JOŠ JEDNA ŽRTVA: Ratni veteran u Kaštelima digao ruku na sebe zbog kredita u švicarcima |

JOŠ JEDNA ŽRTVA: Ratni veteran u Kaštelima digao ruku na sebe zbog kredita u švicarcima

Datum objave: 17. kolovoza 2015./Piše: Nada Landeka

Ratni veteran u Kaštelima digao je ruku na sebe zbog kredita čija je rata veća od iznosa mirovinu koju prima. I prije dva mjeseca htio se ubiti a tada mu je pomogao Ivan Kontrec iz Udruge Franak.

Dok  pravne bitke za zaštitu ovršenika i  kreditnih dužnika traju, vrijeme nezaustavljivo curi.  Prezaduženi građani nemaju ni dovoljno snage  ni mogućnosti, a još manje sredstava kojima bi ustrajali u tim opakim i teškim bitkama.

48-godišnji  ratni veteran nije izdržao.  U petak je sebi oduzeo život. Iza sebe je ostavio suprugu i tri kćeri.  Iz Udruge Franak kažu da se ubio zbog kredita u švicarskim francima zbog kojih je rata kredita nezaustavljivo rasla. Sve dok nije  daleko  nadmašila mjesečna primanja.

“Već je jednom namjeravao počiniti suicid. Prije dva mjeseca me zvao kada smo imali veliki prosvjed u Zagrebu. Nazvao me je i rekao da će se ubiti. Plakao je da ne može svojoj djevojčici priuštiti izlet sa školom i marendu. Ja sam odmah nazvao policiju, prvi put su mi poklopili slušalicu. Nisam odustao, našli su ga kasnije na Rivi i odveli. Ovaj put nije bilo nikakve najave”, kazao nam je Kontrec, o čemu izvještava index.hr.

U Hrvatskoj se sve više osjeća potreba za stručnom pomoći osobama koji su pali do samog dna. Gotovo svakog dana u nekom dijelu Hrvatske po jedna osoba, a i više njih, izgubi život ili digne ruku na sebe. Nisu u mogućnosti nositi se sami sa problemima s kojima se susreću, a pomoći i razumijevanja ni od kud, ili od vrlo malo osoba.  Mnogi koji su se založili na rješavanju ovog bitnog problema i pružanju pomoći i podrške ovršenima i prezaduženima i sami su na meti za odstrel.

Ovrhe ubiru veći danak u životima nego nekad kuga i kolera. Istovremeno se od ovršenika oni bogatiji  i imućniji odmiču kao da su kužni. Sirotinju i osobe u problemima mnogi ne vole.  Još malo, ako se ovako nastavi postat će nepoželjni kao i elementarna nepogoda. I od nje se gube životi.

Ukoliko se hitno nešto ne poduzme u zaštitu ovršenika i  dužnika kojima nije omogućeno njihovo ustavno pravo na rad, na obitelj, na dom, kojima je uskraćena mogućnost da iz svojih primanja mogu vraćati dugove, prijeti opasnost da zavlada prava epidemija ovršenih.

Standard je pao, ljudi ostaju bez radnih mjesta, primanja su sve manja, švicarac sve jači

Rezultat toga je da je švicarac pojeo cijelu mirovinu, rata kredita narasla je do iznosa većeg od mjesečnih primanja.

Bivši branitelj koji je sebi oduzeo život uzeo je kredit na 25 godina. Na početku je rata bila nešto manja od polovice mirovine, no otkako je tečaj počeo nekontrolirano divljati  a banke povećavati ratu, sve je teže postalo boriti se sa dugom i kreditnim obavezama.

U međuvremenu mirovina mu je umanjena čak dva puta.  Supruga radi, no i na ima primanja nedovoljna za podmirenje duga i za normalan život.  Moratoriji koje banka odobrava nisu izlaz, i u stvari su “duda varalica” za očajne dužnike. Za vrijeme “mirovanja” kredit se ne otplaćuje ali banke zaračunavaju redovnu ili interkalarnu kamatu pa iznos koji duguju dužnicima postaje nesavladiva planina.  To je slomilo i ovog bivšeg branitelja. U ratu neustrašiv, hrabar i čvrst, u miru je pao pred nesavladivom preprekom a najviše zbog nezainteresiranosti društva i institucija  za rješenje ovog bitnog problema za cijelo društvo.  Dok banke i bankari dijele milijunsku dobit, nagrađuju se međusobno  udjelima u bankama, ljudi od kojih žive gube život malaksali, nemoćni, bez snage, i bez ikakve perspektive da bi problem mogli riješiti.

Iako je već nekoliko puta ova bitna tema istaknuta za saborskom govornicom, još uvijek je daleko veći broj onih kojima paralelni financijski sistem, ovaj lihvarski, i te kako pogoduje. Stoga se protive rješenju kojim bi se pomoglo dužnicima.  Niti jedan pokušaj, ni prijedlog do sada nije adekvatno riješio problem dužnika i ovršenih.

Deložacije su privremeno u mirovanju, prvo zbog godišnjih odmora  ali i  zbog turističke sezone. Već početkom rujna nastavlja se agonija i to za mnoge. Ako do rujna prežive!

Nada Landeka: Ovrha na novčanim tražbinama do 5.000 kn za fizičke osobe provodi se odmah

01.07.2015/www.hop.hr

Zakonske muljaže

Ovršnim zakonom koji je nadopunjen izmjenama i dopunama u prosincu 2014. godine,  propisano je da se ovrha na novčanim tražbinama do 5.000 kn za fizičke osobe, i do 10.000 kn za pravne osobe,  provodi odmah.  Ovrha se provodi na temelju vjerodostojne isprave(ovrhu provodi bilježnik), a žalba ne odgađa izvršenje, već se odmah prenose novci s računa na račun.  Inače se kod  ovrha na temelju ovršne isprave sredstva prenose nakon 60 dana, a na temelju vjerodostojne isprave tek kad županijski sud potvrdi prvostupanjsko rješenje.

To znači, da se Kreditorima ne isplati isplaćivati veća sredstva jer moraju dugo čekati, već im se isključivo isplati davati kredite do 5.000 kn, čime odmah mogu blokirati račun,  i one kredite koji su osigurani bianco zadužnicom (ovršna isprava koja odmah ide na naplatu). Poanta kod tih kredita je da je kreditorima interes što više napumpavati kamatu.  

Nada Landeka

hop.hr

Oštećenici RBA zadruga: Pismo predsjednice doprinosi rješavanju problema

AUTHOR admin DATE July 29, 2015

Predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga ocijenili su u utorak da je pismo predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović o kreditima austrijskih zadruga veliki pomak u rješavanju tog problema.

“To je veliki vjetar u leđa u rješavanju ovog problema”, rekao je predstavnik skupine oštećenika Raiffeisen zadruga govoreći o pismu u kojem je predsjednica od glavnoga državnog odvjetnika te ministara unutarnjih poslova i pravosuđa zatražila da “poduzmu odgovarajuće mjere iz svog djelokruga kako bi se zaštitili hrvatski državljani od posljedica mogućih protupravnih aktivnosti”.

“Sada je svima jasno da je nemoguće više zataškavati taj slučaj, kao što je to radio bivši predsjednik Ivo Josipović”, rekao je Neno Koljaja na konferenciji za novinare koju je u Hrvatskome saboru održao Damir Kajin iz Istarskih demokrata.

Istaknuo je da je kreditima RBA zadruga pogođeno 20 tisuća obitelji, od Belog Manastira i Vukovara do Jadrana, da su one “poharale” Međimursku županiju, a na otoku Rabu pod ovrhama je više od 650 vrijednih nekretnina.

“Dovedeni smo do dužničkog ropstva”, ocijenio je Koljaja pitajući se kako drugačije nazvati situaciju u kojoj netko uzme kredit od 100 tisuća eura, za što mu se uzme kuća vrijedna 500 tisuća eura pa se proda za 80 tisuća.

“Nakon toga ostane dug od 20 tisuća na koji idu kamate pa se stvara novi dug i ulazi u začarani krug”, rekao je Koljaja i zaključio kako se “nitko ne može otrgnuti od tog kredita”.

Klijent RBA zadruga Ivica Marković odgovornima smatra hrvatske ustanove, ponajprije Hrvatsku narodnu banku (HNB). “HNB uporno pere ruke do ovog slučaja, a kao regulator prvi je trebao kontrolirati zakonitost i porijeklo kredita”, ustvrdio je.

Građani su se, po njegovim riječima, okrenuli austrijskim zadrugama jer je od njih bilo lakše dobiti kredit, nije ih zanimala kreditna sposobnost, nisu rađeni elaborati o procjeni vrijednosti nekretnina, a često su davani veći krediti od traženih.

Marković je ustvrdio i da su austrijske zadruge “na jednostran i nezakonit način ‘pumpale’ kamatu svaka tri mjeseca, što u konačnici i dovodi do toga da se kredit podignut na 10 do 12 godina, uz istu ratu, može otplatiti tek za 20-ak godina”.

“Ovdje se govori o hobotničkoj, kriminalnoj organizaciji koja je osmislila akciju do detalja od samog početka”, istaknuo je Marković i prozvao vladajući SDP što u Saboru šuti o slučaju RBA zadruga.

“Simptomatično je da cijeli SDP šuti. Pitamo se je li to stranačka disciplina ili nešto drugo”, rekao je Marković.

Damir Kajin upozorio je kako je riječ o ozbiljnom problemu, većem od onoga koji imaju građani zaduženi u švicarskim francima.

Gotovo 75 % dužnika ne može uredno servisirati obveze, rekao je zastupnik Kajin, koji drži da takav kreditni odnos ima samo jedan cilj – da se kreditor domogne nekretnina oštećenika.

“Ako je nenaplativost RBA kredita pet puta veća od drugih kredita, onda čitav postupak treba preispitati poput ovoga sa sporazumom o arbitraži sa Slovenijom”, zaključio je Kajin.

