Zločinački poduhvat; Odvjetnici lihvare građane u ime ilegalnih kreditnih zadruga i uz znanje države

Da je u korumpiranoj državi doista sve moguće, potvrđuje i činjenica da su pojedini odvjetnici u zadnje vrijeme postali ponajveći lihvari u Hrvatskoj. Mnogi su, naime, preuzeli potraživanja u Hrvatskoj nelegalnih kreditnih ureda i austrijskih kreditnih zadruga te umjesto njih naplaćuju lihvarska potraživanja od hrvatskih građana, ovršuju im kuće i stanove te ih izbacuju na ulicu.

Odvjetnici su na taj način postali dio međunarodnog lanca lihvarenja hrvatskih građana i to uz očiti blagoslov hrvatske države! Na taj način građane, čini se, pljačkaju posve legalno!

B. D. (podaci poznati redakciji) iz Zagreba, primjerice, blokira i ovršuje odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina, u ime štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče iz Austrije, koje u Hrvatskoj nisu ni prijavljene za financijsko poslovanje?!

- Novac od ugovorenog kredita nisam podignula u banci, već mi ga je na ruke dao odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina. Kazao je da mi tako samo želi olakšati, jer ne moram po novac u Austriju. Kredit sam svo vrijeme otplaćivala na njegov privatni račun u banci Kovanica. Kamo je on uplatio taj novac, ne znam, ali znam da je od dogovorenog iznosa odmah uzeo velik dio sebi za proviziju. Nije pri tom platio porez. Štedno kreditne zadruge u čije ime je on osobno ugovorao isplate kredita  nisu, osim toga, registrirane u Hrvatskoj, što znači da oni ilegalno ovršuju hrvatske građane. No, to ih ne priječi da meni i kćeri preko odvjetnika blokiraju račune i provode ovrhu nad mojim stanom na zagrebačkoj Trešnjevci. Strašno je i sramotno da institucije hrvatske države svu tu pljačku mirno promatraju i ništa ne čine, ali se zato revno uključe u proceduru kada dužniku treba ovršiti imovinu i izbaciti ga iz stana. Tada su institucije vrlo brze, tada ne trebate dugo čekati na ročište ni na sudsko rješenje. U trenutku kada sirotinju treba izbaciti na ulicu, sve se odvija brzinom munje – ogorčeno priča B.D.  te dodaje da je odvjetnik Hinko Žerjav zapravo produžena ruka ilegalnih štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, iz Austrije.

Prijavu protiv navedenih štedno kreditnih zadruga te odvjetnika Hinka Žerjava Ministarstvu financija RH podnijala je u siječnju ove godine udruga Veronika Vere, u ime oštećene  žrtve B.D.

Evo što, između ostalog, stoji u prijavi.

- Podnositeljica prijave je na temelju oglasa otišla u  Odvjetnički ured Hinka Žerjava, te sa odvjetnicima Hinko i Renata Žerjav sklopila dogovor o kreditiranju, a u uvjerenju da su oni predstavnici Banke Kovanice iz Varaždina. Po sklopljenom dogovoru, odvjetnici Hinko i Renata Žerjav predočili su joj ugovor sa Štedno kreditnom zadrugom Posojilnica – Banka Bilčovs – Hodišče -  Škofiče, Lamannsdorf, Bilčpovs 33 iz Austrije, pri tom tvrdeći da će se sva financijska transakcija vezano uz ovo kreditiranje obaviti u Banci Kovanica. Ugovori (tri) o kreditima, sa dvije različite pravne osobe, obje Štedno kreditne zadruge iz Austrije, (POSOJILNICA – BANKA BILČOVS, i POSOJILNICA-BANK ZILA) sklopljeni su na način da se nije mogao, prema njegovim riječima sklopiti jedan kredit u iznosu od 30.000,00 eur-a koliko je podnositeljici prijave bilo potrebno, već joj je odvjetnik Žerjav ponudio sklapanje tri kredita u iznosima od 22.000,00 eura, 5.500,00 eura i 7.500 eura, i na sva tri odmah prilikom isplate obustavio svoju proviziju i proviziju koja navodno pripada Banci tako da je iznos primljen na ruke u njegovom uredu iznosio daleko manje od iznosa koji je bio naveden u ugovoru tj. prijaviteljici je na ruke isplaćen iznos od 27.000,00 eur-a a ne 35.000,00 eura. Razliku od 8.000,00 eur-a Hinko Žerjav i Renata Žerjav zadržali su za sebe, na njega nisu platili porez na dohodak, sukladno zakonu.

