pogrešna identifikacija (adresa), pogrešna identifikacija čestica, pogrešno navedeni podaci o ovršnoj ispravi, ili npr. da uopće  niste nikada dobili račune na kojima se temelji ovrha, niste nikad primili nikakvu opomenu, a računi na kojima se temelji ovrha su već odavno u zastari jer su stariji od tri godine ili duže.

Prema Zakonu o obveznim odnosima zastara za povremena davanja, među kojima su i računi za komunalne usluge, nastupa tri godine od dana dospijeća svakog pojedinog davanja, doslovno rečeno, ako je na računu pisalo da ga trebate platiti 20. prosinca 2010. godine, zastara je nastupila 21. prosinca 2013. godine.

Zakonom o obveznim odnosima propisano je; “Tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja. Isto vrijedi za anuitete kojima se u jednakim unaprijed određenim povremenim iznosima otplaćuju glavnica i kamate, ali ne vrijedi za otplate u obrocima i druga djelomična ispunjenja.”

Za pravne i fizičke osobe zastarni rok je jednak!

Rok zastare od tri godine, osim za komunalne usluge vrijedi i za tražbine osiguravatelja iz ugovora o osiguranju. No, tražbine ugovaratelja osiguranja, odnosno treće osobe iz ugovora o osiguranju života zastarijevaju za pet, računajući od prvog dana poslije proteka kalendarske godine u kojoj je tražbina nastala.

Nakon isteka roka od tri godine zastarijevaju i tražbine zakupnine i najamnine, svejedno je li dogovoreno da se plaća povremeno, ili u jednom ukupnom iznosu. U istom roku zastarijeva i tražbina naknade štete. Ona se računa od dana kad je oštećenik doznao za štetu te tko je osoba koja je štetu učinila. Mogućnosti su brojne, istražite svoja prava prije nego platite nešto i informirajte se što plaćate.

Razlikuju se zastarni rokove za ovrhe na temelju vjerodostojne isprave i rokovi na temelju pravomoćne ovršne isprave

Pitanje nastupa zastare potraživanja utvrđenih pravomoćnom sudskom odlukom odnosno prekida i ponovnog postupka nije jednostavno kako se čini. Naime situacije su različite od slučaja do slučaja, što zbunjuje osobe koje nisu pravnici.

Zakon o obveznim odnosima u čl. 233. propisuje rok od deset godina za nastup zastare za sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom, odlukom drugoga javnog tijela nadležne vlasti, nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom.

Dakle, protekom roka od deset godina od nastupa pravomoćnosti, odnosno od proteka roka za dobrovoljno ispunjenje koji je utvrđen pravomoćnom sudskom odlukom, nastupa zastara potraživanja.

Međutim, zastara se prekida sa svakom radnjom vjerovnika poduzetom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine (čl. 241 ZOO-a).

Ovakav prekid zastare neće biti uzet u obzir ako se tužba/prijedlog za ovrhu povuče, bude odbačen ili odbijen, ili ovršna isprava bude stavljena izvan snage.

Ukoliko je do prekida zastare došlo, dakle, ispunjeni su uvjeti iz članka 241 ZOO-a, tada zastara počinje ponovno teći u punom roku od 10 godina od dana kada je postupak po tužbi/prijedlogu za ovrhu okončan, a ranije proteklo vrijeme uračunava se u novi rok.

U praksi to izgleda ovako;

Pravomoćnom i ovršnom presudom suda utvrđeno je potraživanje vjerovnika prema dužniku u određenom iznosu. Presuda je pravomoćna i ovršna a rok za dobrovoljno ispunjenje istekao je 15. srpnja 2000 godine. Strogom primjenom odredbi 233. ZOO-a, ako vjerovnik ne pokrene ovrhu u roku od 10 godina, zastara nastupa 16. srpnja 2010 godine.

Podnese li vjerovnik prijedlog za ovrhu 14. srpnja 2010 godine, na nekretninama ovršenika, sud će donijeti Rješenje o ovrsi.

Ukoliko na ročištima za javnu dražbu ne bude zainteresiranih kupaca za nekretninu, doći će do obustave ovrhe. Rok od 10 godina za naplatu potraživanja vjerovnika počinje teći od dana okončanja ovršnog postupka, jer je do obustave došlo iz razloga za koje nije odgovoran vjerovnik (primjena čl. 245 ZOO-a).

Ako do obustave dođe iz razloga za koje je odgovoran vjerovnik ili njegova pasivnost, tada se on ne može pozvati na činjenicu da je pokrenuo ovršni postupak 14. srpnja 2010 godine, pa po obustavi ovrhe ponovno pokrenuti naplatu novim prijedlogom za ovrhu npr. 24. ožujka 2011 godine, jer će ista po žalbi dužnika/ovršenika i istaknutom prigovoru zastare biti obustavljena iz razloga nastupa zastare protekom roka od 10 godina od pravomoćnosti presude.

Razlozi u kojima je za obustavu ovrhe odgovoran vjerovnik;

Prijedlog za ovrhu od 14. srpnja vjerovnik je povukao ili je bio odbačen kao neuredan, ovrhovoditelj u ovršnom postupku nije predujmio trošak ovrhe, nije osigurao sve potrebno za opremu i smještaj pokretnina (ako su iste predmet ovrhe).

Kod ovrha u tijeku na temelju pravomoćne i ovršne presude ista će se provoditi dok god postoje zakonski uvjeti i dok se vjerovnik ne namiri u cijelosti. Ostala potraživanja koja čekaju na naplatu mogu otpasti uz ostvarenje zakonskih uvjeta kojima je propisana zastara.

Zastara prava

Pretpostavke zastare jesu; 1) nepodignuće tužbe u rokovima i 2) protek zakonom određeno vremena (zastarni rok).

Zastara počinje prvi dan iza dospjelosti (dan dospjelosti tražbine ne uračunava se). Ako se obveza sastoji u nečinjenju, propuštanju ili trpljenju, zastara počinje teći prvog dana poslije dana kada je dužnik postupio protivno obvezi. Zastara završava, tj. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom određenog vremena.