NADA LANDEKA: PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA |

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA |

PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA

Datum objave: 28. srpanj 2015./Nada Landeka

Priopćenje sa a Konferencije za medije, dana 28. srpnja 2015.  godine, iz prostorija Sabora RH

Neno Koljaja, Sabor RH

Predstavnici oštećenika osvrću se na nedavnu Uputu Ustavnog suda RH, iz koje nedvosmisleno proizlazi obveza SVIH u Republici Hrvatskoj na poštivanje Zakona i drugih propisa, Ustava RH i međunarodnih Konvencija i Deklaracija kojih je RH potpisnica.

Sukladno Uputi Ustavnog suda i predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka, kao i drugih kreditnih ustanova koje su nelegalno isplaćivale kredite na području Republike Hrvatske, slažu se sa uputom danom svim državnim tijelima, pa i građanima, da poštuju Zakon RH i Ustav. Istovremeno podsjećaju na obvezu svih tijela na uspostavljanje „korektnog“ odnosa politike, pravosuđa i naroda, te na ustavnu obvezu zakonodavnih i sudbenih tijela na:jednakost u zaštiti građana u postupku pred sudovima i drugim tijelima.

Samo postupanje uz pravilnu primjenu zakona, poštivanja svih građana uz primjenu načela jednakosti jačaju vjerodostojnost načela „pravičnog suđenja“ i pravne države!

Isti taj Zakon RH i Ustav sve do ulaska Hrvatske u EU zabranio je neposredno obavljanje bankovnih usluga (Dopis HNB-a), Zakon o deviznom poslovanju, kreditori nisu imali ikakve dozvole za obavljanje rada na području Republike Hrvatske. Posebno je znakovito očitovanje austrijskog tijela FMA koji jasno kaže da za poslovanje u Republici Hrvatskoj potrebno je primjenjivati hrvatske propise. Oštećenici austrijskih RBA nelegalnih zadruga se unutar svojih aktivnosti  bore za ona prava koja se u pravnoj državi zapravo podrazumijevaju, i koja su svakom hrvatskom građaninu zajamčena Ustavom i Zakonom. Sam Ustav propisuje da akti koji su protivni moralu, zakonu i Ustavu nemaju pravnu snagu. U isto vrijeme, upravo na takvim nemoralnim, nezakonitim i neustavnim aktima temelje se ovršni postupci, nakon kojih se po pravomoćnosti istih  domovi dužnika/ovršenika  prodaju na dražbama, te se vrše deložacije. Upravo iz tih razloga, radi zaštite Ustavom zajamčenih prava svakog građanina RH  i radi zaštite ustavnopravnog poretka koji je ugrožen nepoštivanjem Zakona, propisa, Ustava i Konvencija od strane onih tijela koji bi ih upravo trebali najviše primjenjivati i poštovati, te davati primjer građanima odlukama utemeljenim na važećim zakonima, predstavnici oštećenika RBA zadruga obratili su se za pomoć i podršku i predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.

Neno Koljaja, Damir Kajin, Nada Landeka

Na žalost, još uvijek se vode medijski i institucionalni ratovi i prepirke oko toga je li nešto oko RBA austrijskih kreditora bilo zakonito ili nezakonito. Za potvrdu zakonitosti dovoljno je pročitati svega nekoliko zakona kojima je reguliran rad stranaca i stranih pravnih osoba u Hrvatskoj, koji svoje djelovanje u Hrvatskoj mogu ozakoniti samo putem registriranih podružnica i osiguranjem potrebnih dozvola nadležnih tijela, u ovom slučaju HNB, Ministarstva financija, HANFE. Još uvijek je nejasno i kako i na koji način su javni bilježnici u RH ovjeravali solemnizirane akte koji imaju snagu ovršne isprave, bez sudjelovanja druge strane, bez prisustva tumača, i kako se upravo ti akti priznaju pred hrvatskim sudovima kao važeći, iako i Zakon o javnom bilježništvu, kao i mnoštvo drugih zakona, pa i sam Ustav RH,  propisuju način poslovanja i pravnu regulativu na području RH.

Pravni poslovi sklopljeni suprotno važećim zakonima i propisima, ništetni su pravni poslovi.

Trud predstavnika oštećenika RBA nelegalnih institucija, koje nelegalne institucije su, reklo bi se na prilično „čudan“ način stjecali nekretnine u Republici Hrvatskoj, i to  uz pomoć onih domaćih tijela, koji  na očigledno  „čudan“ način primjenjuju domaću pravnu regulativu, iako bi upravo ta tijela trebala prednjačiti kao uzor na poštivanju Zakona i Ustava, nije samo trud za pomoć oštećenicima  austrijskih RBA nelegalnih kreditora, već je njihov trud upravo kamen temeljac za uspostavu pravne države u RH i očuvanja ustavnopravnog poretka.

Upravo prema Uputi Ustavnog suda Republike Hrvatske „Odgovornost pojedinca, institucije, zajednice, i obveza na poštivanju Zakona, propisa, Ustava RH, Konvencija, najvažniji je jamac ostvarenja ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj.“

Stoga smo svi,  od građana do institucija  „ obvezni poštovati Zakon, propise, međunarodne ugovore (erge omnes) na kojima počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi.  Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati!“  (Ustavni sud RH).

U tom smislu, oštećenici austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka koje su na području Hrvatske nelegalno isplaćivale kredite i poslovale, očekuju da se o njihovom pravu pred pravosudnim tijelima (sudovima, ODO, DORH-u, i drugim tijelima) odlučuje po Ustavu, Zakonu i na osnovu međunarodnih ugovora).

Poštivanjem Upute Ustavnog suda RH, koji je još pozvao sve koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj  na obvezu poštovanja Zakona, propisa i međunarodnih ugovora, prava ovršenika žrtava nelegalnih institucija biti će zaštićena, a deložacije i velik broj ovrha zaustavljeno!

Predstavnici oštećenika nelegalnih RBA austrijskih zadruga i štedionica

OVRŠNI POSTUPAK; Ovrha na nekretnini

Ovrha na nekretnini

Ovrha se provodi prema Ovršom zakonu koji je na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, i po istom zakonu se i dovršava, iako je možda u međuvremenu donešen novi Ovršni zakon! 

Ovrha na nekretnini (njem. Exekution auf die unbewegliche Sache) je poseban ovršni postupak koji se radi naplate novčane tražbine provodi na nekretnini. Za tu ovrhu mjesno je nadležan sud na čijem se području nekretnina nalazi. Ona se provodi zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. Nije li što drugo određeno, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige.

Ako na nekoj nekretnini postoji suvlasništvo, taj dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe. Ako je na nekoj nekretnini osnovano pravo građenja, to pravo kada je na njemu izgrađena zgrada može biti samostalni predmet ovrhe. U pravilu ne mogu biti predmet ovrhe poljoprivredno zemljište i gospodarske zgrade poljodjelca u opsegu potrebnom za njegovo uzdržavanje i članova njegove uže obitelji te drugih osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati. Postupak se pokreće prijedlogom uz koji je ovrhovoditelj dužan podnijeti izvadak iz zemljišne knjige kao dokaz o tome da je nekretnina upisana kao vlasništvo ovršenika.

Ovršenik može predložiti  da se ovrha umjesto na nekretnini odredi i provede na kojem drugom predmetu. Čim donese rješenje o ovrsi, sud je dužan ex offo odrediti da se u zemljišnoj knjizi upiše zabilježba ovrhe. Tom zabilježbom ovrhovoditelj stječe pravo da svoju tražbinu namiri iz nekretnine (pravo na namirenje) i u slučaju da treća osoba kasnije stekne vlasništvo te nekretnine. Nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva utemeljen na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kada je ta raspoložba poduzeta.

Promjena vlasnika nekretnine tijekom ovršnoga postupka ne sprečava da se taj postupak nastavi protiv novoga vlasnika kao ovršenika. Sve radnje poduzete prije toga ostaju na snazi i novi vlasnik ne može u postupku poduzimati one radnje koje ne bi mogao poduzeti raniji vlasnik da do promjene vlasništva nije došlo.

Ovrhovoditelj koji je predložio ovrhu, a nije ranije stekao založno pravo, stječe zabilježbom ovrhe pravo da se iz nekretnine namiri prije osobe koja na toj nekretnini kasnije stekne založno pravo ili pravo na namirenje. Nakon upisa zabilježbe ovrhe ne može se za namirenje druge tražbine istoga ili drugoga ovrhovoditelja na toj nekretnini provesti poseban ovršni postupak. Ovrhovoditelj za čiju je tražbinu kasnije određena ovrha na istoj nekretnini stupa u već pokrenuti ovršni postupak. U postupku ovrhe na nekretnini namiruju se i založni vjerovnici koji nisu predložili ovrhu.

Založna prava uknjižena na nekretnini prestaju danom pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu pa makar založni vjerovnici nisu potpuno namireni, osim ako se založni vjerovnik i kupac drukčije ne sporazumiju.Stvarne služnosti, stvarni tereti i pravo građenja na nekretnini ne prestaju prodajom nekretnine. Prodajom nekretnine ne prestaju ni osobne služnosti koje su u zemljišnoj knjizi upisane prije prava i radi čijega se namirenja ovrha  provodi.  Ugovori o najmu, odnosno zakupu nekretnine koji su sklopljeni i upisani u zemljišnu knjigu prije stjecanja založnoga prava ili prava na namirenje radi čijega se ostvarenja ovrha traži, ne prestaju prodajom nekretnine. Ugovori o najmu ili zakupu koji nisu pisani u zemljišnu knjigu prije stjecanja založnoga prava ili prava namirenja radi čijega se ostvarenja izvršenje traži, prestaju pravomoćnošću rješenja o dosudi nekretnine kupcu.