Po sva tri kredita, osim hipotekarnog zaloga na nekretnini, za uredan povrat kredita jamčili su i jamci. Iz priloženih naloga za uplatu evidentno je da je prijaviteljica uplaćivala rate kredita na privatni devizni  račun odvjetnika Hinka Žerjava (u banci evidentiran kao DEVIZNA ŠTEDNJA GRAĐANA.

Prijaviteljica NIKADA nije niti na koji način komunicirala sa davateljem kredita, koji nije ovlašten obavljati financijsko ni kreditno poslovanje u Republici Hrvatskoj, što je propisano Zakonima o kreditnim institucijama i Zakonom o štedno kreditnim zadrugama, niti su isti kontrolirani, niti prijavljeni HNB-u, a niti drugim nadzornim institucijama u RH zaduženim za kontrolu tijeka novca u Republici Hrvatskoj.

Sami ugovori nisu, u dijelu napisanom na hrvatskom jeziku, uopće ovjereni  niti potpisani od strane davatelja kredita pa se sukladno Zakonu o obveznim odnosima također smatraju nepostojećim tj. ništetnim, jer su ovjereni samo od jedne strane tj. od primatelja kredita, koji je cijelo vrijeme bio u zabludi da se radi o legalnom i zakonitom poslu. Prijaviteljica nije znala, niti je mogla znati, da račun u Banci Kovanica pripada Hinku Žerjavu kao fizičkoj – privatnoj osobi, a ne kao osobi ovlaštenoj za provođenje bankovnih ili kreditnih odnosno nekih drugih financijskih transakcija.

U periodu od 2004. godine do 2013. godine, na žiro račun odvjetnika Hinka Žerjava, uplaćeno je od prijaviteljice više od 38.000 eura. O svim uplatama, prijaviteljica posjeduje originalne potvrde. Osim uplaćenih sredstava na njegov privatni devizni račun (kako je to osobno naložio), prijaviteljica je značajan iznos dala odvjetniku direktno na ruke.“

Osim redovno uplaćenih rata, u Banci Kovanica i sredstava koje je primio „na ruke“, odvjetnik Hinko Žerjav, je po istoj osnovi blokirao mirovinu jednog od jamaca, s koje je mjesečno uskraćivao iznos od 750 kuna, od 2008. godine pa  sve do dana njegove smrti, u listopadu  2013. godine što ukupno iznosi oko 7.200 eura. Nadalje, i drugi nositelj manjeg kredita i drugi jamac, također su uplaćivali sredstva po zaduženjima s osnove ovih kredita, a odvjetnik je provodio i zapljenu sredstava sa plaće (do sada nepoznat uskraćeni iznos). Iz evidencije koju posjeduje prijaviteljica, proizlazi, da je za 27.000 eura od 2004. godine do danas uplatila – što direktnom uplatom u banci, što na ruke odvjetnicima u njihovom odvjetničkom uredu, a što zapljenom sredstava sa žiro i tekućih  računa – iznos veći od  50.000 eura do prosinca 2013. godine.

Prijaviteljica je u nekoliko navrata, pismeno a i osobno telefonskim putem,  putem drugih institucija, inspektorata, tražila od kreditora i od odvjetnika očitovanje o stanju duga, konto kartice, izlistanje uplaćenih sredstava, i zamolbu da uplaćuje direktno na račun dviju Štedno kreditnih zadruga, no njenom zahtjevu nije udovoljeno.

Istovremeno su odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, kao punomoćnici ovih štedno kreditnih zadruga (iako nemaju Apostille tj. međunarodnu punomoć potrebnu za zastupanje stranih pravnih i fizičkih osoba na području Republike Hrvatske), neovlaštenih za poslovanje i kreditiranje na području Republike Hrvatske, pokrenuli i ovršni postupak ne samo po računima, već i na nekretnini u vlasništvu prijaviteljice. Ono što najviše šokira, je činjenica da ovi „navodni“ kreditori, koje prijaviteljica nikad nije vidjela, niti s njima sklopila bilo kakav posao, imaju upisano založno pravo na nekretnini u iznosu od 22.000 eura, a da nakon uplate iznosa od preko 50.000 eura (kao pod gore), potražuju i danas iznos od preko 35.000 eura, točnije, s obračunom u  prosincu 2013. godine.

Istovremeno, osim ovrhe na nekretnini koja je u tijeku, pokrenuli su i ovršni postupak nad plaćom jednog jamca za iznos od 33.000,00 eura, a također provode ovrhu i nad nositeljem drugog manjeg kredita koji je prilikom isplate iznosio  7.500 eur-a sada potražuju 12.000,00 eura.