Opći zastarni rok prema ZOO iznosi 5 godina. No ima i posebnih rokova od 3, 2 i 1 godine. Trogodišnji zastarni rok vrijedi za međusobne tražbine nastale iz trgovačkih ugovora o prometu roba i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu roba i usluga, za tražbine zakupnine, najamnine i tražbine naknade štete računajući od dana kada je oštećenik saznao za štetu i osobu koja je štetu počinila.

 Jednogodišnji zastarni rok predviđen je za tražbine koje se odnose na isporučenu električnu energiju domaćinstvima, za toplinsku energiju, plin, vodu, održavanje čistoće i dimnjačarske usluge. Tražbine za različite pretplate kao što su radio i televizijska pretplata, pretplata za povremene tiskovine te tražbine za poštanske usluge i korištenje telefona, zastarijevaju također za godinu dana.

Tražbina utvrđena pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom nadležnog tijela, kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadležnim državnim tijelom te javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i ona za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

Učinak zastare;

Nastupom zastare u pravili se ne gasi samo subjektivno pravo. Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze (st. 1 čl. 214) ZOO. To znači da se zastarjelo pravo ne može prisilno, putem suda ostvariti.

Sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, već isključivo temeljem prigovora tužene strane. Ne istakne li tuženik/dužnik/ovršenik prigovor zastare, sud će postupati s tužbom ne obazirući se na zastaru.

Autor; Nada Landeka

BJANKO ZADUŽNICA – ISPRAVA S UČINKOM PRAVOMOĆNOG OVRŠNOG RJEŠENJA

Dužnici, znate li kakva jamstva potpisujete prilikom sklapanja kredita kod banaka ili u kreditnim uredima?

BJANKO ZADUŽNICA – ISPRAVA S UČINKOM PRAVOMOĆNOG OVRŠNOG RJEŠENJA

Pandemija pljačke od strane nezakonitih kreditnih ureda koja je posljednjih godina zahvatila Hrvatsku više nego jasno je dovela do određenih saznanja. Građani Hrvatske nerazumno ulijeću u dužnički odnos nesvjesni značaja svojeg potpisa na bjanko zadužnici i njegovog značaja baš kao i potpisa na  mjeničnom očitovanju i administrativnoj zabrani. Sve ove nabrojane isprave imaju učinak pravomoćnog ovršnog rješenja i dostavljaju se direktno, preporučeno s povratnicom ili osobno, u ured pravne osobe koja obavlja platni promet, sa svrhom prisilne naplate ovrhom sa računa dužnika tj. ovršenika na račun vjerovnika.

Mjenica i mjenično očitovanje, kao i administrativna zabrana omogućuju zapljenu računa po pristanku dužnika. Dužnik svojim potpisom daje suglasnost vjerovniku da se zapljene dužnikovi određeni računi, ili svi računi, koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku.Takva isprava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Jednako svojstvo imaju izjave jamaca plataca koji svojim ovjerovljenim potpisom daju odobrenje da se radi duga glavnog dužnika za čije obveze su jamčili, i sa računa jamaca zapljene sredstva radi namirenja vjerovnika.   Ovjerene isprave pravnoj osobi koja obavlja platni promet dostavlja vjerovnik s učincima pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi i to neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa ili preporučenom pošiljkom s povratnicom, ili preko javnog bilježnika.

Bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, administrativna zabrana prenosive su isprave i vjerovnik svoje pravo koja mu je svojim ovjerenim potpisom dao dužnik, može ta sredstva osiguranja prenijeti javnobilježnički ovjerenom ispravom na druge pravne i fizičke osobe koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.

Vjerovnik može po svom izboru zahtijevati od pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i od jamaca plataca istovremeno, a pravna osoba koja obavlja prisilnu naplatu dužna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika i računima jamaca sve do potpunog namirenja tražbine.

Bjanko zadužnica predstavlja ispravu ovjerenu kod javnog bilježnika, na kojoj svojim potpisom i ovjerom kod javnog bilježnika dužnik daje suglasnost vjerovniku da se naplati po svim računima dužnika, ili u slučaju nenaplativosti po računima, i na drugim predmetima ovrhe. Na bjanko zadužnici vjerovnik naknadno upisuje iznos (glavnicu+kamate+troškove) na koji se vrši zapljena novčanih sredstava izravno sa računa dužnika na račun vjerovnika sve do konačne isplate.

Prema Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice dužnik svojim potpisom na bjanko zadužnici, i ovjerom svojeg potpisa kod javnog bilježnika, potvrđuje da je upoznat sa slijedećim činjenicama;

- da se isprava izdaje u jednom primjerku i da ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja,

– da bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija) s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, te naznaku da se dostavom te bjanko zadužnice zapljenjuje tražbina po računu i da se prenosi na vjerovnika,

– da na toj bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika,

– da vjerovnik može svoja prava iz te bjanko zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik,

– da na temelju te bjanko zadužnice i dodatnih isprava uz nju vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan Ovršnim zakonom od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca,

– da vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati tu bjanko zadužnicu ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena i nastaviti ovrhu na nekretninama ili drugoj imovini.  U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice.

– da bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

Bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenuje se tražbina po računu i prenose se na vjerovnika. Najviši iznos koji se može upisati u bjanko zadužnice propisuje ministar pravosuđa i raspoređen je po slijedećim iznosima; Dužnik može izdati bjanko zadužnicu na obrascu iz ovoga Pravilnika s naznakom najvišeg iznosa: do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn, do 1.000.000,00 kn.

Prema Pravilniku o registru zadužnica i bjanko zadužnica koji je stupio na snagu 26.10.2012. godine propisana je obveza javnog bilježnika da podatke o ovjerenim javnim zadužnicama dostavlja u Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Po primitku zadužnice na naplatu, FINA je dužna načiniti uvid u Registar i usporediti podatke iz registra sa podacima iz zadužnice. U slučaju da podaci nisu istovjetni FINA je dužna načiniti dodatne provjere kod javnog bilježnika.  Zadužnice se u Registru evidentiraju onim redoslijedom kako ih u Registar upisuje javni bilježnik. Agencija pretražuje podatke o zadužnicama, odnosno bjanko zadužnicama upisanih u Registar na temelju podataka o javnom bilježniku koji je na zadužnici, odnosno bjanko zadužnici ovjerio potpis, odnosno koji je ispravu potvrdio.