Sud može, radi sprečavanja oštećenja nekretnine, omogućavanja njezine procjene, razgledavanja, zaštite i sl., na prijedlog ovrhovoditelja odrediti da se ovršenik i druge osobe privremeno ili trajno udalje s nekretnine, povjeriti je na čuvanje ovrhovoditelju ili trećoj osobi ili odrediti druge mjere potrebne radi njezine zaštite, odnosno omogućavanja nesmetane provedbe ovrhe. Osobe koje sprečavaju ili ometaju provedbu ovrhe sud može kazniti novčanom kaznom i zatvorom. Utvrđivanju vrijednosti nekretnine pristupa se nakon što rješenje o ovrsi postane pravomoćno, ali i prije toga ako ovrhovoditelj to predloži, predujmi za to potrebna sredstva i izjavi da će snositi troškove utvrđivanja vrijednosti i ako ovrha bude obustavljena. O načinu utvrđivanja vrijednosti nekretnine sud odlučuje zaključkom odmah nakon što donese rješenje o ovrsi.

Vrijednost nekretnine utvrđuje se na temelju procjene vještaka i drugih činjenica u visini njezine tržišne cijene na dan procjene. Sud može utvrđivanje vrijednosti nekretnine zatražiti i od nadležnoga tijela porezne uprave. Ako su u sudskom ili izvansudskom sporazumu na temelju kojega je stečeno založno pravo na nekretnini radi osiguranja tražbine čije se namirenje traži stranke utvrdile vrijednost nekretnine, vrijednost nekretnine u pravilu se posebno ne utvrđuje, već se kao njezina vrijednost uzima u sporazumu utvrđena vrijednost.

Na procijenjenu vrijednost nekretnine, ovršenik a i ovrhovoditelj imaju pravo žalbe!

Vrijednost nekretnine utvrđuje se zaključkom o prodaji koji sud donosi nakon provedbe postupka za utvrđivanje vrijednosti nekretnine. Njime se određuju i način i uvjeti prodaje te vrijeme i mjesto prodaje dok se prodaja obavlja dražbom. Zaključak o prodaji objavljuje se na sudskoj oglasnoj ploči i na drugi uobičajeni način, a dostavlja se strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku, osobama koje imaju uknjiženo pravo prvokupa i nadležnom tijelu porezne uprave. Prodaja nekretnine obavlja se u pravilu usmenom javnom dražbom, a iznimno neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskoga ovršitelja, javnoga bilježnika ili na drugi način.

Ugovor o prodaji neposrednom pogodbom sklapa se u pisanom obliku. Ugovor u ime i za račun ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka kojim je sud ovlašćuje na sklapanje toga ugovora. U javnoj dražbi, kao kupci, u pravilu mogu sudjelovati samo osobe koje su prethodno dale osiguranje.  Vjerovnik kao kupac  može predložiti ovršnom sudu da ga oslobodi plaćanja jamčevine kako bi u postupku prodaje nekretnine sudjelovao kao kupac.  Kupac – zavisno po kojem Ovršnom zakonu s provodi ovršni postupak, do 2008 godine nije bio oslobođen polaganja kupovnine na račun suda, nakon tog perioda, mogao je biti oslobođen plaćanja kupovnine, uz prijedlog sudu da se kupovnina namiri iz potraživanja, a razliku   do prodajne cijene nekretnine kupac je dužan isplatiti ovršeniku.   Nakon uspjele prodaje nekretnine sud donosi Rješenje o dosudi, kojim rješenjem se nekretnina dosuđuje kupcu i ista zabilježuje u zemljišnim knjigama.  Da bi se ovršni  postupak dovršio mora se nakon pravomoćnosti rješenja o  dosudi  provesti i  ročište radi namirenja (diobeno ročište), na kojem sud određuje koji iznos je potreban za namirenje vjerovnika/vjerovnika kao kupca, troškove sudskog postupka, a koji iznos je kupac dužan namiriti ovršeniku.

Kupac ne može biti ovršenik, sudac ili druga osoba koja službeno sudjeluje u postupku prodaje, a ni osoba koja po zakonu ne može steći nekretninu koja je predmet ovrhe.  Nekretnina se na dražbenim ročištima prodaje  prema vrijednosti određenoj Ovršnim zakonom po kojem se ovrha provodi (zakon koji je na snazi u vrijeme pokretanja ovrhe). Za male iznose ovrhovoditeljevog potraživanja, prodaja nekretnine ne bi smjela biti provedena, već se ovrha ima provesti na drugom sredstvu (zapljenom na računu, naplatom na pokretninama, i sl.). Promjene u ovršnom postupku vrše se temeljem Prijedloga, sud neće po službenoj dužnosti sam donijeti odluku, već istu morate kao ovršenik predložiti Sudu (promjenu sredstva ovrhe, prekid ovrhe, obustava ovrhe ako ovršenik ne postoji,  obustava ovrhe zbog zastara – zastara se mora istaknuti u žalbi, itd).

Stranke i osobe koje se namiruju u postupku mogu se sporazumjeti da se nekretnina može prodati dražbom i za nižu cijenu. Ako su se stranke prije pokretanja ovršnoga postupka u sporazumu sklopljenom pred sudom ili u obliku javnobilježničke isprave suglasile da se nekretnina radi naplate tražbine ovrhovoditelja utvrđene tim sporazumom može prodati i za nižu cijenu, nekretnina se već na prvom ročištu za prodaju može prodati po toj cijeni ako u postupku ne sudjeluju druge osobe koje se u njemu namiruju, a svoje su pravo upisali u zemljišnu knjigu prije nego što je u tu knjigu upisano pravo ovrhovoditelja kojim je osigurana naplata njegove tražbine. Najniža cijena po kojoj se nekretnina može prodati u tom slučaju ne može biti ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Nakon zaključenja dražbe sudac, odnosno javni bilježnik utvrđuje koji je ponuditelj ponudio najveću cijenu i da li je ispunio uvjete da mu se dosudi nekretnina. O dosudi nekretnine sud donosi pisano rješenje (rješenje o dosudi), koje se objavljuje na sudskoj ploči.  Prodaja nekretnine ispod najniže vrijednosti – ukinuta je!

U slučaju prodaje neposrednom pogodbom sud također donosi rješenje o dosudi pošto utvrdi da je udovoljeno uvjetima za pravovaljanost prodaje. Kupac je dužan položiti kupovninu u roku određenom u zaključku o prodaji. Ako kupac u određenom roku ne položi kupovninu, prodaja će se oglasiti nevažećom i odrediti će se nova prodaja. U rješenju o dosudi sud je dužan odrediti da će se nekretnina predati kupcu pošto položi kupovninu i nakon što to rješenje postane pravomoćno. Nakon što ti uvjeti budu ispunjeni, sud zaključkom određuje da se nekretnina preda kupcu i da se u zemljišnu knjigu upiše u njegovu korist pravo vlasništva.

Ukidanje ili preinaka rješenja o ovrsi poslije pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine ne utječu na pravo vlasništva kupca. Sud pristupa namirenju vjerovnika nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu i nakon što kupac položi kupovninu. Iz prodajne cijene namiruju se, po posebno utvrđenom redoslijedu, ovrhovoditelji na čiji je prijedlog određena ovrha, založni vjerovnici i kada nisu prijavili svoje tražbine, osobe koje imaju pravo na naknadu za osobne služnosti i druga prava koja prestaju prodajom, Republika Hrvatska i jedinice lokalne samouprave i uprave po osnovi poreza i drugih pristojbi te osobe koje imaju neke tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja te za naknadu štete. Više tražbina koje imaju isti red namirenja namiruju se razmjerno svojoj visini ako iznos dobiven prodajom nije dovoljan za potpuno namirenje. Osoba koja se namiruje iz prodajne cijene može, ako to utječe na njezino namirenje, najkasnije na ročištu za diobu, drugoj takvoj osobi osporiti postojanje tražbine, njezinu visinu i red namirenja. O osporavanju sud može u nekim slučajevima odlučiti u ovršnom postupku; inače mora određenu stranku uputiti na parnicu.

Neke tražbine namiruju se po posebnim pravilima. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi nekretnine kupcu, sud određuje ročište za diobu kupovnine, na kojemu se raspravlja o namirenju vjerovnika i drugih osoba koje postavljaju zahtjev za namirenje. O namirenju ovrhovoditelja i drugih osoba kojima pripada pravo na namirenje sud odlučuje rješenjem nakon održanoga ročišta. Pritom se uzimaju u obzir samo one tražbine po kojima je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno najkasnije na dan ročišta za diobu. Nakon pravomoćnosti rješenja o dosudi, sud rješenjem određuje da se u zemljišnoj knjizi brišu upisana prava i tereti, osim onih koji ostaju na nekretnini i poslije predaje nekretnine kupcu ili koje je kupac preuzeo.

Prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine i dužan ju je predati kupcu odmah nakon dostave rješenja o predaji nekretnine kupcu, ako zakonom ili u sporazumu s kupcem nije drukčije određeno. Ovrhovoditelj može već u prijedlogu za ovrhu prodajom nekretnine, a i kasnije sve do predaje nekretnine kupcu, zatražiti i njezino ispražnjenje te predaju kupcu na temelju zaključka o predaji nekretnine kupcu. U tom slučaju sud je dužan u rješenju o ovrsi odrediti ispražnjenje nekretnine i njezinu predaju kupcu nakon pravomoćnosti rješenja o predaji nekretnine kupcu. Na prijedlog kupca, nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud pristupa ovrsi radi ispražnjenja i predaje nekretnine kupcu.

Nakon što donese zaključak o predaji nekretnine kupcu, sud je dužan, na prijedlog kupca, narediti najmoprimcu ili zakupcu da je predadu kupcu u roku koji ne može biti kraći od tri mjeseca, i u istom slučaju odrediti prisilnu ovrhu ispražnjenjem nekretnine i njezinom predajom kupcu ako je oni u roku koji im je određen ne predaju. Za ovrhu na nekretninama na području gdje ne postoje zemljišne knjige, odnosno za ovrhu na nekretninama koje nisu upisane u zemljišne knjige, vrijede posebna pravila.

 Ovršna isprava

Ovršna isprava (njem. Exekutionstitel) je jedna od dviju zakonom utvrđenih osnova za određivanje ovrhe (titulus executionis). Ovršna isprava je kvalificirana, u pravilu, javna isprava određenog sadržaja.

