Nada Landeka, pisac, pjesnikinja, novinar, aktivist na zaštiti prava ovršenika, deložiranih, na zaštiti ljudskih prava, borac protiv pljačke putem nelegalnih kreditnih ureda i nelegalnih austrijskih RBA štedionica
U ekskluzivnom intervjuu predsjednica udruge za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere, Nada Landeka nam je iznjela svoja iskustva, koliko je morala napraviti, što je pretrpjala od ljudi koji su joj radi raskol.
Koliko je Vaša udruga pomogla građanima?
Od prvih pritužbi građana na način naplate potraživanja od strane kreditnih ureda primijetili smo da tu puno toga ne funkcionira. Prvo što nam je upalo u oči da je velik broj građana sklopilo ugovore o kupoprodaji umjesto ugovora o kreditu, i drugo jako bitno da treće pravne osobe naplaćuju potraživanja tj. rate iz kredita, iako nisu u nikakvom pravnom odnosu s zajmoprimcima.
Zbog svih tih nezakonitih radnji, i zbog straha građana da ih ne isele iz kuća i stanova u kojima su postali podstanari, išli smo osobno s njima u kreditne urede kako bismo im dali do znanja da građani nisu sami. Potom smo odmah reagirali sa tužbama za ništetnost ugovora i zabilježbi istih na nekretninama i to za svakog građana pojedinačno, sa podnošenjem kaznenih prijava, također pojedinačno, i sa javnim objavama uputa građanima kako da postupaju u situacijama kada im se prijete. Sve upute i svi postupci su objavljeni na facebook stranicama Udruge Veronika Vere. U drugoj fazi, prilikom već otpočetih ovrha na nekretninama podnosili smo i podnosimo prijedloge za odgodu ovrhe, tražimo očitovanja od odvjetnika koji zastupaju kreditne urede, uglavnom, koristimo sve zakonske mogućnosti za zaštitu građana. Među prvima smo obavijestili novinare Jutarnjeg lista o tome na koji se način zapravo građani pljačkaju i u kojim razmjerima je ta pljačka zahvatila čitavu zemlju. Nakon toga smo, u kolovozu 2013 godine organizirali tribinu – Kreditni uredi i pljačka hrvatskih građana koja je izazvala veliku buru u javnosti jer je nakon tri godine sustavne i nemilosrdne pljačke izgleda javnosti tek postalo jasno što se zapravo događa.
Kakva su iskustva sa ljudima?
Ljudi su na početku bili očajni, u strahu, na rubu samoubojstva, pod lijekovima, mislili su da se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Nakon ove tri godine sada slobodno možemo reći da su građani očvrsnuli, shvatili su da se moraju boriti za sebe i suprotstaviti se toj zločinačko-pljačkaškoj organizaciji. Jer mi možemo pomoći oko tužbi, kaznenih prijava i slično, ali građani sami moraju imati hrabrosti dati izjavu na policiji, USKOK-u, suprotstaviti se prijetnjama lihvara i ne dati se zastrašiti.
Drzava je obecavala ponistiti ugovore, no ipak je građane ostavila da sami to utužuju, je li to lijepo i kako vi pomažete u tom slučaju?
Za sada svim građanima koji nam se obrate pomažemo da sami podnesu tužbu kako bi izbjegli skupe odvjetničke troškove. U suradnji smo sa Udrugom diskriminiranih i nezadovoljnih građana Republike Hrvatske koju vodi sudski vještak Martin Boljevac koji se izborio za 7 odvjetnika koji imaju Ugovor sa Ministarstvom financija za besplatnu pravnu pomoć, pa je nešto lakše. Osim toga, sve provedene radnje, tužbe, zabilježbe spora, prijedloge za obustavu i odgodu ovrhe, sva očitovanja, zakonska uporišta, sve javno objavljujemo, što je građanima jako puno pomoglo, jer sve odgovore nađu na internetu i puno im je lakše boriti se. Osim toga, umrežujemo ljude, stalno ih povezujemo, javljaju nam se ljudi iz svih krajeva Hrvatske, i razmjenjujemo iskustva. Do sada smo uspjeli u tome da se dvadesetak građana već izborilo za pravomoćne sudske presude o ništetnosti ugovora o zajmu, no tek za jedan slučaj sigurno znamo da je oslobođena i nekretnina i žiro račun, to je gdja Gordana Kolega iz Zadra, ali to je samo dokaz da se upornošću može uspjeti. Kasnije je lakše jer se pozivamo na riješene slučajeve.