Po svemu proizlazi da sve uplate od 2004. godine do danas, a koje iznose preko 50.000 eura nisu niti proslijeđene na žiro račune štedno kreditnih zadruga koje su nelegalno poslovale na području RH putem punomoćnika  tj. odvjetnika Hinka i Renate Žerjav, već su očigledno zadržana na računima Hinka Žerjava.  Prijaviteljica posjeduje saznanja da nije jedina koja je na ovakav način dovedena u zabludu i koja je uplaćivala visoke iznose po osnovi primljenog kredita.

Kako odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, usprkos uplaćenim sredstvima od strane prijaviteljice od preko 50.000,00 eur-a do današnjeg dana za isplaćenih 26.000,00 eur-a i to na ruke u odvjetničkom uredu, i dalje provode ovršni postupak na nekretnini koja je jedno od jamstva po kreditu i koja je jedina nekretnina prijaviteljici, u kojoj živi, a koja je na žalost, zbog svih ovih opisanih okolnosti postala socijalni slučaj, te joj ovi odvjetnici i nadalje odbijaju dostaviti izlistanje uplaćenih sredstava, a odbijeno je i financijsko vještačenje koje je predloženo Općinskom sudu u Zagrebu, te stoga  postoji neposredna i izravna opasnost da joj se u ovršnom postupku oduzme nekretnina za kredit koji je u stvari prema uplaćenim iznosima, molimo da:

Ministarstvo financija, odmah izvrši nadzor nad poslovanjem Odvjetničkog ureda Hinka i Renate Žerjav, te nadzor nad njihovim privatnim kunskim i deviznim računima, kao i da se provede nadzor odnosno kontrola da li su, kada i na koji račun uplaćivali uplaćena im sredstva, u korist Posojilnice Zila i Posojilnica Bilčovs….

Što se Kreditnih ureda koji i nadalje posluju i isplaćuju kredite na području Republike Hrvatske, zapanjujuća je činjenica da ta trgovačka društva ovršuju račune BEZ IKAKVE ZAKONSKE OSNOVE, jer su građani mahom sklopili ugovore o zajmovima i ugovore o kreditima sa tzv. Kreditnim uredima i Štedno kreditnim zadrugama kojima su tom prilikom dali i ovjerene bianco zadužnice, dok su im račune blokirali druga trgovačka društva s kojima oni nemaju nikakav ugovorni odnos.

Kao posrednici u naplati, ili bolje rečeno opunomoćenici sa zadatkom naplate potraživanja, javljaju se  učestalo odvjetnik Majić iz Zadra, i odvjetnik  Krpan iz Zagreba, kao i brojni djelatnici tzv. Kreditnih ureda i ureda koji u svrhu naplate potraživanja nazivaju građane iz call centara. Građani koji su sklopili  ugovore o kreditu, ili zajmu sa takvim “kreditnim uredima i ŠKZ”  su potpuno nezaštićeni, svakodnevno ih se uznemiruje i iznuđuje (osobe koje ih zovu, zovu u ime poduzeća s kojima građani nemaju nikakav ugovorni odnos), a imovina im se ovršuje, te ih se gotovo svakodnevno deložira iz njihovih stanova i kuća. Jednako tako velik je broj građana koji su ostali bez svojih domova već samim potpisom ugovora, za koji nisu shvatili da je Ugovor o kupoprodaji a ne Ugovor o zajmu.

Ovo, gospodine ministre, i ostali službenici Vlade RH i Ministarstva financija, moramo zajedničkim snagama što hitnije riješiti jer ćemo u suprotnom u Hrvatskoj imati pune ulice socijalnih slučajeva, stoji u dopisu udruge Veronika Vere dostavljenom Ministarstvu financija, Uredu Predsjednika RH, Vladi RH, Europskoj Komisiji.

Niti jedna od navedenih institucija nije odgovarajuće reagirala na ovu prijavu.

Što pak o vrlo ozbiljnim optužbama na svoj račun kaže odvjetnik Hinko Žerjav? Ovdje ćemo prenijeti dio njegovih opširnih odgovora na naša pitanja.

- “Gospođa D.B, zajedno sa ocem O.I.  i kćerkom K.S., zaključila je tijekom lipnja 2004. godine, sa Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, Ugovor o hipotekarnom kreditu, temeljem kojeg im je odobren kredit u visini od 22.000,00 Eura uz uvjete koji su utvrđeni tim ugovorom, a tijekom rujna 2005. godine, zajedno sa K.S.  zaključila je ugovor o kreditu u visini od 5.500,00 Eura sa Posojilnicim Bank-Zila.Iz samih ugovora razvidno je da su isti zaključeni u Republici Austriji, u skladu sa njihovim uvjetima i propisima.