Ovršne mogu biti samo one isprave kojima je to svojstvo izrijekom priznato zakonom (načelo legaliteta):

1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba;
2. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna upravna nagodba sklopljena u tom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno;
3. ovršna javnobilježnička isprava.

Sudskom odlukom smatra se presuda, rješenje, platni nalog te druga odluka donesena u postupku pred sudom (uključujući prekršajni) i izbranim sudom, a sudskom nagodbom smatra se nagodba sklopljena u postupku pred tim sudovima. Odlukom upravnoga tijela smatra se rješenje i zaključak koji su u upravnom postupku donijeli tijelo državne uprave ili pravna osoba s javnim ovlastima, a upravnom nagodbom smatra se nagodba zaključena u upravnom postupku pred tim tijelom, odnosno pred tom osobom. Ovršna isprava podobna je za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, obujam i vrijeme ispunjenja obveze.

Dakle, obveza radi čijeg se ostvarenja ovrha traži mora u ovršnoj ispravi biti definirana u subjektivnom, objektivnom i vremenskom smislu. Ona mora biti bezuvjetna. Da bi osoba koja u ovršnoj ispravi nije označena kao vjerovnik mogla predložiti ovrhu, mora javnom ili ovjerovljenom privatnom ispravom (dopunska ovršna isprava) dokazati da je tražbina na nju prenesena ili da je na nju na drugi način prešla. Ako se prijenos ne može dokazati na taj način, dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku. Na odgovarajući način treba dokazati i prijenos tražbine na pasivnoj strani.

Ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje (pozitivna činidba), u njoj mora biti određen i rok za dobrovoljno ispunjenje. Ako je obveza ovršenika utvrđena u ovršnoj ispravi uvjetovana prethodnim ili istovremenim ispunjenjem neke obveze ovrhovoditelja ili nastupanjem nekoga uvjeta, sud smije, na prijedlog ovrhovoditelja, odrediti ovrhu ako on izjavi da je svoju obvezu ispunio, odnosno da je osigurao njezino ispunjenje ili da je uvjet nastupio.

Ako ovršenik u pravnom lijeku protiv rješenja o ovrsi istakne da ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu, da nije osigurao njezino ispunjenje ili da uvjet nije nastupio, sud je dužan o ispunjenju ili osiguranju ispunjenja obveze ovrhovoditelja, odnosno o nastupanju uvjeta odlučiti u ovršnom postupku, osim ako odluka o tome ovisi o utvrđivanju spornih činjenica. Ovršna isprava mora imati potvrdu o ovršnosti ako se prijedlog za ovrhu podnosi sudu koji o tražbini nije odlučivao u prvom stupnju. Ako se ovrha provodi na temelju pravomoćne sudske presude, ista mora biti u originalu ili u ovjerenoj preslici, sa ovjerom klauzule pravomoćnosti, tj. klauzule ovršnosti, i mora biti priložena uz prijedlog za ovrhu, uz zemljišno knjižni izvadak u originalu.

 Ovršnost

Ovršnost (njem. Vollstreckbarkeit) je svojstvo određene isprave da se na temelju nje može tražiti ovrha. Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje pozitivne tražbine (ili neko davanje ili činjenje) ovršna je ako je postala pravomoćna i ako je protekao rok za dobrovoljno ispunjenje (paricijski rok).

Rok za dobrovoljno ispunjenje teče od dana dostave odluke ovršeniku, ako zakonom nije drukčije određeno. Sudska odluka kojom je naloženo ispunjenje negativne tražbine – na neko trpljenje ili nečinjenje (propuštanje) – ovršna je ako je postala pravomoćna, osim ako je u ovršnoj ispravi određen poseban rok za usklađivanje ponašanja ovršenika s njegovom obvezom. Dakle, istek paricijskog roka u pravilu nije pretpostavka za ovršnost odluka kojima je naloženo ispunjenje negativne činidbe. Odluka donesena u upravnom postupku ovršna je ako je postala ovršna po pravilima koja uređuju taj postupak, dakle u pravilu ako je postala konačna, odnosno istekom paricijskog roka. Na temelju ovršne odluke koja je postala ovršna u jednom dijelu, ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Ovrha se određuje na temelju sudske odluke koja nije postala pravomoćna i odluke donesene u upravnom postupku koja nije postala konačna ako je zakonom propisano da žalba ili koji drugi pravni lijek ne zadržava ovrhu. Sudska odnosno upravna nagodba ovršna je ako je tražbina koju prema njoj treba ispuniti dospjela.

Dospijeće tražbine dokazuje se zapisnikom o nagodbi ili javnom ispravom ili po zakonu ovjerovljenom ispravom. Dospijeće koje se ne može dokazati na navedeni način dokazuje se pravomoćnom odlukom donesenom u parničnom postupku kojom se utvrđuje dospijeće. Na temelju nagodbe koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio. Javnobilježnička isprava ovršna je ako je dospjela obveza koja je u njoj utvrđena. Ako ta obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije određen kalendarski, za ovršnost javnobilježničkog akta potrebno je da se javnom ispravom ili, ako to nije moguće, pravomoćnom presudom donesenom u parničnom postupku dokaže da je uvjet nastupio ili da je rok protekao.

Odgovarajuća pravila vrijede za solemniziranu privatnu ispravu ili za privatnu ispravu na kojoj je potpis ovjerio javni bilježnik. Na temelju javnobilježničke isprave koja je postala ovršna u jednom dijelu ovrha se može odrediti samo u odnosu na taj dio.

Izvor;  Riječnik trgovačkog prava (Masmedia)

Tekst obradio; hazud.hr

BJANKO ZADUŽNICA – ISPRAVA S UČINKOM PRAVOMOĆNOG OVRŠNOG RJEŠENJA

Dužnici, znate li kakva jamstva potpisujete prilikom sklapanja kredita kod banaka ili u kreditnim uredima?

BJANKO ZADUŽNICA – ISPRAVA S UČINKOM PRAVOMOĆNOG OVRŠNOG RJEŠENJA

Pandemija pljačke od strane nezakonitih kreditnih ureda koja je posljednjih godina zahvatila Hrvatsku više nego jasno je dovela do određenih saznanja. Građani Hrvatske nerazumno ulijeću u dužnički odnos nesvjesni značaja svojeg potpisa na bjanko zadužnici i njegovog značaja baš kao i potpisa na  mjeničnom očitovanju i administrativnoj zabrani. Sve ove nabrojane isprave imaju učinak pravomoćnog ovršnog rješenja i dostavljaju se direktno, preporučeno s povratnicom ili osobno, u ured pravne osobe koja obavlja platni promet, sa svrhom prisilne naplate ovrhom sa računa dužnika tj. ovršenika na račun vjerovnika.

Mjenica i mjenično očitovanje, kao i administrativna zabrana omogućuju zapljenu računa po pristanku dužnika. Dužnik svojim potpisom daje suglasnost vjerovniku da se zapljene dužnikovi određeni računi, ili svi računi, koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnog prometa, te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku.Takva isprava ima učinak pravomoćnog rješenja o ovrsi kojim se zapljenuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate. Jednako svojstvo imaju izjave jamaca plataca koji svojim ovjerovljenim potpisom daju odobrenje da se radi duga glavnog dužnika za čije obveze su jamčili, i sa računa jamaca zapljene sredstva radi namirenja vjerovnika.   Ovjerene isprave pravnoj osobi koja obavlja platni promet dostavlja vjerovnik s učincima pravomoćnog sudskog rješenja o ovrsi i to neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa ili preporučenom pošiljkom s povratnicom, ili preko javnog bilježnika.

Bjanko zadužnica, mjenično očitovanje, administrativna zabrana prenosive su isprave i vjerovnik svoje pravo koja mu je svojim ovjerenim potpisom dao dužnik, može ta sredstva osiguranja prenijeti javnobilježnički ovjerenom ispravom na druge pravne i fizičke osobe koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.

Vjerovnik može po svom izboru zahtijevati od pravne osobe koja obavlja poslove platnog prometa naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i od jamaca plataca istovremeno, a pravna osoba koja obavlja prisilnu naplatu dužna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika i računima jamaca sve do potpunog namirenja tražbine.

Bjanko zadužnica predstavlja ispravu ovjerenu kod javnog bilježnika, na kojoj svojim potpisom i ovjerom kod javnog bilježnika dužnik daje suglasnost vjerovniku da se naplati po svim računima dužnika, ili u slučaju nenaplativosti po računima, i na drugim predmetima ovrhe. Na bjanko zadužnici vjerovnik naknadno upisuje iznos (glavnicu+kamate+troškove) na koji se vrši zapljena novčanih sredstava izravno sa računa dužnika na račun vjerovnika sve do konačne isplate.

Prema Pravilniku o obliku i sadržaju bjanko zadužnice dužnik svojim potpisom na bjanko zadužnici, i ovjerom svojeg potpisa kod javnog bilježnika, potvrđuje da je upoznat sa slijedećim činjenicama;

- da se isprava izdaje u jednom primjerku i da ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja,

– da bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku Financijskoj agenciji (u daljnjem tekstu: Agencija) s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, dostavlja vjerovnik izravno, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom neposrednom dostavom ili preko javnog bilježnika, te naznaku da se dostavom te bjanko zadužnice zapljenjuje tražbina po računu i da se prenosi na vjerovnika,

– da na toj bjanko zadužnici ili u dodatnim ispravama uz nju, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, davanjem pisane izjave koja je po svojem sadržaju i obliku ista s izjavom dužnika,

– da vjerovnik može svoja prava iz te bjanko zadužnice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik,

– da na temelju te bjanko zadužnice i dodatnih isprava uz nju vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan Ovršnim zakonom od Agencije naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca,

– da vjerovnik može od Agencije zahtijevati da mu vrati tu bjanko zadužnicu ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena i nastaviti ovrhu na nekretninama ili drugoj imovini.  U tom će slučaju Agencija naznačiti na toj bjanko zadužnici s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice.