U slučaju da su sredstva na računima nedostatna da bi se iznos sa bjanco zadužnice u cjelosti namirio, vjerovnik ima pravo temeljem zadužnice koja ima jednak učinak kao pravomoćno sudsko rješenje o ovrsi – zahtijevati ovrhu na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika, odnosno na cjelokupnoj imovini jamaca ukoliko su isti jamčili za dugove dužnika.

Kao i sve ostale pravomoćne i ovršne isprave, tako je i rok zastare potraživanja po bjanko zadužnici punih 10 godina!

Nada Landeka

VELIKA ZABLUDA; Ovršni zakon koji stupa na snagu 01. rujna 2014. godine ne može pomoći žrtvama organizirane pljačke od strane kreditnih ureda i lažnih banaka

Zaštita dostojanstva je ovršenicima uskraćena, žalbe ne odgađaju ovrhu, intervencija policijskih djelatnika novim zakonom obračunava se ovršenicima, do konačnog iseljenja iz ovršene nekretnine ovršenici će godinu dana plaćati najamninu novom vlasniku, ili će opet biti ovršeni zbog novih dugovanja. Djelatnici policije prema novom Ovršnom zakonu u slučaju ometanja provedbe ovrhe imaju pravo upotrijebiti i silu.   Naposljetku, ovršni zakon koji u rujnu 2014.  stupa na snagu primjenjuje se na ovrhe pokrenute nakon 01. rujna 2014 godine, pa u skladu sa njegovim odredbama OPLJAČKANE ŽRTVE KREDITNIH UREDA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKIH ŠTEDIONICA nad čijom imovinom je pokrenuta ovrha prije stupanja na snagu ovog zakona nemaju u njemu adekvatnu  pravnu zaštitu!

Ovršeni, blokirani, iscijeđeni, iscrpljeni i beznadni građani Republike Hrvatske s velikom nadom su očekivali donošenje novog ovršnog zakona koji je usvojen i stupa na snagu 01. rujna 2014. godine. Zakon je u medijima dočekan sa velikom pompom, s naznakom da se ovršenicima smiješi bolja budućnost u kojoj će biti zaštićeni od nezakonitih ovršnih postupaka, lihvarske pljačke, ovrha i blokada računa kojima iznenađeno ostaju bez svojih plaća.

Da se vlast dobro ogradila i zaštitila ovrhovoditelje, a ne ovršenike shvatili smo već pri početku čitanja novog ovršnog zakona!

Iz zakona je izbačen čl. 4. iz  Ovršnog zakona koji je prethodio novome, kojim je bila propisana zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja prilikom provedbe ovršnog postupka.

Ovrhe se i nadalje mogu provoditi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi (čl. 44 OZ-a), a žalba ne odgađa provedbu ovrhe. Starim ovršnim zakonom je također bila propisana alternativa da ovršenik može predložiti i druga manje bolna sredstva ovrhe, pa promjene u članku 5. kojim je propisano ograničenje sredstava ovrhe nisu neka novina, a odluka o ograničenju ovrhe na samo dio nekretnina u vlasništvu ovršenika   isključvio ovisi o raspoloženju, procjeni  i stavovima neovisnog hrvatskog sudstva.

Što se dostave tiče, u tom dijelu su načinjeni određeni pomaci nabolje, jer će se dostava pokušati izvršiti dva puta, i to u razmaku od 30-60 dana, a ako dostava na takav način ne uspije biti će objavljena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova pa bi svaki ovršeni građanin morao biti upoznat sa činjenicom što ga čeka u nastavku ovršnog postupka, te iskoristiti svoje pravo žalbe.

U slučaju ometanja sudskog ovršitelja u radu, kako smo već istaknuli, ovršenik ne samo da više nema pravo na svoje dostojanstvo već prema čl. 48 st. 2, st. 3. i st. 4 ovršenici mogu očekivati i puno teže i neugodnije sankcije. Naime, u slučaju ometanja provedbe ovrhe, ovršenika ili trećih osoba, sudski ovršitelj je ovlašten zatražiti pomoć policije. Policija može naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu. Troškovi pružene pomoći policije ulaze u troškove ovrhe i padaju na teret ovršenika.

Člankom 51. novog OZ-a propisano je da ukoliko ovršenik ne priloži uz žalbu sve isprave podobne za ispitivanje njezine dopuštenosti, sud prvog stupnja će odbaciti žalbu ne pozivajući ovršenika da ju dopuni ili ispravi. Dakle, građanima laicima prijeti opasnost da se zbog neupućenosti neće moći adekvatno zaštititi, a zbog nedostavljanja svih potrebnih dokaza na kojima se temelji žalba, neovisni sudac može donijeti odluku prema svojem vlastitom nahođenju  i samostalnoj procjeni da li su dokazi dovoljni ili nedostatni za dokazivanje žalbenih razloga i prihvaćanje žalbe.

Novost je da će u slučaju prosljeđivanja žalbe na rješavanje pred drugostupanjskim sudom, Županijski sud odluku o žalbu morati donijeti u roku od 60 dana, čime će se ovrha znatno ubrzati.

Ovršenici nad čijom imovinom ovrha bude pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona (01. rujna 2014. godine), mogu predložiti sudu da se ovrha odgodi. U čl. 65. kojim je propisana odgoda ovrhe stavkom 9. i 10. uključene su i odredbe u slučaju proglašavanja katastrofe kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, te ukoliko se vodi kazneni  postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

Važno je naglasiti, da podnošenje kaznene prijave ne znači da je ona doista i osnovana, niti je sigurno  da će DORH  temeljem kaznene prijave oštećenika pokrenuti istragu ili podići optužnicu protiv osumnjičenih za počinjenje kaznenog djela, a bitna je i okolnost da se zakon primjenjuje za ovršne postupke pokrenute nakon 01. rujna 2014. pa promjene  novog ovršnog zakona donešene u korist ovršenika,  štite samo buduće oštećenike odnosno ovršenike,  ukoliko se nad njihovom imovinom vodi ovrha nastala kaznenim djelom ovrhovoditelja.