Jesu li procesuirani krediteri i u kojoj je fazi optužnica?
Nakon što su u maju 2012 uhićeni, i cijelo vrijeme bili u pritvoru, ove godine u ožujku je podignuta optužnica protiv njih 19. Na žalost, zbog novog Kaznenog zakona došlo je do problema u pravnom kontinutetu obilježja kaznenog djela, pa sada pravni stručnjaci, između ostalog i autor Kaznenog zakona koji je stupio na snagu 01.01.2014. tumači, da nema osnova za optužnicu, već da ih sve treba pustiti na slobodu. Ovo svoje stajalište prof. Novoselec, sa Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, temelji na tome da po novom Kaznenom zakonu lihvarenje više ne bi bilo kazneno djelo, što je apsolutno neprihvatljivo. Međutim, u istom tom kaznenom zakonu ima točno opisano stanje žrtava kreditnih ureda u trenutku sklapanja ugovora, odnosno u kakvom stanju su morali biti da bi im se priznalo da su bili u zabludi, a sudeći prema njihovom strahu, zabludi, prisili koja je bila nad njima, i apsolutnoj neupućenosti – nema straha da ovih lihvari ipak ne bi bili osuđeni. Problem je što su to navodno Hrvati i Slovenci koji su zbog svoje sumnjive povijesti prebjegli u Ameriku, tamo dobili državljanstvo a potom su se sa američkim putovnicama i novim imenima vratili na hrvatsko tlo s detaljno razrađenim planom za pljačku. Plan je toliko rafinirano i detaljno obrađen da se s pravom nagađa da se glava cijele hobotnice nalazi upravo negdje u samom vrhu Države a da se građani pljačkaju ciljano i organizirano. Upravo je to razlog da se vjerovatno nitko iz vlasti do sada nije zauzeo da se taj problem riješi iako je bilo i usmenih a i javnih obećanja kako će se donijeti jedinstvena odluka o ništetnosti svih tih kredita, jer se oni ne uklapaju niti u jedan važeći zakon u RH. Po Ustavu RH, ono što nije po Zakonu i u okviru Zakona, odnosno što ne podliježe ni jednom zakonu koji je na snazi, nije niti postojeće i ne mora se niti pobijati posebnim radnjama. Drugim riječima – takvi ugovori mogu se prema europskoj i prema domaćoj praksi – smatrati nepostojećima. Jednom takvom jedinstvenom odlukom spasili bi se svi oštećeni i preplašeni, osiromašeni građani, sudovi bi bili pošteđeni brojnih sudskih rasprava, a imovina građana očuvana od sistematske i ciljane pljačke.
Koliko ste neugodnosti doživjeli do sada?
Jako puno neugodnosti. Doživjela sam prijetnje smrću, metkom u čelo (zbog čega je podignuta optužnica protiv osobe koja mi se prijetila), ubijen je odvjetnik koji me zastupao u pravnim stvarima, i Udrugu Veronika Vere – Lujo Medvidović, mučki, sa 105 uboda nožem od do tada potpuno nepoznatog ubojice, nekog navodno psihičkog bolesnika, a meni su od tada pet puta probušene gume na automobilu, čak je podmetnuto neko željezo s namjerom trganja osovine na kotačima. Mojim suradnicima se prijetilo i ucjenjivalo ih se, vrijeđaju ih i maltretiraju kako privatno tako i putem interneta i facebooka, širili su i šire užasne i gotovo nevjerovatne klevete i laži na moj račun, zadiru u potpuno privatne i obiteljske odnose pokušavajući uništiti čak i obitelj, izmišljaju razne potpuno neutemeljene priče, pokušavaju mi uništiti poslove, kreiraju brojne lažne profile pa čak i facebook grupu za širenje neistina, i prema mom mišljenju cilj im je bio, tijekom svih ovih godina da ostanem potpuno sama kako bi bilo lakše dotući me. Za sve što čine poduzela sam zakonske radnje, podigla kaznene prijave i privatne tužbe pred građanskim sudom radi naknade štete i čvrsto sam uvjerena da je pravda spora ali i dostižna.
