EKSKLUZIVNO: PRVA RATNICA PROTIV ILEGALNIH DOMAĆIH ZADRUGA PROŠLA KALVARIJU

U ekskluzivnom intervjuu predsjednica udruge za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere, Nada Landeka nam je iznjela svoja iskustva, koliko je morala napraviti, što je pretrpjala od ljudi koji su joj radi raskol. 

Koliko je Vaša udruga pomogla građanima? 

Od prvih pritužbi građana na način naplate potraživanja od strane kreditnih ureda primijetili smo da tu puno toga ne funkcionira. Prvo što nam je upalo u oči da je velik broj građana sklopilo ugovore o kupoprodaji umjesto ugovora o kreditu, i drugo jako bitno da treće pravne osobe naplaćuju potraživanja tj. rate iz kredita, iako nisu u nikakvom pravnom odnosu s zajmoprimcima.

Zbog svih tih nezakonitih radnji, i zbog straha građana da ih ne isele iz kuća i stanova u kojima su postali podstanari, išli smo osobno s njima u kreditne urede kako bismo im dali do znanja da građani nisu sami. Potom smo odmah reagirali  sa tužbama za ništetnost ugovora i zabilježbi istih na nekretninama i to  za svakog građana pojedinačno, sa podnošenjem kaznenih prijava, također pojedinačno,  i sa javnim objavama uputa građanima kako da postupaju u situacijama kada im se prijete. Sve upute i svi postupci su objavljeni na facebook stranicama Udruge Veronika Vere.  U drugoj fazi, prilikom već otpočetih ovrha na nekretninama  podnosili smo i podnosimo prijedloge za odgodu ovrhe,  tražimo očitovanja od odvjetnika koji zastupaju kreditne urede, uglavnom, koristimo sve zakonske mogućnosti za zaštitu građana. Među prvima smo obavijestili novinare Jutarnjeg lista o tome na koji  se način zapravo građani pljačkaju i u kojim razmjerima je ta pljačka zahvatila čitavu zemlju.  Nakon toga smo, u kolovozu 2013 godine  organizirali tribinu – Kreditni uredi i pljačka hrvatskih građana koja je izazvala veliku buru u javnosti jer je nakon tri godine sustavne i nemilosrdne  pljačke izgleda javnosti  tek postalo jasno što se zapravo događa.

Kakva su iskustva sa ljudima?

Ljudi su na početku bili očajni, u strahu, na rubu samoubojstva, pod lijekovima, mislili su da se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Nakon ove tri godine sada slobodno možemo reći da su građani očvrsnuli, shvatili su da se moraju boriti za sebe i suprotstaviti se toj zločinačko-pljačkaškoj organizaciji. Jer mi možemo pomoći oko tužbi, kaznenih prijava i slično, ali građani sami moraju imati hrabrosti dati izjavu na policiji, USKOK-u,  suprotstaviti se prijetnjama lihvara  i ne dati se zastrašiti.

Drzava je obecavala ponistiti ugovore, no ipak je građane ostavila da sami to utužuju, je li to lijepo i kako vi pomažete u tom slučaju?

Za sada svim građanima koji nam se obrate pomažemo da sami podnesu tužbu kako bi izbjegli skupe odvjetničke troškove. U suradnji smo sa Udrugom diskriminiranih i nezadovoljnih građana Republike Hrvatske koju vodi sudski vještak Martin Boljevac koji se izborio za 7 odvjetnika koji imaju Ugovor sa Ministarstvom financija za besplatnu pravnu pomoć, pa je nešto lakše. Osim toga, sve provedene radnje, tužbe, zabilježbe spora, prijedloge za obustavu i odgodu ovrhe, sva očitovanja, zakonska uporišta, sve javno objavljujemo, što je građanima jako puno pomoglo, jer sve odgovore nađu na internetu i puno im je lakše boriti se. Osim toga, umrežujemo ljude, stalno ih povezujemo, javljaju nam se ljudi iz svih krajeva Hrvatske, i razmjenjujemo iskustva. Do sada smo uspjeli u tome da se dvadesetak građana već izborilo  za pravomoćne sudske presude o ništetnosti ugovora o zajmu, no tek za jedan slučaj sigurno znamo da je oslobođena i nekretnina i žiro račun, to je gdja Gordana Kolega iz Zadra, ali to je samo dokaz da se upornošću  može uspjeti.  Kasnije je lakše jer se pozivamo na riješene slučajeve.

Jesu li procesuirani krediteri i u kojoj je fazi optužnica?