Promjene vlasništva u zemljišnim knjigama ne sprječavaju ovrhu protiv novog vlasnika nekretnine pa ovrhovoditelj na temelju čl. 80.a OZ-a ima pravo zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate hipotekom osigurane tražbine.

Temeljem čl. 84. ovršenik nad kojim je ovrha pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona ima pravo podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe u roku osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi na nekretnini u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba kao i osobe koje je ovršenik po zakonu dužan uzdržavati. Odluka o odgodi ovrhe ovisi o procjeni suda koji može procijeniti i da bi se odgodom ovrha mogla znatno oduljiti ili otežati, odnosno da bi ovrhovoditelj mogao odgodom pretrpjeti znatnu štetu, pa u tom slučaju neće odobriti odgodu.

Prodaja nekretnina u ovršnom postupku prema čl. 95 a provoditi će Agencija. Sud je dužan Agenciji dostaviti z.k. izvadak, rješenje o ovrsi i zaključak o prodaji.Ovrhovoditelj je prema zakonu dužan Agenciji platiti predujam za postupak prodaje nekretnine, koji trošak će se ovrhovoditelju kasnije namiriti iz sredstava od prodaje nekretnine (dakle na teret ovršenika). Prodaja nekretnine obavljati će se elektroničkom javnom dražbom. Poziv za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi objaviti će se u sredstvima javnog priopćavanja ukoliko stranka (ovrhovoditelj) predujmi Agenciji za to potrebna sredstva, što znači, da ukoliko stranka ne plati objavu – o istoj javnost neće biti niti upoznata. Nekretnina se temeljem ovog članka može prodati i neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskog ovršitelja, javnog bilježnika ili na drugi način. Ugovor o neposrednoj prodaji u ime ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka suda.

Novost u ovršnom postupku je prodajna cijena nekretnine propisana člankom 102. OZ-a. U stavku 1. i 2. toga članka propisano je da se na prvoj elektroničkoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti, dok se na drugoj ne može prodati isod tri petine utvrđene vrijednosti. Ukoliko se na drugoj dražbi nekretnina ne proda, sud će obustaviti ovrhu. Tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe, ovrhovoditelj može predložiti sudu da se nekretnina ne proda, a da se u njegovu korist na nekretnini zasnuje založno pravo radi osiguranja radi čije je naplate ovrha određena. Obustava ovrhe ne sprječava ovrhovoditelja da pokrene novi ovršni postupak radi iste tražbine na istoj nekretnini.

Oslobađanje od kupovnine

Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje propisano je člankom 107. O oslobođenju kupca od polaganja kupovnine odredbama stavka 1. i 4. ovog članka sud će odlučiti na temelju zahtjeva kupca podnesenog najkasnije do završetka elektroničke javne dražbe.

Novost u prodaji nekretnina je i odobrenje ostvarenja založnog prava od strane kupca na nekretnini koju kupuje. Ubuduće će kupci nekretnina prodavanih na javnoj dražbi istu moći kupiti i putem kredita, zasnivanjem založnog prava na nekretnini koju kupuju. Sud će takvo postupanje odobriti već rješenjem o dosudi nekretnine kupcu.

Gubitak prava na posjed nekretnine i pravni položaj trećih osoba nakon prodaje nekretnine

Prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine, osim u slučaju kada mu se odobri korištenje nekretnine još godinu dana kao najmoprimca u kojem slučaju će plaćati propisanu najamninu novom vlasniku. Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika – u trajanju od godine dana od donošenja zaključka o predaji nekretnine – SUD ĆE ODBITI PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINE KAO NAJMOPRIMAC.

Nakon donesenog zaključka o predaji nekretnine kupcu, iseljenje se provodi prema pravilima novog OZ-a – ispražnjenjem i predajom nekretnine. Sud će istovremeno narediti i drugim osobama koji ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu te će istim rješenjem odrediti ovrhu i protiv tih osoba. Žalba ne odgađa ovrhu.

Ovršenik može ostati i bez svojeg kućnog ljubimca, a i bez pribora za jelo, odjeće, obuće……

Prodaja pokretnina vršiti će se preko javnih komisionara koji su dužni osigurati smještajni prostor za pokretnine, uključujući građevinski materijal, rasute terete, gotove proizvode i poluproizvode, sirovine, gorivo u krutom, tekućem i plinovitom stanju, vozila, plovila, namještaj, tehničku robu, rasvjetna tijela, pribor za jelo, odjeća, obuća, knjige, rukopisi, umjetnine, te žive životinje za koje je komisionar dužan osigurati adekvatan smještaj.

Prodaju pokretnina organizirati će Hrvatska gospodarska komora.

Ovršni postupci u tijeku, pokrenuti prije stupanja na snagu novog zakona, dovršiti će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu novog ovršnog zakona. Iznimno, u dijelu Zakona koji se odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, odredba novog zakona primjenjivati će se na postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu započele radnje na koje se odnose!

http://www.hazud.ch/2013/05/nada-landeka-pravo-i-pravda-u-republici-hrvatskoj/

U ovršnim postupcima primjenjuju se odredbe onog zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, pa se dakle ovršenici čije su nekretnine već „na bubnju“ nemaju čemu posebno veseliti.

 Autor; Nada Landeka

OVRŠNI POSTUPAK; Ovršenici, borite se za svoja prava zakonskom zaštitom!

Život je skup, obaveze svakim danom sve veće. Čak i kad ste uredni u plaćanju neko vrijeme, ali  vam se iznenada dogodi da su primanja znatno ispod osnovne razine preživljavanja,  ne dobivate redovno plaću, ili  kad kod  najgoreg scenarija ostanete bez radnog mjesta, sve se odjednom  počne kotrljati nizbrdo. Dug odjednom dospijeva na naplatu zbog raskida ugovora,  a tada već počinjete vapiti u pomoć. Morate naučiti živjeti s dugom i sa ovrhama, i naučiti preživjeti.

Novi Ovršni zakon stupa na snagu kroz  tjedan dana točnije 01.09.2014. godine.  Primjenom odredbi Novog Ovršnog zakona,   sprječavanje javnog ovršitelja u provedbi deložacije i intervencija policijskih djelatnika pada na teret ovršenika koji je dužan platiti nastale troškove. Kod angažiranja velikog broja policijskih djelatnika zbog prisilnog iseljavanja i dodatni  troškovi su izuzetno veliki.  Opterećuju i ovako prazne džepove ovršenika.