Što se žrtava kreditnih ureda i štedionica iz Austrije tiče, uvjerena sam, nakon svih stečenih iskustava da jedino jedinstvena odluka o ništetnosti ugovora o kreditu je jedino i najbolje rješenje. Sve drugo vodi k potpunom osiromašenju građana pa čak i njihovim samoubojstvima iz krajnjeg očaja, jer dugotrajni sudski i kazneni postupci kojima neće uspješno očuvati svoju imovinu i svoj dom – nisu rješenja. Rješenje mora biti učinkovito i trenutno, a to je samo Vladina odnosno Odluka Sabora kojim se svi takvi ugovori koji su izvan zakona trajno proglašavaju ništetnima. To je moguće, uz malo političke volje, odnosno uz zalaganje Vlade i Sabora. Dobili smo obećanje od predsjednika i ministra pravosuđa da su na putu da takvo što i poduzmu, vrijeme je da to provedu i u praksi tj. da spase građane ove zemlje od katastrofalnog stanja u koje su upali zbog nečije odgovornosti iz vlasti. Jer građani sukladno Ustavu – moraju biti zaštićeni, kao i njihovo pravo na dom. Na žalost, razgranatom mrežom ove lihvarske hobotnice koja je nastala uz nečije pokroviteljstvo građani su izgubili bilo kakvu zakonsku ili ustavnu zaštitu. Vrijeme je da se to promijeni. Stoga uskoro organiziramo Tribinu na kojoj ćemo gotovi prijedlog Odluke predočiti medijima i poslati u Sabor tražeći hitno postupanje, a o svemu ćemo obavijestiti i Europski Parlament.
Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović dana 03. lipnja 2015. godine primila je četveročlanu delegaciju koja je predsjednici iznijela sve probleme s kojima se susreću oštećenici RBA austrijskih zadruga i dr.. Nenad Koljaja, jedan od najaktivnijih boraca za raskrinkavanje nezakonitih aktivnosti RBA zadruga informirao je predsjednicu o prikupljenoj dokumentaciji u Hrvatskoj i u Austriji, kao i o stavovima odvjetništva i USKOK-a tijekom dosadašnjeg istražnog postupka. Pravnik Ivica Marković iznosio je o proceduri sklapanja ugovora, valjanosti istih, posljedicama koje isti proizvode u Hrvatskoj. Odvjetnica Ines Bošković Sorić prenijela je svoja saznanja o posrednicima koji su posredovali pri odobrenju kredita, o odgovornim osobama iz RBA zadruga u Austriji, trenutnom stanju međusobnih odnosa između RBA zadruga i oštećenika. Tajnica HAZUD-a Nada Landeka iscrpno je izvijestila o socijalnom statusu ovršenika, problemima koji nastaju od početka ovrhe pa do okončanja iste, o problemima nastalim nakon donošenja na snagu novog Ovršnog zakona, te o postignutim rezultatima sa poništenjem ugovora o kreditu koje su sklapali tzv. “investitori” iz kreditnih ureda, kao i o podizanju optužnice protiv njih, napominjući da se i u slučajevima RBA zadruga, Posojilnice bank, ZVEZA bank i dr. radi o gotovo istovjetnim nezakonitim radnjama, s obzirom da niti jedna od tih organizacija nema potrebne dozvole za rad na području Hrvatske, te stoga postoje opravdani razlozi da se i odgovorne osobe u RBA i njihovi posrednici tretiraju na jednak način kao i vlasnici kreditnih ureda i njihovi posrednici te da se ispita njihova kaznena odgovornost. Članovi delegacije prenijeli su predsjednici i njenim savjetnicima sve do sada prikupljene informacije u svezi nezakonitog postupanja RBA austrijskih zadruga, Posojilnice bank, Zveza bank, Central European Credit, i drugih nelegalnih kreditora. Ivica MarkovićSastanak je održan u cilju što bržeg i kvalitetnijeg iznalaženja rješenja kako bi se ovršenici primjenom zakona zaštitili od nezakonitog postupanja.