– da bjanko zadužnica ima svojstvo ovršne isprave na temelju koje se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

Bjanko zadužnicu s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnog bilježnika. Dostavom te isprave zapljenuje se tražbina po računu i prenose se na vjerovnika. Najviši iznos koji se može upisati u bjanko zadužnice propisuje ministar pravosuđa i raspoređen je po slijedećim iznosima; Dužnik može izdati bjanko zadužnicu na obrascu iz ovoga Pravilnika s naznakom najvišeg iznosa: do 5.000,00 kn, do 10.000,00 kn, do 50.000,00 kn, do 100.000,00 kn, do 500.000,00 kn, do 1.000.000,00 kn.

Prema Pravilniku o registru zadužnica i bjanko zadužnica koji je stupio na snagu 26.10.2012. godine propisana je obveza javnog bilježnika da podatke o ovjerenim javnim zadužnicama dostavlja u Registar zadužnica i bjanko zadužnica. Po primitku zadužnice na naplatu, FINA je dužna načiniti uvid u Registar i usporediti podatke iz registra sa podacima iz zadužnice. U slučaju da podaci nisu istovjetni FINA je dužna načiniti dodatne provjere kod javnog bilježnika.  Zadužnice se u Registru evidentiraju onim redoslijedom kako ih u Registar upisuje javni bilježnik. Agencija pretražuje podatke o zadužnicama, odnosno bjanko zadužnicama upisanih u Registar na temelju podataka o javnom bilježniku koji je na zadužnici, odnosno bjanko zadužnici ovjerio potpis, odnosno koji je ispravu potvrdio.

U slučaju da su sredstva na računima nedostatna da bi se iznos sa bjanco zadužnice u cjelosti namirio, vjerovnik ima pravo temeljem zadužnice koja ima jednak učinak kao pravomoćno sudsko rješenje o ovrsi – zahtijevati ovrhu na cjelokupnoj pokretnoj i nepokretnoj imovini dužnika, odnosno na cjelokupnoj imovini jamaca ukoliko su isti jamčili za dugove dužnika.

Kao i sve ostale pravomoćne i ovršne isprave, tako je i rok zastare potraživanja po bjanko zadužnici punih 10 godina!

Nada Landeka

VELIKA ZABLUDA; Ovršni zakon koji stupa na snagu 01. rujna 2014. godine ne može pomoći žrtvama organizirane pljačke od strane kreditnih ureda i lažnih banaka

Zaštita dostojanstva je ovršenicima uskraćena, žalbe ne odgađaju ovrhu, intervencija policijskih djelatnika novim zakonom obračunava se ovršenicima, do konačnog iseljenja iz ovršene nekretnine ovršenici će godinu dana plaćati najamninu novom vlasniku, ili će opet biti ovršeni zbog novih dugovanja. Djelatnici policije prema novom Ovršnom zakonu u slučaju ometanja provedbe ovrhe imaju pravo upotrijebiti i silu.   Naposljetku, ovršni zakon koji u rujnu 2014.  stupa na snagu primjenjuje se na ovrhe pokrenute nakon 01. rujna 2014 godine, pa u skladu sa njegovim odredbama OPLJAČKANE ŽRTVE KREDITNIH UREDA IZ HRVATSKE I AUSTRIJSKIH ŠTEDIONICA nad čijom imovinom je pokrenuta ovrha prije stupanja na snagu ovog zakona nemaju u njemu adekvatnu  pravnu zaštitu!

Ovršeni, blokirani, iscijeđeni, iscrpljeni i beznadni građani Republike Hrvatske s velikom nadom su očekivali donošenje novog ovršnog zakona koji je usvojen i stupa na snagu 01. rujna 2014. godine. Zakon je u medijima dočekan sa velikom pompom, s naznakom da se ovršenicima smiješi bolja budućnost u kojoj će biti zaštićeni od nezakonitih ovršnih postupaka, lihvarske pljačke, ovrha i blokada računa kojima iznenađeno ostaju bez svojih plaća.

Da se vlast dobro ogradila i zaštitila ovrhovoditelje, a ne ovršenike shvatili smo već pri početku čitanja novog ovršnog zakona!

Iz zakona je izbačen čl. 4. iz  Ovršnog zakona koji je prethodio novome, kojim je bila propisana zaštita dostojanstva ovršenika, odnosno protivnika osiguranja prilikom provedbe ovršnog postupka.

Ovrhe se i nadalje mogu provoditi i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi (čl. 44 OZ-a), a žalba ne odgađa provedbu ovrhe. Starim ovršnim zakonom je također bila propisana alternativa da ovršenik može predložiti i druga manje bolna sredstva ovrhe, pa promjene u članku 5. kojim je propisano ograničenje sredstava ovrhe nisu neka novina, a odluka o ograničenju ovrhe na samo dio nekretnina u vlasništvu ovršenika   isključvio ovisi o raspoloženju, procjeni  i stavovima neovisnog hrvatskog sudstva.

Što se dostave tiče, u tom dijelu su načinjeni određeni pomaci nabolje, jer će se dostava pokušati izvršiti dva puta, i to u razmaku od 30-60 dana, a ako dostava na takav način ne uspije biti će objavljena na mrežnoj stranici e-oglasna ploča sudova pa bi svaki ovršeni građanin morao biti upoznat sa činjenicom što ga čeka u nastavku ovršnog postupka, te iskoristiti svoje pravo žalbe.

U slučaju ometanja sudskog ovršitelja u radu, kako smo već istaknuli, ovršenik ne samo da više nema pravo na svoje dostojanstvo već prema čl. 48 st. 2, st. 3. i st. 4 ovršenici mogu očekivati i puno teže i neugodnije sankcije. Naime, u slučaju ometanja provedbe ovrhe, ovršenika ili trećih osoba, sudski ovršitelj je ovlašten zatražiti pomoć policije. Policija može naložiti i upotrebu sile prema osobi koja ometa ovrhu. Troškovi pružene pomoći policije ulaze u troškove ovrhe i padaju na teret ovršenika.

Člankom 51. novog OZ-a propisano je da ukoliko ovršenik ne priloži uz žalbu sve isprave podobne za ispitivanje njezine dopuštenosti, sud prvog stupnja će odbaciti žalbu ne pozivajući ovršenika da ju dopuni ili ispravi. Dakle, građanima laicima prijeti opasnost da se zbog neupućenosti neće moći adekvatno zaštititi, a zbog nedostavljanja svih potrebnih dokaza na kojima se temelji žalba, neovisni sudac može donijeti odluku prema svojem vlastitom nahođenju  i samostalnoj procjeni da li su dokazi dovoljni ili nedostatni za dokazivanje žalbenih razloga i prihvaćanje žalbe.

Novost je da će u slučaju prosljeđivanja žalbe na rješavanje pred drugostupanjskim sudom, Županijski sud odluku o žalbu morati donijeti u roku od 60 dana, čime će se ovrha znatno ubrzati.

Ovršenici nad čijom imovinom ovrha bude pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona (01. rujna 2014. godine), mogu predložiti sudu da se ovrha odgodi. U čl. 65. kojim je propisana odgoda ovrhe stavkom 9. i 10. uključene su i odredbe u slučaju proglašavanja katastrofe kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, te ukoliko se vodi kazneni  postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.

Važno je naglasiti, da podnošenje kaznene prijave ne znači da je ona doista i osnovana, niti je sigurno  da će DORH  temeljem kaznene prijave oštećenika pokrenuti istragu ili podići optužnicu protiv osumnjičenih za počinjenje kaznenog djela, a bitna je i okolnost da se zakon primjenjuje za ovršne postupke pokrenute nakon 01. rujna 2014. pa promjene  novog ovršnog zakona donešene u korist ovršenika,  štite samo buduće oštećenike odnosno ovršenike,  ukoliko se nad njihovom imovinom vodi ovrha nastala kaznenim djelom ovrhovoditelja.

Promjene vlasništva u zemljišnim knjigama ne sprječavaju ovrhu protiv novog vlasnika nekretnine pa ovrhovoditelj na temelju čl. 80.a OZ-a ima pravo zatražiti ovrhu izravno protiv novog vlasnika radi naplate hipotekom osigurane tražbine.

Temeljem čl. 84. ovršenik nad kojim je ovrha pokrenuta nakon stupanja na snagu novog zakona ima pravo podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe u roku osam dana od dana dostave rješenja o ovrsi na nekretnini u kojoj stanuje i koja je nužna za zadovoljenje njegovih osnovnih stambenih potreba kao i osobe koje je ovršenik po zakonu dužan uzdržavati. Odluka o odgodi ovrhe ovisi o procjeni suda koji može procijeniti i da bi se odgodom ovrha mogla znatno oduljiti ili otežati, odnosno da bi ovrhovoditelj mogao odgodom pretrpjeti znatnu štetu, pa u tom slučaju neće odobriti odgodu.

Prodaja nekretnina u ovršnom postupku prema čl. 95 a provoditi će Agencija. Sud je dužan Agenciji dostaviti z.k. izvadak, rješenje o ovrsi i zaključak o prodaji.Ovrhovoditelj je prema zakonu dužan Agenciji platiti predujam za postupak prodaje nekretnine, koji trošak će se ovrhovoditelju kasnije namiriti iz sredstava od prodaje nekretnine (dakle na teret ovršenika). Prodaja nekretnine obavljati će se elektroničkom javnom dražbom. Poziv za sudjelovanje na elektroničkoj javnoj dražbi objaviti će se u sredstvima javnog priopćavanja ukoliko stranka (ovrhovoditelj) predujmi Agenciji za to potrebna sredstva, što znači, da ukoliko stranka ne plati objavu – o istoj javnost neće biti niti upoznata. Nekretnina se temeljem ovog članka može prodati i neposrednom pogodbom preko osobe ovlaštene za promet nekretnina, sudskog ovršitelja, javnog bilježnika ili na drugi način. Ugovor o neposrednoj prodaji u ime ovršenika sklapa osoba kojoj je povjerena prodaja na temelju zaključka suda.