Nakon što su u maju 2012 uhićeni, i cijelo vrijeme bili u pritvoru, ove godine u ožujku je podignuta optužnica protiv njih 19.  Na žalost,  zbog novog Kaznenog zakona došlo je do problema u pravnom kontinutetu obilježja kaznenog djela, pa sada pravni stručnjaci, između ostalog i autor  Kaznenog zakona  koji je stupio na snagu 01.01.2014. tumači, da nema osnova za optužnicu, već da  ih sve treba pustiti na slobodu. Ovo svoje stajalište prof. Novoselec, sa  Pravnog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu,  temelji na tome da po novom Kaznenom zakonu lihvarenje više ne bi bilo kazneno djelo, što je  apsolutno neprihvatljivo. Međutim, u istom tom kaznenom zakonu ima točno opisano stanje žrtava kreditnih ureda u trenutku sklapanja ugovora, odnosno u kakvom stanju su morali biti da bi im se priznalo da su bili u zabludi, a sudeći prema njihovom strahu, zabludi, prisili koja je bila nad njima, i apsolutnoj neupućenosti – nema straha da ovih lihvari ipak ne bi bili osuđeni. Problem je što su to  navodno Hrvati i  Slovenci koji su zbog svoje sumnjive povijesti prebjegli u Ameriku, tamo dobili  državljanstvo a potom su se sa američkim putovnicama i novim imenima vratili na hrvatsko tlo s detaljno razrađenim planom za pljačku. Plan je toliko rafinirano i detaljno obrađen da se s pravom nagađa da se glava cijele hobotnice nalazi upravo negdje u samom vrhu Države a da se građani pljačkaju ciljano i organizirano.  Upravo je to razlog da se vjerovatno nitko iz vlasti do sada nije zauzeo da se taj problem riješi iako je bilo i usmenih a i javnih obećanja kako će se donijeti jedinstvena odluka o ništetnosti svih tih kredita, jer se oni ne uklapaju niti u jedan važeći zakon u RH. Po Ustavu RH, ono što nije po Zakonu i u okviru Zakona, odnosno što ne podliježe ni jednom zakonu koji je na snazi, nije niti postojeće i ne mora se niti pobijati posebnim radnjama. Drugim riječima – takvi ugovori mogu se prema europskoj i prema domaćoj praksi – smatrati nepostojećima.  Jednom takvom jedinstvenom odlukom spasili bi se svi oštećeni i preplašeni, osiromašeni građani,  sudovi bi bili pošteđeni brojnih sudskih rasprava, a imovina građana očuvana od sistematske i ciljane pljačke.

Koliko ste neugodnosti doživjeli do sada?

Jako puno neugodnosti.  Doživjela sam prijetnje smrću, metkom u čelo (zbog čega je podignuta optužnica protiv osobe koja mi  se prijetila),  ubijen je odvjetnik koji me zastupao u pravnim stvarima, i Udrugu Veronika Vere  – Lujo Medvidović, mučki, sa 105 uboda nožem od do tada potpuno nepoznatog ubojice, nekog navodno psihičkog bolesnika, a meni su od tada pet puta probušene gume na automobilu, čak je podmetnuto neko željezo s namjerom trganja osovine na kotačima.  Mojim suradnicima se prijetilo i ucjenjivalo ih se,  vrijeđaju ih i maltretiraju kako privatno tako i putem interneta i facebooka,  širili su i šire užasne i gotovo nevjerovatne klevete i laži na moj račun, zadiru u potpuno privatne i obiteljske odnose pokušavajući uništiti čak i obitelj,  izmišljaju razne potpuno neutemeljene priče,  pokušavaju mi uništiti poslove,  kreiraju brojne lažne profile pa čak i facebook grupu za širenje neistina,  i prema mom mišljenju cilj im je bio, tijekom svih ovih godina  da ostanem potpuno sama kako bi bilo lakše dotući me.  Za sve što čine poduzela sam zakonske radnje, podigla kaznene prijave i privatne tužbe pred građanskim sudom radi naknade štete i čvrsto sam uvjerena da je pravda spora ali i dostižna.

Što se žrtava kreditnih ureda i štedionica iz Austrije tiče, uvjerena sam,  nakon svih stečenih iskustava da jedino jedinstvena odluka o ništetnosti ugovora o kreditu je jedino i najbolje rješenje. Sve drugo  vodi k potpunom osiromašenju građana pa čak i njihovim samoubojstvima iz krajnjeg očaja, jer dugotrajni sudski i kazneni postupci kojima neće uspješno očuvati svoju imovinu i svoj dom – nisu rješenja. Rješenje mora biti učinkovito i trenutno, a to je samo Vladina odnosno Odluka Sabora kojim se svi takvi ugovori koji su izvan zakona trajno proglašavaju ništetnima. To je moguće, uz malo političke volje, odnosno uz zalaganje  Vlade i Sabora. Dobili smo obećanje od predsjednika i ministra pravosuđa da su na putu da takvo što i poduzmu, vrijeme je da to provedu i u praksi tj. da spase građane ove zemlje od  katastrofalnog stanja u koje su upali zbog nečije odgovornosti iz vlasti. Jer građani sukladno Ustavu – moraju biti zaštićeni, kao i njihovo pravo na dom.  Na žalost, razgranatom mrežom ove lihvarske hobotnice koja  je nastala uz nečije pokroviteljstvo građani su izgubili bilo kakvu zakonsku ili ustavnu zaštitu.  Vrijeme je da se to promijeni. Stoga uskoro organiziramo Tribinu na kojoj ćemo gotovi prijedlog Odluke predočiti  medijima i poslati u Sabor tražeći hitno postupanje, a o svemu ćemo obavijestiti i Europski Parlament.

Razgovarao Toni Eterović

Oštećenici RBA zadruga: Pismo predsjednice doprinosi rješavanju problema

AUTHOR admin DATE July 29, 2015

Predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga ocijenili su u utorak da je pismo predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović o kreditima austrijskih zadruga veliki pomak u rješavanju tog problema.