Tijekom sastanka, na ruke predsjednice i njenih savjetnika predan je i kratki rezime svih do sada utvrđenih činjenica vezanih uz RBA austrijskih zadruga. Isti objavljujemo u cijelosti!
NELEGALNI OVRŠNI POSTUPCI I PRODAJA NEKRETNINA GRAĐANA REPUBLIKE HRVATSKE NA PODRUČJU RH – OD STRANE AUSTRIJSKIH RAIFFAISEN ZADRUGA I KREDITNIH UREDA UVOD:
Cijenjena gđo predsjednice
Kao prvo zahvaljujemo se na vašoj zainteresiranosti za uvođenje reda u našu Domovinu Republiku Hrvatsku, kao i na snazi i odlučnosti koju ste pokazali na tom svojem putu. Vjerujemo da zajedničkim snagama možemo uspjeti riješiti problem većeg dijela hrvatskih građana, naročito onih obespravljenih – koji su žrtve neprimjene zakona RH – a što bi trebala biti obveza za sva tijela u RH. S obzirom da ste već upoznati sa većim dijelom problema oko RBA austrijskih zadruga koje su godinama nelegalno isplaćivale kredite u RH, dok posljednjih godina aktivno ovršuju i plijene domove naših građana, biti ću slobodna, da ispred HAZUD-a, Hrvatske akademske zajednice domovine i dijaspore, i kao osoba koja godinama aktivno volonterski sudjeluje u zaštiti obespravljenih građana, naročito ovršenika, posebno pravilnom primjenom prava i zakona u ovršnim i parničnim postupcima, iznesem pred Vas nekoliko bitnih činjenica, utemeljenih na zakonu i Ustavu RH a na temelju kojih brzo i efikasno se može riješiti problem ovršenika.
I sama sam, kao povratnik iz inozemstva razočarana postupanjem zakonodavnih, sudskih i upravnih tijela RH. Vjerovala sam u pravnu državu, u pravednost, u primjenu zakona kao temeljnih propisa jedne pravne države. Razočarala sam se, no nisam odustala. Uključila sam se u aktivnu borbu protiv bezakonja i protiv kriminala, protiv bezočne pljačke, a u borbu sam uključila i brojne naše iseljenike koji vole Domovinu, žele u nju ulagati, žele investirati, ali osjećaju silan strah. Jer ovdje, u našoj Lijepoj Domovini Hrvatskoj – dobro organizirane mafijaške strukture, ojačane rupama u zakonu i sveopćom nezainteresiranošću provoditelja zakona za opći boljitak, pa i primjenom pojedinih zakonskih odredbi u svoju korist, a na štetu građana, ulagača, investitora sa poštenim namjerama, u stanju su „proždrijeti“ ulaganje kroz svega nekoliko mjeseci, ukoliko ulagač i investitor, povratnik, nije vičan obrani i samozaštiti.
Upravo nešto slično dogodilo se i žrtvama austrijskih RBA zadruga i žrtvama kreditnih ureda. Vjerujući u legalitet, u poslovni i moralni odnos, u pravnu državu, mnogi su sklopili ugovore sa tzv. investitorima i zadrugama na području Republike Hrvatske, posredstvom opunomoćenika tzv. posrednicima između austrijskih RBA zadruga koji su (većinom odvjetnici) i koji su ugovorali i odobravali kredite na području RH, samostalno sklapali ugovore, pa čak i isplaćivali sredstva sa svojih privatnih računa u ime austrijskih zadruga o čemu postoji niz materijalnih dokaza. Jedan odvjetnički ured i danas, na nezakonit i nelegalan način provodi ovršne postupke protiv građana RH u FINI ustezanjem novčanih sredstava i prijenosom istih na njihove privatne račune, iako za to nisu ovlašteni, i to za višestruko uvećana potraživanja (lihvarske kamate).