Uvedene su i mnoge druge promjene koje baš i nisu povoljne za ovršenike (vidi linkove). Dakle, svaki ovršenik trebao bi učiniti nešto prije tog posljednjeg čina u ovršnoj tragediji.

Što učiniti? Kamo i kako krenuti? Kome se obratiti?

Odvjetnička pomoć je skupa, za što ako ste u blokadi vrlo teško možete osigurati sredstva. Osiguranje besplatne pravne pomoći teško je osigurati  ako još uvijek imate imovinu. Iako je blokirana, vi ste još uvijek primatelj visoke plaće, imate imovinu koja je vrijedna, i za koju snosite troškove, ali ju ne možete koristiti. Ostajete prepušteni sami sebi.

Koji je prvi korak?

1. Obavezno primajte svu prispjelu poštu!
2. Ako ste dobili račun za struju, vodu, plin, koji ne možete trenutno u cijelosti platiti, napišite zamolbu za obročno plaćanje, ili plaćanje s odgodom. Napisati možete i svojom rukom,  pa prijedlog sa vašom mogućnosti plaćanja pošaljite na fax ili  e-mail koji je naznačen u računu.  Svaka od ovih institucija uglavnom prihvaća zamolbu za odgodu ili obročno plaćanje, uz kvalitetno obrazloženje.   No zahtjev morate poslati na vrijeme, ne kad je već došlo upozorenje za isključenje. Ukoliko u susjedstvu imate stare ljude, bake i djedove koji se ne snalaze, pomozite im. Napišite im takvu zamolbu i pošaljite umjesto njih.
3. Ustavni sud donio je rješenje kojim je riješio da je protuustavno iskapčanje vode, struje, plina.  Da bi se izvršilo iskapčanje,  prvo moraju poslati opomenu, zatim u slučaju neplaćanja podići tužbu, odnosno prijedlog za ovrhu, pa kad dobiju spor, tada mogu iskopčati. No ovo je skup proces koji se ne isplati. Daleko povoljnije je zamoliti ih pismeno da  plaćate dospjeli dug u obrocima, te se kroz kraće vrijeme dug brzo podmiri uz malo  više odricanja.  Također možete platiti dio, pa kad skupite novac opet dio, i neće doći do iskapčanja. Kad dođe do iskapčanja, troškovi su daleko veći i teško će vam biti sve podmiriti jer se troškovi povećavaju za kamatu, za pokretanje ovršnog postupka, troškove njihovog odvjetnika i sl. a time se dug rapidno povećava.  Dakle, reagirajte prije.
4. Ako vam je došla tužba za neki postupak koji se protiv vas vodi u parnici, uz dokumentaciju, također ju svakako morate primiti jer je to jedini način da pobijete navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva.  U protivnom, slijedi vam Presuda zbog ogluhe ukoliko se niste na navode iz tužbe očitovali u roku od 30 dana.  Odgovor na tužbu možete dati i sami.  Nigdje nije propisana forma, bitni su osnovni podaci i poštivanje rokova.  Kasnije možete uključiti odvjetnika i tako si smanjiti troškove, međutim ako se dovoljno snalazite, niste preplašeni i dovoljno ste odvažni da se upustite u proučavanje zakona,  možete se po zakonu zastupati i sami. Tužitelj, tuženi, osnovni podaci i adresa, uz vaš opis događaja i razloga zašto tužitelj nije u pravu,  osnovni su dijelovi odgovora na tužbu. Tada postupak ide u parnicu i dužni ste pribaviti dokaze kojima osporavate pravo tužitelja.  Na tužitelju bi trebao biti teret dokaza, pa ako vas bespredmetno tuži, u mogućnosti ste  dokazati svoje pravo, a postupak se može obustaviti i tužba odbiti već na prvom ročištu ako kvalitetno obrazložite i priložite dokaze kojim pobijate tužbene navode.
5. U slučaju da ime, prezime, adresa, ne odgovara vašoj adresi, ali ime da, ili je vaša adresa u međuvremenu promijenjena, ne vraćajte poštu. Nikad ju ne vraćajte.  Preuzmite poštu  i u odgovoru navedite da je adresa promijenjena prije puno godina te da šalju pismena na točnu adresu, u protivnom, ako odbijate primiti poštu, Policija će pokrenuti istragu zbog utvrđenja adrese. ili će vam svejedno Sud donijeti presudu zbog ogluhe, koja objavom na oglasnoj ploči postaje pravomoćna jer ju niste primili i niste se niste žalili,  i kreće se u ovršni postupak, a tada u žalbenom postupku dugi niz godina morate dokazivati da suprotna strana nije u pravu. U međuvremena – ovrha traje.  Tad već morate uključiti i odvjetnika jer je postupak daleko složeniji, troškovi su znatno veći, a postupak puno duži i neizvjestan. To vam ne treba.
6. Na temelju javnobilježnički ovjerene ovršne isprave (ugovor, solemnizirana isprava), na temelju pravomoćne ovršne presude (presuda, rješenje, sudski sporazum), ili na temelju vjerodostojne isprave (račun, izjava, potvrda i dr.), pokreće se Prijedlog za ovrhu.  Na temelju Prijedloga, sud donosi Rješenje koje dostavlja strankama radi podnošenja žalbe. Žalba se podnosi u roku 8 dana. Rokovi  se moraju poštovati. Također svakako treba paziti na podatke iz Prijedloga za ovrhu. Provjeriti k.č., broj ugovora, sporazuma, sve navode iz Prijedloga za ovrhu, svaka riječ je bitna jer se događaju brojne zabune, ali morate ih istaknuti.  Uz prijedlog za ovrhu na nekretninama mora biti priložena pravomoćna ovršna isprava sa klauzulom pravomoćnosti, i z.k. izvadak koji dokazuje da je nekretnina vaša.  Ako se već vodi jedan ovršni postupak i to zbog iste tražbine, a ovrhovoditelj je pokrenuo novi jer je prethodni navodno nenaplativ, prvi se mora obustaviti.  Ovršenik ima po zakonu pravo izabrati predmet na kojem  je za njega ovrha povoljnija, pa i to možete ponuditi Podneskom. Ponudite ovrhu na predmetu koji je najmanje bolan za vas, ako taj predmet može svojom vrijednošću namiriti tražbinu ovrhovoditelja. No sve to morate istaknuti.  Uzalud je što vi samo  pričate da nešto nije bilo po zakonu, ako to niste napisali, i poslali sucu koji predmet vodi. Iz prakse znamo da se događa svašta. Provodi se ovrha sa krivom adresom ovršenika, sa krivom z.k. česticom nekretnine, sa krivo navedenim Sporazumom koji se uopće ne odnosi na ovršenika. Vode se postupci gdje su tužitelji osobe koje nisu ovlaštene voditi ovrhu, pa nisu aktivno legitimirane. Vode se  postupci  protiv osobe koja uopće nije dužnik, i dr. Na sve to treba paziti jer je to možda rješenje vašeg problema.  I sve to, ako ste uočili,  treba napisati i poslati u žalbi. Žalbu također imate pravo poslati sami.  Žalbu pobijate u cijelosti, ili u dijelu u kojem pobijate navode ovrhovoditelja. Žalbi prilažete i dokaze kojim svoje navode dokazujete.  Podnosi se Sudu koji je donio Rješenje o ovrsi, u tri primjerka.  U žalbi možete istaknuti sve navode koji su u vašu korist: ako ste dug podmirili, ako dug nije vaš,  ako dug nije dospio, ako niste dobili Rješenje pa niste prethodno mogli uložiti žalbu, ako je kriva adresa i slično.  U žalbi morate istaknuti i zastaru, ukoliko je do nje došlo.  Za sve obveze po računima, odnosno obveze koje dospijevaju obročno, i za komunalne obveze, zastara je pokretanja ovršnog postupka i potraživanja – tri godine.  Zastara na potraživanja iz ugovora s bankama i drugih ugovora je pet godina.  Na sve sudske sporazume, nagodbe, ovršne isprave, pravomoćne sudske presude,  zastara nastupa nakon isteka roka od deset godina. Zastara prava također nastupa za deset godina, pa se nakon isteka od deset godina, ako istaknete zastaru prava, ne bi smjela voditi ovrha.  Sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, pa ju morate istaknuti sami.