“To je veliki vjetar u leđa u rješavanju ovog problema”, rekao je predstavnik skupine oštećenika Raiffeisen zadruga govoreći o pismu u kojem je predsjednica od glavnoga državnog odvjetnika te ministara unutarnjih poslova i pravosuđa zatražila da “poduzmu odgovarajuće mjere iz svog djelokruga kako bi se zaštitili hrvatski državljani od posljedica mogućih protupravnih aktivnosti”.

“Sada je svima jasno da je nemoguće više zataškavati taj slučaj, kao što je to radio bivši predsjednik Ivo Josipović”, rekao je Neno Koljaja na konferenciji za novinare koju je u Hrvatskome saboru održao Damir Kajin iz Istarskih demokrata.

Istaknuo je da je kreditima RBA zadruga pogođeno 20 tisuća obitelji, od Belog Manastira i Vukovara do Jadrana, da su one “poharale” Međimursku županiju, a na otoku Rabu pod ovrhama je više od 650 vrijednih nekretnina.

“Dovedeni smo do dužničkog ropstva”, ocijenio je Koljaja pitajući se kako drugačije nazvati situaciju u kojoj netko uzme kredit od 100 tisuća eura, za što mu se uzme kuća vrijedna 500 tisuća eura pa se proda za 80 tisuća.

“Nakon toga ostane dug od 20 tisuća na koji idu kamate pa se stvara novi dug i ulazi u začarani krug”, rekao je Koljaja i zaključio kako se “nitko ne može otrgnuti od tog kredita”.

Klijent RBA zadruga Ivica Marković odgovornima smatra hrvatske ustanove, ponajprije Hrvatsku narodnu banku (HNB). “HNB uporno pere ruke do ovog slučaja, a kao regulator prvi je trebao kontrolirati zakonitost i porijeklo kredita”, ustvrdio je.

Građani su se, po njegovim riječima, okrenuli austrijskim zadrugama jer je od njih bilo lakše dobiti kredit, nije ih zanimala kreditna sposobnost, nisu rađeni elaborati o procjeni vrijednosti nekretnina, a često su davani veći krediti od traženih.

Marković je ustvrdio i da su austrijske zadruge “na jednostran i nezakonit način ‘pumpale’ kamatu svaka tri mjeseca, što u konačnici i dovodi do toga da se kredit podignut na 10 do 12 godina, uz istu ratu, može otplatiti tek za 20-ak godina”.

“Ovdje se govori o hobotničkoj, kriminalnoj organizaciji koja je osmislila akciju do detalja od samog početka”, istaknuo je Marković i prozvao vladajući SDP što u Saboru šuti o slučaju RBA zadruga.

“Simptomatično je da cijeli SDP šuti. Pitamo se je li to stranačka disciplina ili nešto drugo”, rekao je Marković.

Damir Kajin upozorio je kako je riječ o ozbiljnom problemu, većem od onoga koji imaju građani zaduženi u švicarskim francima.

Gotovo 75 % dužnika ne može uredno servisirati obveze, rekao je zastupnik Kajin, koji drži da takav kreditni odnos ima samo jedan cilj – da se kreditor domogne nekretnina oštećenika.

“Ako je nenaplativost RBA kredita pet puta veća od drugih kredita, onda čitav postupak treba preispitati poput ovoga sa sporazumom o arbitraži sa Slovenijom”, zaključio je Kajin.

NADA LANDEKA: PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA |

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA |

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA

Datum objave: 28. srpanj 2015./Nada Landeka

Priopćenje sa a Konferencije za medije, dana 28. srpnja 2015.  godine, iz prostorija Sabora RH

Neno Koljaja, Sabor RH

Predstavnici oštećenika osvrću se na nedavnu Uputu Ustavnog suda RH, iz koje nedvosmisleno proizlazi obveza SVIH u Republici Hrvatskoj na poštivanje Zakona i drugih propisa, Ustava RH i međunarodnih Konvencija i Deklaracija kojih je RH potpisnica.

Sukladno Uputi Ustavnog suda i predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka, kao i drugih kreditnih ustanova koje su nelegalno isplaćivale kredite na području Republike Hrvatske, slažu se sa uputom danom svim državnim tijelima, pa i građanima, da poštuju Zakon RH i Ustav. Istovremeno podsjećaju na obvezu svih tijela na uspostavljanje „korektnog“ odnosa politike, pravosuđa i naroda, te na ustavnu obvezu zakonodavnih i sudbenih tijela na:jednakost u zaštiti građana u postupku pred sudovima i drugim tijelima.

Samo postupanje uz pravilnu primjenu zakona, poštivanja svih građana uz primjenu načela jednakosti jačaju vjerodostojnost načela „pravičnog suđenja“ i pravne države!

Isti taj Zakon RH i Ustav sve do ulaska Hrvatske u EU zabranio je neposredno obavljanje bankovnih usluga (Dopis HNB-a), Zakon o deviznom poslovanju, kreditori nisu imali ikakve dozvole za obavljanje rada na području Republike Hrvatske. Posebno je znakovito očitovanje austrijskog tijela FMA koji jasno kaže da za poslovanje u Republici Hrvatskoj potrebno je primjenjivati hrvatske propise. Oštećenici austrijskih RBA nelegalnih zadruga se unutar svojih aktivnosti  bore za ona prava koja se u pravnoj državi zapravo podrazumijevaju, i koja su svakom hrvatskom građaninu zajamčena Ustavom i Zakonom. Sam Ustav propisuje da akti koji su protivni moralu, zakonu i Ustavu nemaju pravnu snagu. U isto vrijeme, upravo na takvim nemoralnim, nezakonitim i neustavnim aktima temelje se ovršni postupci, nakon kojih se po pravomoćnosti istih  domovi dužnika/ovršenika  prodaju na dražbama, te se vrše deložacije. Upravo iz tih razloga, radi zaštite Ustavom zajamčenih prava svakog građanina RH  i radi zaštite ustavnopravnog poretka koji je ugrožen nepoštivanjem Zakona, propisa, Ustava i Konvencija od strane onih tijela koji bi ih upravo trebali najviše primjenjivati i poštovati, te davati primjer građanima odlukama utemeljenim na važećim zakonima, predstavnici oštećenika RBA zadruga obratili su se za pomoć i podršku i predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.