Novost u ovršnom postupku je prodajna cijena nekretnine propisana člankom 102. OZ-a. U stavku 1. i 2. toga članka propisano je da se na prvoj elektroničkoj dražbi nekretnina ne može prodati ispod četiri petine utvrđene vrijednosti, dok se na drugoj ne može prodati isod tri petine utvrđene vrijednosti. Ukoliko se na drugoj dražbi nekretnina ne proda, sud će obustaviti ovrhu. Tri dana nakon završetka druge elektroničke javne dražbe, ovrhovoditelj može predložiti sudu da se nekretnina ne proda, a da se u njegovu korist na nekretnini zasnuje založno pravo radi osiguranja radi čije je naplate ovrha određena. Obustava ovrhe ne sprječava ovrhovoditelja da pokrene novi ovršni postupak radi iste tražbine na istoj nekretnini.

Oslobađanje od kupovnine

Ovrhovoditelj koji je kupac i jedini vjerovnik koji se namiruje iz kupovnine nije dužan položiti kupovninu ako ona iznosi koliko i njegova tražbina ili manje propisano je člankom 107. O oslobođenju kupca od polaganja kupovnine odredbama stavka 1. i 4. ovog članka sud će odlučiti na temelju zahtjeva kupca podnesenog najkasnije do završetka elektroničke javne dražbe.

Novost u prodaji nekretnina je i odobrenje ostvarenja založnog prava od strane kupca na nekretnini koju kupuje. Ubuduće će kupci nekretnina prodavanih na javnoj dražbi istu moći kupiti i putem kredita, zasnivanjem založnog prava na nekretnini koju kupuju. Sud će takvo postupanje odobriti već rješenjem o dosudi nekretnine kupcu.

Gubitak prava na posjed nekretnine i pravni položaj trećih osoba nakon prodaje nekretnine

Prodajom nekretnine ovršenik gubi pravo posjeda nekretnine, osim u slučaju kada mu se odobri korištenje nekretnine još godinu dana kao najmoprimca u kojem slučaju će plaćati propisanu najamninu novom vlasniku. Ako ovrhovoditelj osigura drugu nekretninu za korištenje koja je dovoljna za zadovoljenje osnovnih stambenih potreba ovršenika – u trajanju od godine dana od donošenja zaključka o predaji nekretnine – SUD ĆE ODBITI PRIJEDLOG OVRŠENIKA ZA KORIŠTENJE NEKRETNINE KAO NAJMOPRIMAC.

Nakon donesenog zaključka o predaji nekretnine kupcu, iseljenje se provodi prema pravilima novog OZ-a – ispražnjenjem i predajom nekretnine. Sud će istovremeno narediti i drugim osobama koji ne raspolažu valjanim pisanim pravnim temeljem za korištenje nekretnine da je bez odgode predadu kupcu te će istim rješenjem odrediti ovrhu i protiv tih osoba. Žalba ne odgađa ovrhu.

Ovršenik može ostati i bez svojeg kućnog ljubimca, a i bez pribora za jelo, odjeće, obuće……

Prodaja pokretnina vršiti će se preko javnih komisionara koji su dužni osigurati smještajni prostor za pokretnine, uključujući građevinski materijal, rasute terete, gotove proizvode i poluproizvode, sirovine, gorivo u krutom, tekućem i plinovitom stanju, vozila, plovila, namještaj, tehničku robu, rasvjetna tijela, pribor za jelo, odjeća, obuća, knjige, rukopisi, umjetnine, te žive životinje za koje je komisionar dužan osigurati adekvatan smještaj.

Prodaju pokretnina organizirati će Hrvatska gospodarska komora.

Ovršni postupci u tijeku, pokrenuti prije stupanja na snagu novog zakona, dovršiti će se po odredbama zakona koji su važili do stupanja na snagu novog ovršnog zakona. Iznimno, u dijelu Zakona koji se odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, odredba novog zakona primjenjivati će se na postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovog Zakona nisu započele radnje na koje se odnose!

http://www.hazud.ch/2013/05/nada-landeka-pravo-i-pravda-u-republici-hrvatskoj/

U ovršnim postupcima primjenjuju se odredbe onog zakona koji je bio na snazi u vrijeme pokretanja ovršnog postupka, pa se dakle ovršenici čije su nekretnine već „na bubnju“ nemaju čemu posebno veseliti.

 Autor; Nada Landeka

OVRŠNI POSTUPAK; Ovršenici, borite se za svoja prava zakonskom zaštitom!

Život je skup, obaveze svakim danom sve veće. Čak i kad ste uredni u plaćanju neko vrijeme, ali  vam se iznenada dogodi da su primanja znatno ispod osnovne razine preživljavanja,  ne dobivate redovno plaću, ili  kad kod  najgoreg scenarija ostanete bez radnog mjesta, sve se odjednom  počne kotrljati nizbrdo. Dug odjednom dospijeva na naplatu zbog raskida ugovora,  a tada već počinjete vapiti u pomoć. Morate naučiti živjeti s dugom i sa ovrhama, i naučiti preživjeti.

Novi Ovršni zakon stupa na snagu kroz  tjedan dana točnije 01.09.2014. godine.  Primjenom odredbi Novog Ovršnog zakona,   sprječavanje javnog ovršitelja u provedbi deložacije i intervencija policijskih djelatnika pada na teret ovršenika koji je dužan platiti nastale troškove. Kod angažiranja velikog broja policijskih djelatnika zbog prisilnog iseljavanja i dodatni  troškovi su izuzetno veliki.  Opterećuju i ovako prazne džepove ovršenika.

Uvedene su i mnoge druge promjene koje baš i nisu povoljne za ovršenike (vidi linkove). Dakle, svaki ovršenik trebao bi učiniti nešto prije tog posljednjeg čina u ovršnoj tragediji.

Što učiniti? Kamo i kako krenuti? Kome se obratiti?

Odvjetnička pomoć je skupa, za što ako ste u blokadi vrlo teško možete osigurati sredstva. Osiguranje besplatne pravne pomoći teško je osigurati  ako još uvijek imate imovinu. Iako je blokirana, vi ste još uvijek primatelj visoke plaće, imate imovinu koja je vrijedna, i za koju snosite troškove, ali ju ne možete koristiti. Ostajete prepušteni sami sebi.

Koji je prvi korak?