7. Na žalbu uvijek imate pravo. Čak i ako rješenje niste dobili.  Ukoliko su vam blokirani žiro računi, a rješenje niste dobili, prvo morate otići u FINU, i zatražiti informaciju tko vas je blokirao, u kojem iznosu i koji je broj ovrhe. Imate pravo dobiti presliku Rješenja, i na to rješenje imate pravo žalbe.  Rok je osam dana od dana preuzimanja rješenja. Žalba se ne podnosi FINI  nego sudu koji je Rješenje o ovrsi donio i poslao FINI.  FINA  je samo provoditelj sudskih odluka, i provoditelj naplate sredstava po zadužnicama i mjenicama, koje ste vi izdali. pa prigovaranjem u Fini, i ljutnjom, gubite vrijeme koje vam je veoma dragocjeno.  Ukoliko se radi o zlouporabi mjenice ili zadužnice, tada vi morate reagirati tužbom protiv ovrhovoditelja, ili protuovrhom ako za to imate osnova.  U ovršnom postupku primjenjuju se odredbe parničnog postupka, pa sve što imate pravo istaknuti i dokazati u parničnom postupku, možete i u ovršnom, tako i protutužbu u istom predmetu.  Žalbu odmah napišite i dostavite Naslovnom sudu.  U Žalbi možete zatražiti i odgodu ovrhe do donošenja rješenja po žalbi, ako za to postoje opravdani razlozi, ili ako ste već prethodno uložili pravni lijek. Po trenutno važećem zakonu, žalba ne odgađa provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, pa dok se žalba riješi pa će vaša sredstva biti zamrznuta dok se ne odluči o žalbi. Ukoliko se niste uspjeli izboriti za odgodu, tada imate mogućnost protuovrhom povratiti svoja sredstva.  Puno je bolji, i u praksi učinkovitiji način – pregovarati sa ovrhovovoditeljem direktno.  Dakle, ako je došlo do povrede, neosnovane ili prekomjerne ovrhe i za to imate dokaze,  pa čak i ako nemate takvih dokaza, ali imate opravdan razlog zbog kojeg ste došli u problem, obratite se ovrhovoditelju sa zamolbom da vam reprogramira dug, otpiše dio kamate, i omogući obročno plaćanje.  American, Diners, Banke, često odobravaju reprogram, samo im morate predložiti kvalitetan prijedlog i morate ga se držati.  Osim toga, može neki vaš član obitelj  ili neka treća osoba  predložiti ovrhovoditelju odnosno vjerovniku da preuzme dug. U tom slučaju vjerovnici imaju mogućnost otpisa većeg dijela kamata, odobrenje kredita na duži rok, i slično, jer se radi o novom dužniku pa im propisi to olakšavaju. No, opet morate ponuditi kvalitetan prijedlog. Također možete zatražiti ovrhovoditelja da odgodi ovrhu do rješavanja vaše žalbe, do prodaje nekretnine koju želite prodati sami i slično.  Znači postoji način rješavanja problema za one koji su se našli u nevolji, Banke znaju i hoće prihvatiti takve prijedloge, samo ih nemojte zlorabiti pa ih koristiti isključivo zbog odugovlačenja postupka jer će vam nakon toga, biti samo još gore. Ako vam odobre rješavanje problema reprogramom, pokušajte svim svojim snagama usredotočiti se na to da ga i podmirujete, vjerujte, uspijeva, a puno je bezbolnije od provođenja ovrhe.
8. Ukoliko ništa od ovog nije uspjelo, i ovrha se nastavlja na novčanim sredstvima ili na nekretnini, morate pokušati koristiti druge pravne lijekove i zakonske mogućnosti. U FINI otvorite zaštićeni račun.  Tada se po tom računu smije  s vaše plaće ili mirovine obustavljati samo 1/3 plaće.  Ukoliko ste dali suglasnost u Ugovoru koji ste potpisali da odobravate da se obustava vrši na cijeloj plaći, morati ćete tužbom tražiti da se takva odredba ukine, jer je nezakonita.  Također odredbe, na koje niste pazili, a potpisali ste ih u neznanju, možete tražiti tužbom da se stave izvan snage. Za ovrhe koje su ovrhovoditelji zlorabili po vašim izdanim mjenicama i zadužnicama, ako je jamstvo po njima već ispunjeno, a rok protekao, morat ćete zatražiti ništavost. Isto tako za lihvarske Ugovore o kreditu, i druge ovršne dokumente. Sve što se događa nezakonito i na vašu štetu, morat ćete  rješavati tužbom. Nema čarobnog štapića kojim se problem može riješiti, osim ako se ovrha provodi na nedužniku, ili ako je već dug podmiren. Sve drugo, traje.  U slučaju tužbi koje se pokreću radi sprječavanja ovrhe na nekretnini iz opravdanog razloga, možete zabilježiti spor u zemljišnim knjigama. U zemljišno knjižnom odjelu, a i na internetu,  imate gotove obrasce za zabilježbe spora,  koje ispunite svojim  podacima i podacima o nekretnini,  i uz primjer tužbe koja mora biti ovjerena u Pisarnici Općinskog suda,  zabilježite spor dok traje pred Sudom. Da biste zabilježili zabilježbu spora, mora se ticati predmetne nekretnine na koju se spor bilježi, i morate dokazati svoj pravni interes.
9. Osim toga, ukoliko ste u braku, zajednička imovina je bračna stečevina, ako nije nekim drugim ugovorom drugačije ugovoreno. Temeljem bračne stečevine, čak i ako nekretnina ne glasi na bračnog druga, on ima pravo na svoju polovinu i može ustati tužbom za zaštitu svojih prava.  Ukoliko se radi o bračnoj stečevini, drugi bračni partner nije smio založiti nekretninu bez njegovog pristanka, i to se može osporavati tužbom, te tražiti da se njegova polovina izuzme od prodaje, odnosno da se namiri njezina vrijednost oštećenom bračnom partneru.  Uvjet je naravno da bračni partner nije solidarni jamac u kreditnom odnosu.
10. Ukoliko ste bili ili jeste jamac u postupku, imate pravo na regresnu tužbu. Tužbom možete tražiti povrat uplaćenih sredstava, a uz jednak postupak kao u točki 9. možete zabilježiti zabilježbu spora na nekretnini glavnog dužnika, i tražiti namirenje.  Bez obzira što po ovršnom zakonu Banka može naplaćivati dug od svih sudionika, bez razlike bio to glavni dužnik ili jamac, Banka je prvo dužna pozvati glavnog dužnika na plaćanje, i obavještavati jamca o stanju duga, o podmirenim  ili nepodmirenim obvezama od strane glavnog dužnika. Na poziv jamca,  Banka je dužna  pokrenuti ovršne postupke nad  imovinom i nekretninama koje pripadaju glavnom dužniku, a radi naplate duga, i to u roku od 30 dana od dana kad je jamac pozvao da se pokrene naplata, i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to Banka ne učini, krši odredbe Zakona o obveznim odnosima, a što je jedan od uvjeta propisanih zakonom koji omogućuju da se jamca i  oslobodi obaveze.  No i tu morate reagirati, i sami pisati, podnositi tužbe….