Neno Koljaja, Damir Kajin, Nada Landeka

Na žalost, još uvijek se vode medijski i institucionalni ratovi i prepirke oko toga je li nešto oko RBA austrijskih kreditora bilo zakonito ili nezakonito. Za potvrdu zakonitosti dovoljno je pročitati svega nekoliko zakona kojima je reguliran rad stranaca i stranih pravnih osoba u Hrvatskoj, koji svoje djelovanje u Hrvatskoj mogu ozakoniti samo putem registriranih podružnica i osiguranjem potrebnih dozvola nadležnih tijela, u ovom slučaju HNB, Ministarstva financija, HANFE. Još uvijek je nejasno i kako i na koji način su javni bilježnici u RH ovjeravali solemnizirane akte koji imaju snagu ovršne isprave, bez sudjelovanja druge strane, bez prisustva tumača, i kako se upravo ti akti priznaju pred hrvatskim sudovima kao važeći, iako i Zakon o javnom bilježništvu, kao i mnoštvo drugih zakona, pa i sam Ustav RH,  propisuju način poslovanja i pravnu regulativu na području RH.

Pravni poslovi sklopljeni suprotno važećim zakonima i propisima, ništetni su pravni poslovi.

Trud predstavnika oštećenika RBA nelegalnih institucija, koje nelegalne institucije su, reklo bi se na prilično „čudan“ način stjecali nekretnine u Republici Hrvatskoj, i to  uz pomoć onih domaćih tijela, koji  na očigledno  „čudan“ način primjenjuju domaću pravnu regulativu, iako bi upravo ta tijela trebala prednjačiti kao uzor na poštivanju Zakona i Ustava, nije samo trud za pomoć oštećenicima  austrijskih RBA nelegalnih kreditora, već je njihov trud upravo kamen temeljac za uspostavu pravne države u RH i očuvanja ustavnopravnog poretka.

Upravo prema Uputi Ustavnog suda Republike Hrvatske „Odgovornost pojedinca, institucije, zajednice, i obveza na poštivanju Zakona, propisa, Ustava RH, Konvencija, najvažniji je jamac ostvarenja ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj.“

Stoga smo svi,  od građana do institucija  „ obvezni poštovati Zakon, propise, međunarodne ugovore (erge omnes) na kojima počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi.  Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati!“  (Ustavni sud RH).

U tom smislu, oštećenici austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka koje su na području Hrvatske nelegalno isplaćivale kredite i poslovale, očekuju da se o njihovom pravu pred pravosudnim tijelima (sudovima, ODO, DORH-u, i drugim tijelima) odlučuje po Ustavu, Zakonu i na osnovu međunarodnih ugovora).

Poštivanjem Upute Ustavnog suda RH, koji je još pozvao sve koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj  na obvezu poštovanja Zakona, propisa i međunarodnih ugovora, prava ovršenika žrtava nelegalnih institucija biti će zaštićena, a deložacije i velik broj ovrha zaustavljeno!

Predstavnici oštećenika nelegalnih RBA austrijskih zadruga i štedionica

Zločinački poduhvat; Odvjetnici lihvare građane u ime ilegalnih kreditnih zadruga i uz znanje države

Da je u korumpiranoj državi doista sve moguće, potvrđuje i činjenica da su pojedini odvjetnici u zadnje vrijeme postali ponajveći lihvari u Hrvatskoj. Mnogi su, naime, preuzeli potraživanja u Hrvatskoj nelegalnih kreditnih ureda i austrijskih kreditnih zadruga te umjesto njih naplaćuju lihvarska potraživanja od hrvatskih građana, ovršuju im kuće i stanove te ih izbacuju na ulicu.

Odvjetnici su na taj način postali dio međunarodnog lanca lihvarenja hrvatskih građana i to uz očiti blagoslov hrvatske države! Na taj način građane, čini se, pljačkaju posve legalno!

B. D. (podaci poznati redakciji) iz Zagreba, primjerice, blokira i ovršuje odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina, u ime štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče iz Austrije, koje u Hrvatskoj nisu ni prijavljene za financijsko poslovanje?!