Od tada pa do hospitalizacije gospođe D.  (po mojem sjećanju oko 2010. godine) naši su odnosi bili korektni, unatoč tome što je imala velike zaostatke u plaćanju anuiteta. O tome svjedoče njezini dopisi u kojima mi se zahvaljivala na ljubaznosti i razumijevanju. Nakon hospitalizacije potpala je pod utjecaj Udruge Veronika Vere. Tada počinju izmišljanja i prevrtanja stvarnog stanja, agresivno se koriste medijski prostori naročito internet sa isključivim ciljem da mojim klevećenjem uspiju ishoditi postupak ovrhe na založenim nekretninama – navodi odvjetnik Žerjav, pa dodaje da je nakon odobrenja kredita banka dužna odobreni iznos kredita staviti na raspolaganje na kreditni račun korisnika kredita. Budući da se radilo o austrijskim bankama, kreditni je račun bio otvoren kod tih banaka, u Austriji. Isplatu sa tih kreditnih računa mogu izvršiti ili direktori banaka (kao njihovi zakonski zastupnici) ili službenici banke koji su na to ovlašteni temeljem ugovora o radu sa bankom. Ja sam punomoćnik tih banaka za pojedina pravna pitanja u Republici Hrvatskoj. Nisam ovlaštena osoba koja bi mogla vršiti isplatu sa tih kreditnih računa, u Republici Austriji.

Novac sa kreditnog računa korisnik kredita može podići ili u gotovini ili pisanim nalogom za doznaku sa računa na račun

Posojilnica Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, isplatu hipotekarnog kredita izvršila je na temelju pisanog naloga korisnika kredita (D.B.), a Posojilnica Bank-Zila izvršila je gotovinsku isplatu korisnicima kredita. Zbog toga kategorički poričem da sam ja izvršio isplatu tih kredita.Točno je da je jedno vrijeme gospođa D.  meni na moj privatan račun otvoren u Banci Kovanica doznačivala sredstva, sa zamolbom da joj uplatim anuitete u Austriji. Naime, ona je bila dužna, kao uostalom i svi ostali korisnici inozemnih kredita, rate kredita otplaćivati putem ino doznaka (nalogom 14). Međutim, njoj je trošak ino doznake bio preskup, pa me je zamolila, znajući da svaki mjesec idem u Austriju, da bi ona meni dala novac, a da joj ja platim ratu u Austriji. Pristao sam isključivo kako bi joj izašao u susret, da ne mora plaćati skupu ino doznaku. Svaku uplatu uredno sam platio na njezin kreditni račun. Ona je od, uvodno spomenutih banaka, uredno primala kvartalne izvode iz kojih je bilo razvidno da su joj anuiteti plaćeni. Nikada nije reklamirala, bilo meni, bilo Posojilnicama, da joj nešto nije plaćeno, iako je na to imala pravo u roku od 6 tjedana od dana primitka kvartalnog izvoda.

Za svaki posao koji obavim uredno ispostavljam račun i uredno podmirujem sve svoje porezne obveze. Na temelju prijave gospođe D. imao sam tijekom kolovoza i rujna 2013. godine porezni nadzor, sa posebnim osvrtom upravo na predmete gospođe D., te je zapisnikom Porezne uprave Varaždin od 12. rujna 2013. godine utvrđeno da u mojem poslovanju nije bilo nepravilnosti.

Radi se o austrijskim pravnim osobama koje su upisane u trgovačke registre Republike Austrije i to Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče dana 17.06. 1910. godine, a Posojilnica-Bank Zila dana 03.03.1903. godine. Već iz ovih podataka možete zaključiti da se radi o bankama sa dugogodišnjom tradicijom poslovanja. U Republici Hrvatskoj one nemaju formiranu podružnicu, pa stoga ne postoji takav upis kod Trgovačkih sudova u RH.

Kao što sam već spomenuo, to su austrijske banke, koje bankarske poslove obavljanju u Republici Austriji, u skladu sa njihovim propisima. U obavljanju svoje djelatnosti oni se rukovode ekonomskim, a ne nacionalnim kriterijima. Ne postoji nikakva zapreka da oni kredit ne odobre hrvatskoj fizičkoj ili pravnoj osobi, ukoliko ispunjava kreditne uvjete, a ni po hrvatskim propisima nije postojala bilo kakva zabrana Hrvatima da se zadužuju u inozemstvu.