NAČIN SKLAPANJA UGOVORA O KREDITIMA
Oštećenici, a mnogi i ovršenici su u periodu od 2005 do danas u vjerovničko-dužničkom odnosu sa RBA austrijskim zadrugama. Krediti u Hrvatskoj nuđeni su putem posrednika, dijelom odvjetnika i odvjetničkih ureda u Hrvatskoj, a dijelom drugih građana, ekonomista, i sličnih djelatnosti a koji su imali također registrirane urede u Hrvatskoj za brojne poslovne djelatnosti. U takvim uredima izrađivali su se i poslovni planovi i elaborati kojima se potkrjepljivao kreditni zahtjev kod austrijskih zadruga. Procjena imovine vršila se odokativnom metodom, na način da je nakon prvog kontakta putem posrednika, u Hrvatsku došao predstavnik zadruge, fotografirao nekretninu, te ukoliko je ista odgovarala cjenovno, atrakcijom i izgledom njihovoj percepciji „dobrog i isplativog ulaganja“ – kredit se odobravao bez obzira na bonitet dužnika. Dakle, već u startu su prekršena osnovna pravila bankarskog poslovanja i obveznog odnosa, koji obvezuje da se dužnik ne smije uvaljivati u dužnički odnos ukoliko nije sposoban dug vratiti.
Po „odobrenju kredita“ nakon „procjene“ nekretnine, klijenti su pozvani u odvjetničke ili posredničke urede, gdje im je predočen ugovor na hrvatskom jeziku. U ugovorima je uglavnom, kao mjesto njihova zaključenja naznačena lokacija u Austriji, iako većina dužnika RBA zadruga nikada nije prešla granicu, niti su ikada stupili nogom u bilo koju poslovnicu RBA zadruga u Austriji. Mnogi od potpisnika ugovora nisu niti imali valjane dokumente za prijelaz granice, pa jelako dokazivo i nesporno, da su većina ugovora sastavljeni i sklopljeni po posrednicima, a ne po ovlaštenim osobama, i to upravo u Hrvatskoj, što je također protivno Zakonu. Isto se vrlo lako dade potvrditi i uvidom u Knjigu potpisa kod Javnih bilježnika, s obzirom da ovlaštena osoba zadruge ili banke nije bila prisutna ovjeri potpisa. Prema Zakonu o obveznim odnosima ugovor o kreditu može se sklapati samo sa bankom kao davateljem kredita, i to sa bankom koja posluje u Republici Hrvatskoj, a ne i stranom bankom.
Nadalje, ugovor sklopljen sa stranom osobom mora imati Apostille, tj. nadovjeru, kojom se legalizira ugovor sa predstavnikom druge države. Isto je propisano Haškom konvencijom od 05.10.1961. godine koju konvenciju je potpisala i Republika Hrvatska. Isprave se legaliziraju pred sudovima, ili u hrvatskom diplomatskom predstavništvu iz zemlje u kojoj je njihovo sjedište. Legalizacija, tj. nadovjera Ugovora propisana je i Zakonom o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu. Niti jedan od ugovora sklopljenih između hrvatskih građana i austrijskih štedionica nema potrebnu nadovjeru, tj. nije „legaliziran“ u skladu sa zakonom RH i sa Haškom konvencijom. Ukoliko su ti Ugovori, prema tvrdnji ovlaštenih osoba RBA zadruga sklopljeni u Austriji, tada je člankom 3. ovog Zakona propisano da Javne isprave izdane u inozemstvu mogu se upotrijebiti u Hrvtskoj samo ako ih ovjerovi diplomatsko ili konzularno predstavništvo Hrvatske u inozemstvu. Europska konvencija o ljudskim pravima, kojih je i RH potpisnica i koja je iznad Ustava RH propisuje: „Ugovor je ništavan ako nema pravni temelj u domaćem pravu..“
Osim navedenog, ugovori o zajmu i ugovori o kreditu, nisu sklopljeni u skladu sa Zakonom o javnom bilježništvu koji nedvosmisleno i precizno opisuje način, postupanje, i oblik isprave koja se ovjerava-solemnizira u javnobilježničkom uredu.Ukoliko u javnobilježničkom uredu u trenutku ovjere ugovora nisu prisutna oba potpisnika tj. vjerovnik i dužnik, tada bi na ugovorima moralo biti naznačeno da su isti sklopljeni po punomoćniku, što opet, ne stoji niti u jednom ugovoru, iako predstavnici zadruga nisu osobno nazočili ovjeri potpisa u javnobilježničkim uredima, a što već tim činom čini takve javnobilježničke akte nevaljalim i nezakonitim. Ugovori moraju biti prevedeni sa njemačkog na hrvatski jezik, uz ovjeru ovlaštenog sudskog tumača, a u trenutku ovjere-solemnizacije ugovora kod javnog bilježnika ukoliko je jedna od stranaka stranac, ovjeri mora biti prisutan i tumač, koji će stranci koja ne razumije jezik, na hrvatskom jeziku objasniti posljedicu potpisivanja takvog akta. I ovaj čin, naravno nije nikada poduziman, već su na prijevode ugovora stranke/tužitelje pozivali sudovi u postupcima pokrenutim radi ništetnosti ugovora o kreditu/zajmu. Ugovore koji su prevedeni na hrvatski jezik ovlaštene osobe RBA zadruge nisu potpisali.