- Novac od ugovorenog kredita nisam podignula u banci, već mi ga je na ruke dao odvjetnik Hinko Žerjav iz Varaždina. Kazao je da mi tako samo želi olakšati, jer ne moram po novac u Austriju. Kredit sam svo vrijeme otplaćivala na njegov privatni račun u banci Kovanica. Kamo je on uplatio taj novac, ne znam, ali znam da je od dogovorenog iznosa odmah uzeo velik dio sebi za proviziju. Nije pri tom platio porez. Štedno kreditne zadruge u čije ime je on osobno ugovorao isplate kredita  nisu, osim toga, registrirane u Hrvatskoj, što znači da oni ilegalno ovršuju hrvatske građane. No, to ih ne priječi da meni i kćeri preko odvjetnika blokiraju račune i provode ovrhu nad mojim stanom na zagrebačkoj Trešnjevci. Strašno je i sramotno da institucije hrvatske države svu tu pljačku mirno promatraju i ništa ne čine, ali se zato revno uključe u proceduru kada dužniku treba ovršiti imovinu i izbaciti ga iz stana. Tada su institucije vrlo brze, tada ne trebate dugo čekati na ročište ni na sudsko rješenje. U trenutku kada sirotinju treba izbaciti na ulicu, sve se odvija brzinom munje – ogorčeno priča B.D.  te dodaje da je odvjetnik Hinko Žerjav zapravo produžena ruka ilegalnih štedno kreditnih zadruga Posojilnice-Bank Zila i Posojilnice Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, iz Austrije.

Prijavu protiv navedenih štedno kreditnih zadruga te odvjetnika Hinka Žerjava Ministarstvu financija RH podnijala je u siječnju ove godine udruga Veronika Vere, u ime oštećene  žrtve B.D.

Evo što, između ostalog, stoji u prijavi.

- Podnositeljica prijave je na temelju oglasa otišla u  Odvjetnički ured Hinka Žerjava, te sa odvjetnicima Hinko i Renata Žerjav sklopila dogovor o kreditiranju, a u uvjerenju da su oni predstavnici Banke Kovanice iz Varaždina. Po sklopljenom dogovoru, odvjetnici Hinko i Renata Žerjav predočili su joj ugovor sa Štedno kreditnom zadrugom Posojilnica – Banka Bilčovs – Hodišče -  Škofiče, Lamannsdorf, Bilčpovs 33 iz Austrije, pri tom tvrdeći da će se sva financijska transakcija vezano uz ovo kreditiranje obaviti u Banci Kovanica. Ugovori (tri) o kreditima, sa dvije različite pravne osobe, obje Štedno kreditne zadruge iz Austrije, (POSOJILNICA – BANKA BILČOVS, i POSOJILNICA-BANK ZILA) sklopljeni su na način da se nije mogao, prema njegovim riječima sklopiti jedan kredit u iznosu od 30.000,00 eur-a koliko je podnositeljici prijave bilo potrebno, već joj je odvjetnik Žerjav ponudio sklapanje tri kredita u iznosima od 22.000,00 eura, 5.500,00 eura i 7.500 eura, i na sva tri odmah prilikom isplate obustavio svoju proviziju i proviziju koja navodno pripada Banci tako da je iznos primljen na ruke u njegovom uredu iznosio daleko manje od iznosa koji je bio naveden u ugovoru tj. prijaviteljici je na ruke isplaćen iznos od 27.000,00 eur-a a ne 35.000,00 eura. Razliku od 8.000,00 eur-a Hinko Žerjav i Renata Žerjav zadržali su za sebe, na njega nisu platili porez na dohodak, sukladno zakonu.

Po sva tri kredita, osim hipotekarnog zaloga na nekretnini, za uredan povrat kredita jamčili su i jamci. Iz priloženih naloga za uplatu evidentno je da je prijaviteljica uplaćivala rate kredita na privatni devizni  račun odvjetnika Hinka Žerjava (u banci evidentiran kao DEVIZNA ŠTEDNJA GRAĐANA.

Prijaviteljica NIKADA nije niti na koji način komunicirala sa davateljem kredita, koji nije ovlašten obavljati financijsko ni kreditno poslovanje u Republici Hrvatskoj, što je propisano Zakonima o kreditnim institucijama i Zakonom o štedno kreditnim zadrugama, niti su isti kontrolirani, niti prijavljeni HNB-u, a niti drugim nadzornim institucijama u RH zaduženim za kontrolu tijeka novca u Republici Hrvatskoj.

Sami ugovori nisu, u dijelu napisanom na hrvatskom jeziku, uopće ovjereni  niti potpisani od strane davatelja kredita pa se sukladno Zakonu o obveznim odnosima također smatraju nepostojećim tj. ništetnim, jer su ovjereni samo od jedne strane tj. od primatelja kredita, koji je cijelo vrijeme bio u zabludi da se radi o legalnom i zakonitom poslu. Prijaviteljica nije znala, niti je mogla znati, da račun u Banci Kovanica pripada Hinku Žerjavu kao fizičkoj – privatnoj osobi, a ne kao osobi ovlaštenoj za provođenje bankovnih ili kreditnih odnosno nekih drugih financijskih transakcija.