1. Obavezno primajte svu prispjelu poštu!
2. Ako ste dobili račun za struju, vodu, plin, koji ne možete trenutno u cijelosti platiti, napišite zamolbu za obročno plaćanje, ili plaćanje s odgodom. Napisati možete i svojom rukom,  pa prijedlog sa vašom mogućnosti plaćanja pošaljite na fax ili  e-mail koji je naznačen u računu.  Svaka od ovih institucija uglavnom prihvaća zamolbu za odgodu ili obročno plaćanje, uz kvalitetno obrazloženje.   No zahtjev morate poslati na vrijeme, ne kad je već došlo upozorenje za isključenje. Ukoliko u susjedstvu imate stare ljude, bake i djedove koji se ne snalaze, pomozite im. Napišite im takvu zamolbu i pošaljite umjesto njih.
3. Ustavni sud donio je rješenje kojim je riješio da je protuustavno iskapčanje vode, struje, plina.  Da bi se izvršilo iskapčanje,  prvo moraju poslati opomenu, zatim u slučaju neplaćanja podići tužbu, odnosno prijedlog za ovrhu, pa kad dobiju spor, tada mogu iskopčati. No ovo je skup proces koji se ne isplati. Daleko povoljnije je zamoliti ih pismeno da  plaćate dospjeli dug u obrocima, te se kroz kraće vrijeme dug brzo podmiri uz malo  više odricanja.  Također možete platiti dio, pa kad skupite novac opet dio, i neće doći do iskapčanja. Kad dođe do iskapčanja, troškovi su daleko veći i teško će vam biti sve podmiriti jer se troškovi povećavaju za kamatu, za pokretanje ovršnog postupka, troškove njihovog odvjetnika i sl. a time se dug rapidno povećava.  Dakle, reagirajte prije.
4. Ako vam je došla tužba za neki postupak koji se protiv vas vodi u parnici, uz dokumentaciju, također ju svakako morate primiti jer je to jedini način da pobijete navode iz tužbe i tužbenog zahtjeva.  U protivnom, slijedi vam Presuda zbog ogluhe ukoliko se niste na navode iz tužbe očitovali u roku od 30 dana.  Odgovor na tužbu možete dati i sami.  Nigdje nije propisana forma, bitni su osnovni podaci i poštivanje rokova.  Kasnije možete uključiti odvjetnika i tako si smanjiti troškove, međutim ako se dovoljno snalazite, niste preplašeni i dovoljno ste odvažni da se upustite u proučavanje zakona,  možete se po zakonu zastupati i sami. Tužitelj, tuženi, osnovni podaci i adresa, uz vaš opis događaja i razloga zašto tužitelj nije u pravu,  osnovni su dijelovi odgovora na tužbu. Tada postupak ide u parnicu i dužni ste pribaviti dokaze kojima osporavate pravo tužitelja.  Na tužitelju bi trebao biti teret dokaza, pa ako vas bespredmetno tuži, u mogućnosti ste  dokazati svoje pravo, a postupak se može obustaviti i tužba odbiti već na prvom ročištu ako kvalitetno obrazložite i priložite dokaze kojim pobijate tužbene navode.
5. U slučaju da ime, prezime, adresa, ne odgovara vašoj adresi, ali ime da, ili je vaša adresa u međuvremenu promijenjena, ne vraćajte poštu. Nikad ju ne vraćajte.  Preuzmite poštu  i u odgovoru navedite da je adresa promijenjena prije puno godina te da šalju pismena na točnu adresu, u protivnom, ako odbijate primiti poštu, Policija će pokrenuti istragu zbog utvrđenja adrese. ili će vam svejedno Sud donijeti presudu zbog ogluhe, koja objavom na oglasnoj ploči postaje pravomoćna jer ju niste primili i niste se niste žalili,  i kreće se u ovršni postupak, a tada u žalbenom postupku dugi niz godina morate dokazivati da suprotna strana nije u pravu. U međuvremena – ovrha traje.  Tad već morate uključiti i odvjetnika jer je postupak daleko složeniji, troškovi su znatno veći, a postupak puno duži i neizvjestan. To vam ne treba.
6. Na temelju javnobilježnički ovjerene ovršne isprave (ugovor, solemnizirana isprava), na temelju pravomoćne ovršne presude (presuda, rješenje, sudski sporazum), ili na temelju vjerodostojne isprave (račun, izjava, potvrda i dr.), pokreće se Prijedlog za ovrhu.  Na temelju Prijedloga, sud donosi Rješenje koje dostavlja strankama radi podnošenja žalbe. Žalba se podnosi u roku 8 dana. Rokovi  se moraju poštovati. Također svakako treba paziti na podatke iz Prijedloga za ovrhu. Provjeriti k.č., broj ugovora, sporazuma, sve navode iz Prijedloga za ovrhu, svaka riječ je bitna jer se događaju brojne zabune, ali morate ih istaknuti.  Uz prijedlog za ovrhu na nekretninama mora biti priložena pravomoćna ovršna isprava sa klauzulom pravomoćnosti, i z.k. izvadak koji dokazuje da je nekretnina vaša.  Ako se već vodi jedan ovršni postupak i to zbog iste tražbine, a ovrhovoditelj je pokrenuo novi jer je prethodni navodno nenaplativ, prvi se mora obustaviti.  Ovršenik ima po zakonu pravo izabrati predmet na kojem  je za njega ovrha povoljnija, pa i to možete ponuditi Podneskom. Ponudite ovrhu na predmetu koji je najmanje bolan za vas, ako taj predmet može svojom vrijednošću namiriti tražbinu ovrhovoditelja. No sve to morate istaknuti.  Uzalud je što vi samo  pričate da nešto nije bilo po zakonu, ako to niste napisali, i poslali sucu koji predmet vodi. Iz prakse znamo da se događa svašta. Provodi se ovrha sa krivom adresom ovršenika, sa krivom z.k. česticom nekretnine, sa krivo navedenim Sporazumom koji se uopće ne odnosi na ovršenika. Vode se postupci gdje su tužitelji osobe koje nisu ovlaštene voditi ovrhu, pa nisu aktivno legitimirane. Vode se  postupci  protiv osobe koja uopće nije dužnik, i dr. Na sve to treba paziti jer je to možda rješenje vašeg problema.  I sve to, ako ste uočili,  treba napisati i poslati u žalbi. Žalbu također imate pravo poslati sami.  Žalbu pobijate u cijelosti, ili u dijelu u kojem pobijate navode ovrhovoditelja. Žalbi prilažete i dokaze kojim svoje navode dokazujete.  Podnosi se Sudu koji je donio Rješenje o ovrsi, u tri primjerka.  U žalbi možete istaknuti sve navode koji su u vašu korist: ako ste dug podmirili, ako dug nije vaš,  ako dug nije dospio, ako niste dobili Rješenje pa niste prethodno mogli uložiti žalbu, ako je kriva adresa i slično.  U žalbi morate istaknuti i zastaru, ukoliko je do nje došlo.  Za sve obveze po računima, odnosno obveze koje dospijevaju obročno, i za komunalne obveze, zastara je pokretanja ovršnog postupka i potraživanja – tri godine.  Zastara na potraživanja iz ugovora s bankama i drugih ugovora je pet godina.  Na sve sudske sporazume, nagodbe, ovršne isprave, pravomoćne sudske presude,  zastara nastupa nakon isteka roka od deset godina. Zastara prava također nastupa za deset godina, pa se nakon isteka od deset godina, ako istaknete zastaru prava, ne bi smjela voditi ovrha.  Sud ne pazi na zastaru po službenoj dužnosti, pa ju morate istaknuti sami.
7. Na žalbu uvijek imate pravo. Čak i ako rješenje niste dobili.  Ukoliko su vam blokirani žiro računi, a rješenje niste dobili, prvo morate otići u FINU, i zatražiti informaciju tko vas je blokirao, u kojem iznosu i koji je broj ovrhe. Imate pravo dobiti presliku Rješenja, i na to rješenje imate pravo žalbe.  Rok je osam dana od dana preuzimanja rješenja. Žalba se ne podnosi FINI  nego sudu koji je Rješenje o ovrsi donio i poslao FINI.  FINA  je samo provoditelj sudskih odluka, i provoditelj naplate sredstava po zadužnicama i mjenicama, koje ste vi izdali. pa prigovaranjem u Fini, i ljutnjom, gubite vrijeme koje vam je veoma dragocjeno.  Ukoliko se radi o zlouporabi mjenice ili zadužnice, tada vi morate reagirati tužbom protiv ovrhovoditelja, ili protuovrhom ako za to imate osnova.  U ovršnom postupku primjenjuju se odredbe parničnog postupka, pa sve što imate pravo istaknuti i dokazati u parničnom postupku, možete i u ovršnom, tako i protutužbu u istom predmetu.  Žalbu odmah napišite i dostavite Naslovnom sudu.  U Žalbi možete zatražiti i odgodu ovrhe do donošenja rješenja po žalbi, ako za to postoje opravdani razlozi, ili ako ste već prethodno uložili pravni lijek. Po trenutno važećem zakonu, žalba ne odgađa provedbu ovrhe na novčanim sredstvima, pa dok se žalba riješi pa će vaša sredstva biti zamrznuta dok se ne odluči o žalbi. Ukoliko se niste uspjeli izboriti za odgodu, tada imate mogućnost protuovrhom povratiti svoja sredstva.  Puno je bolji, i u praksi učinkovitiji način – pregovarati sa ovrhovovoditeljem direktno.  Dakle, ako je došlo do povrede, neosnovane ili prekomjerne ovrhe i za to imate dokaze,  pa čak i ako nemate takvih dokaza, ali imate opravdan razlog zbog kojeg ste došli u problem, obratite se ovrhovoditelju sa zamolbom da vam reprogramira dug, otpiše dio kamate, i omogući obročno plaćanje.  American, Diners, Banke, često odobravaju reprogram, samo im morate predložiti kvalitetan prijedlog i morate ga se držati.  Osim toga, može neki vaš član obitelj  ili neka treća osoba  predložiti ovrhovoditelju odnosno vjerovniku da preuzme dug. U tom slučaju vjerovnici imaju mogućnost otpisa većeg dijela kamata, odobrenje kredita na duži rok, i slično, jer se radi o novom dužniku pa im propisi to olakšavaju. No, opet morate ponuditi kvalitetan prijedlog. Također možete zatražiti ovrhovoditelja da odgodi ovrhu do rješavanja vaše žalbe, do prodaje nekretnine koju želite prodati sami i slično.  Znači postoji način rješavanja problema za one koji su se našli u nevolji, Banke znaju i hoće prihvatiti takve prijedloge, samo ih nemojte zlorabiti pa ih koristiti isključivo zbog odugovlačenja postupka jer će vam nakon toga, biti samo još gore. Ako vam odobre rješavanje problema reprogramom, pokušajte svim svojim snagama usredotočiti se na to da ga i podmirujete, vjerujte, uspijeva, a puno je bezbolnije od provođenja ovrhe.
8. Ukoliko ništa od ovog nije uspjelo, i ovrha se nastavlja na novčanim sredstvima ili na nekretnini, morate pokušati koristiti druge pravne lijekove i zakonske mogućnosti. U FINI otvorite zaštićeni račun.  Tada se po tom računu smije  s vaše plaće ili mirovine obustavljati samo 1/3 plaće.  Ukoliko ste dali suglasnost u Ugovoru koji ste potpisali da odobravate da se obustava vrši na cijeloj plaći, morati ćete tužbom tražiti da se takva odredba ukine, jer je nezakonita.  Također odredbe, na koje niste pazili, a potpisali ste ih u neznanju, možete tražiti tužbom da se stave izvan snage. Za ovrhe koje su ovrhovoditelji zlorabili po vašim izdanim mjenicama i zadužnicama, ako je jamstvo po njima već ispunjeno, a rok protekao, morat ćete zatražiti ništavost. Isto tako za lihvarske Ugovore o kreditu, i druge ovršne dokumente. Sve što se događa nezakonito i na vašu štetu, morat ćete  rješavati tužbom. Nema čarobnog štapića kojim se problem može riješiti, osim ako se ovrha provodi na nedužniku, ili ako je već dug podmiren. Sve drugo, traje.  U slučaju tužbi koje se pokreću radi sprječavanja ovrhe na nekretnini iz opravdanog razloga, možete zabilježiti spor u zemljišnim knjigama. U zemljišno knjižnom odjelu, a i na internetu,  imate gotove obrasce za zabilježbe spora,  koje ispunite svojim  podacima i podacima o nekretnini,  i uz primjer tužbe koja mora biti ovjerena u Pisarnici Općinskog suda,  zabilježite spor dok traje pred Sudom. Da biste zabilježili zabilježbu spora, mora se ticati predmetne nekretnine na koju se spor bilježi, i morate dokazati svoj pravni interes.
9. Osim toga, ukoliko ste u braku, zajednička imovina je bračna stečevina, ako nije nekim drugim ugovorom drugačije ugovoreno. Temeljem bračne stečevine, čak i ako nekretnina ne glasi na bračnog druga, on ima pravo na svoju polovinu i može ustati tužbom za zaštitu svojih prava.  Ukoliko se radi o bračnoj stečevini, drugi bračni partner nije smio založiti nekretninu bez njegovog pristanka, i to se može osporavati tužbom, te tražiti da se njegova polovina izuzme od prodaje, odnosno da se namiri njezina vrijednost oštećenom bračnom partneru.  Uvjet je naravno da bračni partner nije solidarni jamac u kreditnom odnosu.
10. Ukoliko ste bili ili jeste jamac u postupku, imate pravo na regresnu tužbu. Tužbom možete tražiti povrat uplaćenih sredstava, a uz jednak postupak kao u točki 9. možete zabilježiti zabilježbu spora na nekretnini glavnog dužnika, i tražiti namirenje.  Bez obzira što po ovršnom zakonu Banka može naplaćivati dug od svih sudionika, bez razlike bio to glavni dužnik ili jamac, Banka je prvo dužna pozvati glavnog dužnika na plaćanje, i obavještavati jamca o stanju duga, o podmirenim  ili nepodmirenim obvezama od strane glavnog dužnika. Na poziv jamca,  Banka je dužna  pokrenuti ovršne postupke nad  imovinom i nekretninama koje pripadaju glavnom dužniku, a radi naplate duga, i to u roku od 30 dana od dana kad je jamac pozvao da se pokrene naplata, i o tome obavijestiti jamca. Ukoliko to Banka ne učini, krši odredbe Zakona o obveznim odnosima, a što je jedan od uvjeta propisanih zakonom koji omogućuju da se jamca i  oslobodi obaveze.  No i tu morate reagirati, i sami pisati, podnositi tužbe….
11. Banka se ne smije naplaćivati u iznosima većim od potraživanja, niti po novom Ovršnom zakonu smije prodavati nekretninu za iznos manji od polovine njene vrijednosti.  U Ovršnom zakonu koji je stupio na snagu 15.10.2012. godine propisane su i odredbe i slučajevi u kojima se ovrhe i obustavljaju, ukoliko nisu dovršene do 15.01.2013. godine.  Ova odredba zadržana je i u novom Ovršnom zakonu koji stupa na snagu 01.09.2013. godine.  Ovrhe se provode po onom zakonu koji je bio na snazi u trenutku donošenja Rješenja o ovrsi. Na to pazite, jer vam tu zakon može i pogodovati, ako svi drugi pokušaji padnu u vodu.  Ako vam je nekretnina i došla na javnu dražbu, i stalo vam je do nje, nemojte očajavati. Pokušajte mirno i pribrano sagledati sve crne a i one druge strane, i riješiti problem tako da ne završite na ulici. Osim eventualnog dogovora sa ovrhovoditeljem, koji u praksi baš i ne funkcionira, i eventualnog preuzimanja duga neke druge fizičke ili pravne osobe (ovo prolazi ukoliko ta druga osoba ima bonitet, i ukoliko Banka ne misli da se radi o podvali),  tada vam preostaje da se pripremite za dražbu. Kako god teško bilo, pokušajte prodati sami nekretninu prije nego li dođe do dražbe, jer nakon toga vam ju više nitko neće kupiti. Da biste u tome uspjeli, morate imati Pismo namjere banke, uz koje uvjete će brisati svoje založno pravo i zabilježbu ovrhe.  Tu se s bankama da pregovarati, pa pokušajte biti odrješiti, ponudite rješenje. Svima je stalo do rješenja, i vjerujte,  ukoliko zaista imate kupca, Banka će pristati i na otpis zateznih kamata, samo da se namiri.  No ako u tome ne uspijete pa se dražba ipak provodi, najčešće nitko ne kupuje nekretninu na prvom ročištu. Ako se ovrha provodi po starom Ovršnom zakonu, tada  je mogućnost da se nekretnina otkupi za 1/3 vrijednosti, no vi kao ovršenik ne možete sudjelovati u postupku kupnje, već to mora učiniti netko drugi, vaša osoba od povjerenja i kupiti kuću ili poslovni prostor na svoje ime.  Uvjet je naravno da se na dražbi ne izlicitira daleko veća cijena od stvarne, već da se nekretnina kupi pod onim uvjetima pod kojima bi je kupio i ovrhovoditelj.  Ako se ipak dogodi da na dražbi bude neki drugi kupac, a netko vaš je platio jamčevinu i sudjeluje u kupnji, tada  nek licitira do visoke cijene, pa će bar tako povisiti vrijednost nekretnine koju kupac koji sudjeluje na dražbi, i kojem se dosudi nekretnina mora platiti.  Ukoliko ste dug prema Banci platili, i to u značajnom iznosu, svakako to morate istaknuti, a protiv Banke  ili drugog ovrhovoditelja  možete pokrenuti protuovrhu radi povrata uplaćenog.
12. Treća osoba koja ima svoj pravni interes također može pokrenuti parnicu da je ovrha nedopuštena. To može biti član obitelji koji je uložio sredstva u kuću u kojoj živi s vama, poslovni partner, i slicno.  Tužba da je ovrha nedopuštena ne odgađa ovrhu, pa ukoliko je neosnovana s njom samo dobivate vrijeme, ali vam se povećavaju i troškovi.
13. Ukoliko ste na crnoj listi, nemate plaće, nemate boniteta, nemate mogućnost vraćati kredit, zamolite vjerovnika da vam neko vrijeme zamrzne obveze prije nego li dođe do ovršnog postupka. To je najbolje rješenje, jer tako izbjevate mukotrpni proces prisilne naplate.
14. Upamtite, svaki je problem lakše riješiti dok je svjež. Nemojte ga izbjegavati, nemojte izbjegavati preuzimati poštu, nemojte zatvarati oči pred dugom koji imate, problem neće biti manji. Ukoliko dug postoji, (pa čak i ako ne postoji ali vas za njega terete) prva stvar koju morate učiniti je pokušati pregovarati.  Uz kvalitetan prijedlog, uz razumno razlaganje, i uvjerenje kako ponuđeno možete ispuniti, vjerovnik će radije načiniti reprogram. Već u samom startu zamolite rođake da vam pomognu i oni ponude preuzimanje obveze, biti će lakše, ali morate biti korektni prema njima i ispunjavati obveze nakon što vam pomognu.
15. Jednaka je stvar i sa obvezama iz leasinga.  Puno je povoljnije da netko vaš preuzme leasing, ili otplati jednokratno vozilo, nego da posuđujete sredstva kod Kreditnih ureda, koji su, sad je već dobro poznato, godinama osiromašavali Hrvate lihvarskim ugovorima i prisilnim otimanjem imovine.
16. Nemojte posuđivati novac kod sumnjivih i nepoznatih zajmodavaca. Kreditni uredi koji ne posjeduju dozvole za kreditiranje građana, nisu ovlašteni za financiranje. Samim tim i njihovo je djelovanje krajnje nepoštenih  namjera.  Ukoliko ste to već učinili, a isti ne žele pregovarati, i ne pristaju na bilo kakav dogovor,  već vas pljačkaju lihvarskom kamatom, i ukoliko ni sami niste bili svjesni što ste učinili potpisom takvog ugovora, imate dvije opcije. Prva je podići tužbu za ništavost Ugovora o kreditu, a druga je prijaviti takav Kreditni ured nadležnim tijelima MUP-a i Ministarstva financija.  Vjerujte, patnja neće stati ako ju ignoriramo, a problem se neće riješiti ako ga prepustimo drugom na rješavanje. Može se samo trenutno ublažiti. Nitko umjesto vas ne može sudjelovati u kaznenom postupku kojim dokazujete da ste oštećeni kaznenim djelom, i nitko ne može preuzeti na sebe negativne strane dokazivanja vašeg prava. To morate vi sami. Morate  biti odlučni i čvrsti, a Udruge su tu da vam pomognu i prate vas svojim savjetom, čvrstinom, zaštitom.
17. Na kraju, borite se za sebe! To je vaše pravo. Borba nije samo na ulici, protestiranjem, borba je isticanjem nepravilnosti, nezakonitosti, pregovaranje s ovrhovoditeljima, dogovor s obitelji, pronalaženje drugih mogućnosti financiranja, drugi posao i slicno.  Nitko nije ovlašten držati radnike bez plaće, ne plaćati svoje obveze prema Državi i slično pa tako ni vas poslodavac.  Ukoliko ste oštećeni time što vama nisu platili vaša potraživanja pa ste stoga dospjeli u probleme, nemojte štediti svojeg dužnika. Pokrenite procese naplate, zakonskim putem tražite svoj novac, tražite svoju plaću. U sudskim postupcima koje vodite, a nemate sredstava za sudsku pristojbu, imate pravo zatražiti da vas se oslobodi od plaćanja sudske pristojbe.
18. Svakako imajte u vidu da se zakoni ne primjenjuju retroaktivno, pa se novi Ovršni zakon primjenjuje samo na ovršne postupke pokrenute nakon njegovog stupanja na snagu. Stoga status svih ovršenika nad kojima je ovrha u tijeku, ostaje nepromijenjena i moraju se boriti da spriječe deložacije.