Sve uvjete kredita kojeg je namjeravala ostvariti kod Posojilnice-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, dobila je direktno od direktora te banke, koji su ju je posjetili u njezinom stanu, neposredno prije obrade njezinog kreditnog zahtjeva u Austriji. Direktori banke detaljno su joj obrazložili uvjete pod kojima oni odobravaju kredite, te ju uputili da se za sva pitanja može obratiti direktno njima, ostavivši joj, tom prilikom, svoje vizit karte. Nakon što mi je ugovor o kreditu dostavljen na pravnu obradu, ja sam ga deteljno obrazložio svim korisnicima kredita (D.B., O.I. i K.S., sve tri punoljetne i poslovno sposobne osobe, radi se o tri generacije osoba) i to u mojem uredu u Varaždinu, a nakon toga im je sve uvjete kredita objasnio i javni bilježnik, nakon čega su one izvršile solemnizaciju ugovora o kreditu, priznajući mu snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

Ugovor o kreditu sa Posojilnicom-Bank Zila, iz rujna 2005. godine, nije dostavljen meni na pravnu obradu.

Naravno da se u svojem radu držim Kodeksa odvjetničke etike. Odvjetnik sam već punih dvadeset godina. Nikoga ja ne varam, niti ne obmanjujem. S Posojilnicama poslujem od 1996. godine pa do danas. Kada bi varao i obmanjivao zasigurno ne bi imao tako dugotrajnu poslovnu suradnju – ističe odvjetnik Hinko Žerjav.“

Kako pak ovu situaciju, odnosno praksu da hrvatski odvjetnici preuzimaju potraživanja ilegalnih kreditnih ureda i ovršuju hrvatske građane izbacujući ih nerijetko na ulice, komentira ugledni pravni stručnjak i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević?

- “Kada institucije ništa ne čine iako znaju da se događa kriminal, to bi se moglo nazvati udruženim zločinačkim poduhvatom. Činjenica je, naime, da u Ministarstvu pravosuđa to mirno gledaju, kao da ih se to ne tiče. Uspostavljen je čisti robovlasnički odnos, a država se ponaša kao da to nije njihov problem. I što u situaciji kada pravni sadržaji ne štite građane i kada se godinama koriste rupe u zakonu, zaključiti nego da to zaudara na udruženi zločinački pothvat? Jer čim znaju za to, a ništa ne čine, to ne može biti slučajno” – decidirano tvrdi pravni ekspert Pero Kovačević.

Pojašnjava potom da bi svi zakoni koji se ‘guraju’ iz Vlade RH trebali biti detaljno proučeni da bi se znalo kakav će biti njihov doseg i učinak. No kod nas se, kaže, događa da interesni lobiji i određene skupine predlažu zakone u svoju korist, a ne u korist građana. I to prolazi!

- “U Vladi često ni ne pogledaju što predlažu. Nama su u Saboru nerijetko dolazili zakoni gdje nedostaje 60 do 70 članaka. Znak je to da nitko u Vladi te zakone niti ne čita, kao ni u stručnim službama u Saboru. Lobiji, dakle, predlože zakon, tekst nitko ni ne pogleda i za posljedicu imamo činjenicu da se kroz zakone stvara plodno tlo za korupciju. Postoje indicije da u tome sudjeluju i institucije poput Ministarstva pravosuđa, zbog čega spominjem mogući udruženi zločinački poduhvat”- baz okolišanja zaključuje Pero Kovačević.

Autor;  Damir Kramarić

Udruga Veronika Vere i oštećena B.D. uputili su Zahtjev  Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče i Posojilnica-Bank Zila sa  zamolbom da im dostave slijedeće podatke: 1) Kojeg dana je gdja B.D. bila u prostorijama Banke u Austriji, kao i kojeg dana je izvršena isplate, te tko je potpisao isplatnicu, odnosno tko je preuzeo novac ? 2) Da li su direktori ovih banaka kao jedini ovlašteni osobno potpisali ugovore o kreditu kod javnog bilježnika u Varaždinu, odnosno da li je kod javnog bilježnika deponirana međunarodna punomoć punomoćniku koji bi temeljem te međunarodne punomoći kao ovlaštenik  pravno obradio takve ugovore na području Republike Hrvatske, i tko je zapravo potpisao ugovore o kreditima u ime tih dviju banaka, gdje i kada? 

Odgovore koji pristignu   objaviti ćemo u jednom od slijedećih članaka, zajedno sa drugim dokazima koje su nam dostavili oštećeni građani!