U periodu od 2004. godine do 2013. godine, na žiro račun odvjetnika Hinka Žerjava, uplaćeno je od prijaviteljice više od 38.000 eura. O svim uplatama, prijaviteljica posjeduje originalne potvrde. Osim uplaćenih sredstava na njegov privatni devizni račun (kako je to osobno naložio), prijaviteljica je značajan iznos dala odvjetniku direktno na ruke.“

Osim redovno uplaćenih rata, u Banci Kovanica i sredstava koje je primio „na ruke“, odvjetnik Hinko Žerjav, je po istoj osnovi blokirao mirovinu jednog od jamaca, s koje je mjesečno uskraćivao iznos od 750 kuna, od 2008. godine pa  sve do dana njegove smrti, u listopadu  2013. godine što ukupno iznosi oko 7.200 eura. Nadalje, i drugi nositelj manjeg kredita i drugi jamac, također su uplaćivali sredstva po zaduženjima s osnove ovih kredita, a odvjetnik je provodio i zapljenu sredstava sa plaće (do sada nepoznat uskraćeni iznos). Iz evidencije koju posjeduje prijaviteljica, proizlazi, da je za 27.000 eura od 2004. godine do danas uplatila – što direktnom uplatom u banci, što na ruke odvjetnicima u njihovom odvjetničkom uredu, a što zapljenom sredstava sa žiro i tekućih  računa – iznos veći od  50.000 eura do prosinca 2013. godine.

Prijaviteljica je u nekoliko navrata, pismeno a i osobno telefonskim putem,  putem drugih institucija, inspektorata, tražila od kreditora i od odvjetnika očitovanje o stanju duga, konto kartice, izlistanje uplaćenih sredstava, i zamolbu da uplaćuje direktno na račun dviju Štedno kreditnih zadruga, no njenom zahtjevu nije udovoljeno.

Istovremeno su odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, kao punomoćnici ovih štedno kreditnih zadruga (iako nemaju Apostille tj. međunarodnu punomoć potrebnu za zastupanje stranih pravnih i fizičkih osoba na području Republike Hrvatske), neovlaštenih za poslovanje i kreditiranje na području Republike Hrvatske, pokrenuli i ovršni postupak ne samo po računima, već i na nekretnini u vlasništvu prijaviteljice. Ono što najviše šokira, je činjenica da ovi „navodni“ kreditori, koje prijaviteljica nikad nije vidjela, niti s njima sklopila bilo kakav posao, imaju upisano založno pravo na nekretnini u iznosu od 22.000 eura, a da nakon uplate iznosa od preko 50.000 eura (kao pod gore), potražuju i danas iznos od preko 35.000 eura, točnije, s obračunom u  prosincu 2013. godine.

Istovremeno, osim ovrhe na nekretnini koja je u tijeku, pokrenuli su i ovršni postupak nad plaćom jednog jamca za iznos od 33.000,00 eura, a također provode ovrhu i nad nositeljem drugog manjeg kredita koji je prilikom isplate iznosio  7.500 eur-a sada potražuju 12.000,00 eura.

Po svemu proizlazi da sve uplate od 2004. godine do danas, a koje iznose preko 50.000 eura nisu niti proslijeđene na žiro račune štedno kreditnih zadruga koje su nelegalno poslovale na području RH putem punomoćnika  tj. odvjetnika Hinka i Renate Žerjav, već su očigledno zadržana na računima Hinka Žerjava.  Prijaviteljica posjeduje saznanja da nije jedina koja je na ovakav način dovedena u zabludu i koja je uplaćivala visoke iznose po osnovi primljenog kredita.

Kako odvjetnici Hinko i Renata Žerjav, usprkos uplaćenim sredstvima od strane prijaviteljice od preko 50.000,00 eur-a do današnjeg dana za isplaćenih 26.000,00 eur-a i to na ruke u odvjetničkom uredu, i dalje provode ovršni postupak na nekretnini koja je jedno od jamstva po kreditu i koja je jedina nekretnina prijaviteljici, u kojoj živi, a koja je na žalost, zbog svih ovih opisanih okolnosti postala socijalni slučaj, te joj ovi odvjetnici i nadalje odbijaju dostaviti izlistanje uplaćenih sredstava, a odbijeno je i financijsko vještačenje koje je predloženo Općinskom sudu u Zagrebu, te stoga  postoji neposredna i izravna opasnost da joj se u ovršnom postupku oduzme nekretnina za kredit koji je u stvari prema uplaćenim iznosima, molimo da:

Ministarstvo financija, odmah izvrši nadzor nad poslovanjem Odvjetničkog ureda Hinka i Renate Žerjav, te nadzor nad njihovim privatnim kunskim i deviznim računima, kao i da se provede nadzor odnosno kontrola da li su, kada i na koji račun uplaćivali uplaćena im sredstva, u korist Posojilnice Zila i Posojilnica Bilčovs….

Što se Kreditnih ureda koji i nadalje posluju i isplaćuju kredite na području Republike Hrvatske, zapanjujuća je činjenica da ta trgovačka društva ovršuju račune BEZ IKAKVE ZAKONSKE OSNOVE, jer su građani mahom sklopili ugovore o zajmovima i ugovore o kreditima sa tzv. Kreditnim uredima i Štedno kreditnim zadrugama kojima su tom prilikom dali i ovjerene bianco zadužnice, dok su im račune blokirali druga trgovačka društva s kojima oni nemaju nikakav ugovorni odnos.

Kao posrednici u naplati, ili bolje rečeno opunomoćenici sa zadatkom naplate potraživanja, javljaju se  učestalo odvjetnik Majić iz Zadra, i odvjetnik  Krpan iz Zagreba, kao i brojni djelatnici tzv. Kreditnih ureda i ureda koji u svrhu naplate potraživanja nazivaju građane iz call centara. Građani koji su sklopili  ugovore o kreditu, ili zajmu sa takvim “kreditnim uredima i ŠKZ”  su potpuno nezaštićeni, svakodnevno ih se uznemiruje i iznuđuje (osobe koje ih zovu, zovu u ime poduzeća s kojima građani nemaju nikakav ugovorni odnos), a imovina im se ovršuje, te ih se gotovo svakodnevno deložira iz njihovih stanova i kuća. Jednako tako velik je broj građana koji su ostali bez svojih domova već samim potpisom ugovora, za koji nisu shvatili da je Ugovor o kupoprodaji a ne Ugovor o zajmu.