11. Banka se ne smije naplaćivati u iznosima većim od potraživanja, niti po novom Ovršnom zakonu smije prodavati nekretninu za iznos manji od polovine njene vrijednosti.  U Ovršnom zakonu koji je stupio na snagu 15.10.2012. godine propisane su i odredbe i slučajevi u kojima se ovrhe i obustavljaju, ukoliko nisu dovršene do 15.01.2013. godine.  Ova odredba zadržana je i u novom Ovršnom zakonu koji stupa na snagu 01.09.2013. godine.  Ovrhe se provode po onom zakonu koji je bio na snazi u trenutku donošenja Rješenja o ovrsi. Na to pazite, jer vam tu zakon može i pogodovati, ako svi drugi pokušaji padnu u vodu.  Ako vam je nekretnina i došla na javnu dražbu, i stalo vam je do nje, nemojte očajavati. Pokušajte mirno i pribrano sagledati sve crne a i one druge strane, i riješiti problem tako da ne završite na ulici. Osim eventualnog dogovora sa ovrhovoditeljem, koji u praksi baš i ne funkcionira, i eventualnog preuzimanja duga neke druge fizičke ili pravne osobe (ovo prolazi ukoliko ta druga osoba ima bonitet, i ukoliko Banka ne misli da se radi o podvali),  tada vam preostaje da se pripremite za dražbu. Kako god teško bilo, pokušajte prodati sami nekretninu prije nego li dođe do dražbe, jer nakon toga vam ju više nitko neće kupiti. Da biste u tome uspjeli, morate imati Pismo namjere banke, uz koje uvjete će brisati svoje založno pravo i zabilježbu ovrhe.  Tu se s bankama da pregovarati, pa pokušajte biti odrješiti, ponudite rješenje. Svima je stalo do rješenja, i vjerujte,  ukoliko zaista imate kupca, Banka će pristati i na otpis zateznih kamata, samo da se namiri.  No ako u tome ne uspijete pa se dražba ipak provodi, najčešće nitko ne kupuje nekretninu na prvom ročištu. Ako se ovrha provodi po starom Ovršnom zakonu, tada  je mogućnost da se nekretnina otkupi za 1/3 vrijednosti, no vi kao ovršenik ne možete sudjelovati u postupku kupnje, već to mora učiniti netko drugi, vaša osoba od povjerenja i kupiti kuću ili poslovni prostor na svoje ime.  Uvjet je naravno da se na dražbi ne izlicitira daleko veća cijena od stvarne, već da se nekretnina kupi pod onim uvjetima pod kojima bi je kupio i ovrhovoditelj.  Ako se ipak dogodi da na dražbi bude neki drugi kupac, a netko vaš je platio jamčevinu i sudjeluje u kupnji, tada  nek licitira do visoke cijene, pa će bar tako povisiti vrijednost nekretnine koju kupac koji sudjeluje na dražbi, i kojem se dosudi nekretnina mora platiti.  Ukoliko ste dug prema Banci platili, i to u značajnom iznosu, svakako to morate istaknuti, a protiv Banke  ili drugog ovrhovoditelja  možete pokrenuti protuovrhu radi povrata uplaćenog.
12. Treća osoba koja ima svoj pravni interes također može pokrenuti parnicu da je ovrha nedopuštena. To može biti član obitelji koji je uložio sredstva u kuću u kojoj živi s vama, poslovni partner, i slicno.  Tužba da je ovrha nedopuštena ne odgađa ovrhu, pa ukoliko je neosnovana s njom samo dobivate vrijeme, ali vam se povećavaju i troškovi.
13. Ukoliko ste na crnoj listi, nemate plaće, nemate boniteta, nemate mogućnost vraćati kredit, zamolite vjerovnika da vam neko vrijeme zamrzne obveze prije nego li dođe do ovršnog postupka. To je najbolje rješenje, jer tako izbjevate mukotrpni proces prisilne naplate.
14. Upamtite, svaki je problem lakše riješiti dok je svjež. Nemojte ga izbjegavati, nemojte izbjegavati preuzimati poštu, nemojte zatvarati oči pred dugom koji imate, problem neće biti manji. Ukoliko dug postoji, (pa čak i ako ne postoji ali vas za njega terete) prva stvar koju morate učiniti je pokušati pregovarati.  Uz kvalitetan prijedlog, uz razumno razlaganje, i uvjerenje kako ponuđeno možete ispuniti, vjerovnik će radije načiniti reprogram. Već u samom startu zamolite rođake da vam pomognu i oni ponude preuzimanje obveze, biti će lakše, ali morate biti korektni prema njima i ispunjavati obveze nakon što vam pomognu.
15. Jednaka je stvar i sa obvezama iz leasinga.  Puno je povoljnije da netko vaš preuzme leasing, ili otplati jednokratno vozilo, nego da posuđujete sredstva kod Kreditnih ureda, koji su, sad je već dobro poznato, godinama osiromašavali Hrvate lihvarskim ugovorima i prisilnim otimanjem imovine.
16. Nemojte posuđivati novac kod sumnjivih i nepoznatih zajmodavaca. Kreditni uredi koji ne posjeduju dozvole za kreditiranje građana, nisu ovlašteni za financiranje. Samim tim i njihovo je djelovanje krajnje nepoštenih  namjera.  Ukoliko ste to već učinili, a isti ne žele pregovarati, i ne pristaju na bilo kakav dogovor,  već vas pljačkaju lihvarskom kamatom, i ukoliko ni sami niste bili svjesni što ste učinili potpisom takvog ugovora, imate dvije opcije. Prva je podići tužbu za ništavost Ugovora o kreditu, a druga je prijaviti takav Kreditni ured nadležnim tijelima MUP-a i Ministarstva financija.  Vjerujte, patnja neće stati ako ju ignoriramo, a problem se neće riješiti ako ga prepustimo drugom na rješavanje. Može se samo trenutno ublažiti. Nitko umjesto vas ne može sudjelovati u kaznenom postupku kojim dokazujete da ste oštećeni kaznenim djelom, i nitko ne može preuzeti na sebe negativne strane dokazivanja vašeg prava. To morate vi sami. Morate  biti odlučni i čvrsti, a Udruge su tu da vam pomognu i prate vas svojim savjetom, čvrstinom, zaštitom.
17. Na kraju, borite se za sebe! To je vaše pravo. Borba nije samo na ulici, protestiranjem, borba je isticanjem nepravilnosti, nezakonitosti, pregovaranje s ovrhovoditeljima, dogovor s obitelji, pronalaženje drugih mogućnosti financiranja, drugi posao i slicno.  Nitko nije ovlašten držati radnike bez plaće, ne plaćati svoje obveze prema Državi i slično pa tako ni vas poslodavac.  Ukoliko ste oštećeni time što vama nisu platili vaša potraživanja pa ste stoga dospjeli u probleme, nemojte štediti svojeg dužnika. Pokrenite procese naplate, zakonskim putem tražite svoj novac, tražite svoju plaću. U sudskim postupcima koje vodite, a nemate sredstava za sudsku pristojbu, imate pravo zatražiti da vas se oslobodi od plaćanja sudske pristojbe.
18. Svakako imajte u vidu da se zakoni ne primjenjuju retroaktivno, pa se novi Ovršni zakon primjenjuje samo na ovršne postupke pokrenute nakon njegovog stupanja na snagu. Stoga status svih ovršenika nad kojima je ovrha u tijeku, ostaje nepromijenjena i moraju se boriti da spriječe deložacije.