Tek primjenom Ustava i  zaštite  ustavnih prava u praksi, primjenom Konvencija i OUN Deklaracije,  100% borbom  svih građana Republike Hrvatske protiv korupcije i nepotizma,  žurnom promjenom trenutnog stanja uz sankcioniranje pravne nejednakosti u sudskoj praksi, uz nužne promjene postojećih zakona koji se provode  na štetu ovršenika,  može se očekivati  socijalno-pravna država u kojoj će građani biti nasmiješeni, orni za posao i s vjerom u budućnost.

http://www.hazud.hr/uputa-za-prezivljavanje-u-svijetu-ovrha/

http://www.hazud.hr/ovrha-na-nekretnini/

http://www.hazud.hr/velika-zabluda-ovrsni-zakon-koji-stupa-na-snagu-01-rujna-2014-godine-ne-moze-pomoci-zrtvama-organizirane-pljacke-od-strane-kreditnih-ureda-i-laznih-banaka/

http://www.hazud.hr/duznici-znate-li-kakva-jamstva-potpisujete-prilikom-sklapanja-kredita-kod-banaka-ili-u-kreditnim-uredima/

http://www.hazud.hr/kada-i-kako-nastupaju-zastare-na-ovrhu/

http://www.hazud.hr/za-ovrhe-na-nekretninama-i-gradane-pred-delozacijom-ipak-ima-nade/

http://www.hazud.hr/ekskluzivno-zasto-banke-i-drzava-nece-nikad-odustati-od-vasih-kuca-i-stanova/

Autor; Nada Landeka