Ovo, gospodine ministre, i ostali službenici Vlade RH i Ministarstva financija, moramo zajedničkim snagama što hitnije riješiti jer ćemo u suprotnom u Hrvatskoj imati pune ulice socijalnih slučajeva, stoji u dopisu udruge Veronika Vere dostavljenom Ministarstvu financija, Uredu Predsjednika RH, Vladi RH, Europskoj Komisiji.

Niti jedna od navedenih institucija nije odgovarajuće reagirala na ovu prijavu.

Što pak o vrlo ozbiljnim optužbama na svoj račun kaže odvjetnik Hinko Žerjav? Ovdje ćemo prenijeti dio njegovih opširnih odgovora na naša pitanja.

- “Gospođa D.B, zajedno sa ocem O.I.  i kćerkom K.S., zaključila je tijekom lipnja 2004. godine, sa Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, Ugovor o hipotekarnom kreditu, temeljem kojeg im je odobren kredit u visini od 22.000,00 Eura uz uvjete koji su utvrđeni tim ugovorom, a tijekom rujna 2005. godine, zajedno sa K.S.  zaključila je ugovor o kreditu u visini od 5.500,00 Eura sa Posojilnicim Bank-Zila.Iz samih ugovora razvidno je da su isti zaključeni u Republici Austriji, u skladu sa njihovim uvjetima i propisima.

Od tada pa do hospitalizacije gospođe D.  (po mojem sjećanju oko 2010. godine) naši su odnosi bili korektni, unatoč tome što je imala velike zaostatke u plaćanju anuiteta. O tome svjedoče njezini dopisi u kojima mi se zahvaljivala na ljubaznosti i razumijevanju. Nakon hospitalizacije potpala je pod utjecaj Udruge Veronika Vere. Tada počinju izmišljanja i prevrtanja stvarnog stanja, agresivno se koriste medijski prostori naročito internet sa isključivim ciljem da mojim klevećenjem uspiju ishoditi postupak ovrhe na založenim nekretninama – navodi odvjetnik Žerjav, pa dodaje da je nakon odobrenja kredita banka dužna odobreni iznos kredita staviti na raspolaganje na kreditni račun korisnika kredita. Budući da se radilo o austrijskim bankama, kreditni je račun bio otvoren kod tih banaka, u Austriji. Isplatu sa tih kreditnih računa mogu izvršiti ili direktori banaka (kao njihovi zakonski zastupnici) ili službenici banke koji su na to ovlašteni temeljem ugovora o radu sa bankom. Ja sam punomoćnik tih banaka za pojedina pravna pitanja u Republici Hrvatskoj. Nisam ovlaštena osoba koja bi mogla vršiti isplatu sa tih kreditnih računa, u Republici Austriji.

Novac sa kreditnog računa korisnik kredita može podići ili u gotovini ili pisanim nalogom za doznaku sa računa na račun

Posojilnica Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, isplatu hipotekarnog kredita izvršila je na temelju pisanog naloga korisnika kredita (D.B.), a Posojilnica Bank-Zila izvršila je gotovinsku isplatu korisnicima kredita. Zbog toga kategorički poričem da sam ja izvršio isplatu tih kredita.Točno je da je jedno vrijeme gospođa D.  meni na moj privatan račun otvoren u Banci Kovanica doznačivala sredstva, sa zamolbom da joj uplatim anuitete u Austriji. Naime, ona je bila dužna, kao uostalom i svi ostali korisnici inozemnih kredita, rate kredita otplaćivati putem ino doznaka (nalogom 14). Međutim, njoj je trošak ino doznake bio preskup, pa me je zamolila, znajući da svaki mjesec idem u Austriju, da bi ona meni dala novac, a da joj ja platim ratu u Austriji. Pristao sam isključivo kako bi joj izašao u susret, da ne mora plaćati skupu ino doznaku. Svaku uplatu uredno sam platio na njezin kreditni račun. Ona je od, uvodno spomenutih banaka, uredno primala kvartalne izvode iz kojih je bilo razvidno da su joj anuiteti plaćeni. Nikada nije reklamirala, bilo meni, bilo Posojilnicama, da joj nešto nije plaćeno, iako je na to imala pravo u roku od 6 tjedana od dana primitka kvartalnog izvoda.

Za svaki posao koji obavim uredno ispostavljam račun i uredno podmirujem sve svoje porezne obveze. Na temelju prijave gospođe D. imao sam tijekom kolovoza i rujna 2013. godine porezni nadzor, sa posebnim osvrtom upravo na predmete gospođe D., te je zapisnikom Porezne uprave Varaždin od 12. rujna 2013. godine utvrđeno da u mojem poslovanju nije bilo nepravilnosti.

Radi se o austrijskim pravnim osobama koje su upisane u trgovačke registre Republike Austrije i to Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče dana 17.06. 1910. godine, a Posojilnica-Bank Zila dana 03.03.1903. godine. Već iz ovih podataka možete zaključiti da se radi o bankama sa dugogodišnjom tradicijom poslovanja. U Republici Hrvatskoj one nemaju formiranu podružnicu, pa stoga ne postoji takav upis kod Trgovačkih sudova u RH.