Tek primjenom Ustava i  zaštite  ustavnih prava u praksi, primjenom Konvencija i OUN Deklaracije,  100% borbom  svih građana Republike Hrvatske protiv korupcije i nepotizma,  žurnom promjenom trenutnog stanja uz sankcioniranje pravne nejednakosti u sudskoj praksi, uz nužne promjene postojećih zakona koji se provode  na štetu ovršenika,  može se očekivati  socijalno-pravna država u kojoj će građani biti nasmiješeni, orni za posao i s vjerom u budućnost.

http://www.hazud.hr/uputa-za-prezivljavanje-u-svijetu-ovrha/

http://www.hazud.hr/ovrha-na-nekretnini/

http://www.hazud.hr/velika-zabluda-ovrsni-zakon-koji-stupa-na-snagu-01-rujna-2014-godine-ne-moze-pomoci-zrtvama-organizirane-pljacke-od-strane-kreditnih-ureda-i-laznih-banaka/

http://www.hazud.hr/duznici-znate-li-kakva-jamstva-potpisujete-prilikom-sklapanja-kredita-kod-banaka-ili-u-kreditnim-uredima/

http://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/

http://www.hazud.hr/za-ovrhe-na-nekretninama-i-gradane-pred-delozacijom-ipak-ima-nade/

http://www.hazud.hr/ekskluzivno-zasto-banke-i-drzava-nece-nikad-odustati-od-vasih-kuca-i-stanova/

Autor; Nada Landeka