Kao što sam već spomenuo, to su austrijske banke, koje bankarske poslove obavljanju u Republici Austriji, u skladu sa njihovim propisima. U obavljanju svoje djelatnosti oni se rukovode ekonomskim, a ne nacionalnim kriterijima. Ne postoji nikakva zapreka da oni kredit ne odobre hrvatskoj fizičkoj ili pravnoj osobi, ukoliko ispunjava kreditne uvjete, a ni po hrvatskim propisima nije postojala bilo kakva zabrana Hrvatima da se zadužuju u inozemstvu.

Sve uvjete kredita kojeg je namjeravala ostvariti kod Posojilnice-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče, dobila je direktno od direktora te banke, koji su ju je posjetili u njezinom stanu, neposredno prije obrade njezinog kreditnog zahtjeva u Austriji. Direktori banke detaljno su joj obrazložili uvjete pod kojima oni odobravaju kredite, te ju uputili da se za sva pitanja može obratiti direktno njima, ostavivši joj, tom prilikom, svoje vizit karte. Nakon što mi je ugovor o kreditu dostavljen na pravnu obradu, ja sam ga deteljno obrazložio svim korisnicima kredita (D.B., O.I. i K.S., sve tri punoljetne i poslovno sposobne osobe, radi se o tri generacije osoba) i to u mojem uredu u Varaždinu, a nakon toga im je sve uvjete kredita objasnio i javni bilježnik, nakon čega su one izvršile solemnizaciju ugovora o kreditu, priznajući mu snagu ovršnog javnobilježničkog akta.

Ugovor o kreditu sa Posojilnicom-Bank Zila, iz rujna 2005. godine, nije dostavljen meni na pravnu obradu.

Naravno da se u svojem radu držim Kodeksa odvjetničke etike. Odvjetnik sam već punih dvadeset godina. Nikoga ja ne varam, niti ne obmanjujem. S Posojilnicama poslujem od 1996. godine pa do danas. Kada bi varao i obmanjivao zasigurno ne bi imao tako dugotrajnu poslovnu suradnju – ističe odvjetnik Hinko Žerjav.“

Kako pak ovu situaciju, odnosno praksu da hrvatski odvjetnici preuzimaju potraživanja ilegalnih kreditnih ureda i ovršuju hrvatske građane izbacujući ih nerijetko na ulice, komentira ugledni pravni stručnjak i bivši saborski zastupnik Pero Kovačević?

- “Kada institucije ništa ne čine iako znaju da se događa kriminal, to bi se moglo nazvati udruženim zločinačkim poduhvatom. Činjenica je, naime, da u Ministarstvu pravosuđa to mirno gledaju, kao da ih se to ne tiče. Uspostavljen je čisti robovlasnički odnos, a država se ponaša kao da to nije njihov problem. I što u situaciji kada pravni sadržaji ne štite građane i kada se godinama koriste rupe u zakonu, zaključiti nego da to zaudara na udruženi zločinački pothvat? Jer čim znaju za to, a ništa ne čine, to ne može biti slučajno” – decidirano tvrdi pravni ekspert Pero Kovačević.

Pojašnjava potom da bi svi zakoni koji se ‘guraju’ iz Vlade RH trebali biti detaljno proučeni da bi se znalo kakav će biti njihov doseg i učinak. No kod nas se, kaže, događa da interesni lobiji i određene skupine predlažu zakone u svoju korist, a ne u korist građana. I to prolazi!

- “U Vladi često ni ne pogledaju što predlažu. Nama su u Saboru nerijetko dolazili zakoni gdje nedostaje 60 do 70 članaka. Znak je to da nitko u Vladi te zakone niti ne čita, kao ni u stručnim službama u Saboru. Lobiji, dakle, predlože zakon, tekst nitko ni ne pogleda i za posljedicu imamo činjenicu da se kroz zakone stvara plodno tlo za korupciju. Postoje indicije da u tome sudjeluju i institucije poput Ministarstva pravosuđa, zbog čega spominjem mogući udruženi zločinački poduhvat”- baz okolišanja zaključuje Pero Kovačević.

Autor;  Damir Kramarić

Udruga Veronika Vere i oštećena B.D. uputili su Zahtjev  Posojilnica-Bank Bilčovs-Hodiše-Škofiče i Posojilnica-Bank Zila sa  zamolbom da im dostave slijedeće podatke: 1) Kojeg dana je gdja B.D. bila u prostorijama Banke u Austriji, kao i kojeg dana je izvršena isplate, te tko je potpisao isplatnicu, odnosno tko je preuzeo novac ? 2) Da li su direktori ovih banaka kao jedini ovlašteni osobno potpisali ugovore o kreditu kod javnog bilježnika u Varaždinu, odnosno da li je kod javnog bilježnika deponirana međunarodna punomoć punomoćniku koji bi temeljem te međunarodne punomoći kao ovlaštenik  pravno obradio takve ugovore na području Republike Hrvatske, i tko je zapravo potpisao ugovore o kreditima u ime tih dviju banaka, gdje i kada? 

Odgovore koji pristignu   objaviti ćemo u jednom od slijedećih članaka, zajedno sa drugim dokazima koje su nam dostavili oštećeni građani!