Nadalje, punomoćnici u postupku, opunomoćeni od strane austrijskih RBA zadruga, kao i drugih stranih kreditnih institucija prema Zakonu RH moraju imati međunarodnu punomoć za zastupanje pred tijelima Republike Hrvatske. Niti jedan od odvjetnika koji ih zastupa nikada nije predočio međunarodnu punomoć niti jednom tijelu u Republici Hrvatskoj, pa iz svega proizlazi da uopće nemaju valjano ovlaštenje za zastupanje na području RH u skladu sa Zakonom. Da bi parafi bili pravno valjani trebalo je u glavni ugovor navesti podatke o punomoćniku direktora i uz ugovore priložiti međunarodnu punomoć.
LEGALITET POSLOVANJA U REPUBLICI HRVATSKOJ
Mnoge žrtve RBA zadruga i drugih stranih kreditnih ureda i institucija, koje nisu imale ovlaštenje za poslovanje na području RH, samostalno su se grupirale, organizirale, i samostalno poduzimale brojne istraživačke radnje kako bi zaštitili svoje pravo. Tijekom svojih „istražnih postupaka“, ne samo da su aktivno sudjelovali u istrazi sa Tužiteljstvom Republike Austrije, već i sa domaćim tijelima, USKOK, DORH, ODO, MUP, međutim, beskorisno, jer da bi se problem RBA prihvatio kao nelegalan i nezakonit čin, i kao bezočna pljačka hrvatskih građana, što u naravi i jest, moraju se uzeti svi opisani segmenti u obzir, i isti cijeniti u cjelini, a ne parcijalno, jer se samo tako može pomoći oštećenicima neprijavljenih kreditnih ureda i oštećenicima/žrtvama RBA zadruga. Stoga svakako treba uvažiti činjenicu da RBA austrijske zadruge, Posojilnica i ZVEZA bank, i mnoge druge, iako su bile legalno registrirane na području Republike Austrije, u Hrvatskoj, prema Zakonu o kreditnim institucijama, Zakonu o trgovačkim društvima, Zakonu o potrošačkom kreditiranju – nisu imali potrebna ovlaštenja poslovati na području RH, niti isplaćivati kredite.Od strane HNB –RBA zadruge i drugi strani kreditni uredi NISU IMALI POTREBNE DOZVOLE ZA RAD. Isti nisu prijavili svoj rad niti Ministarstvu financija, niti su imali registrirane podružnice na području Republike Hrvatske a što bi im dalo legalitet. Nesporno je da je većini oštećenih kredit isplaćen upravo na području RH, a da zajmodavci i kreditori nisu bili registrirani u Hrvatskoj za kreditno poslovanje. Na taj način prelijevali su se milijuni i milijuni eura između banaka, zadruga, kreditnih ureda i oštećenika, a koji milijuni su, kroz nekretnine, koje su oduzimane u ovršnim postupcima, „pranjem novca“ legalizirani. Republika Hrvatska na takav način direktno sudjeluje u poticanju kriminala i bezakonja, a na štetu svojih građana. Osim nelegalne isplate kredita i zajmova, upitna je i obveza ovrhovoditelja za namirenje poreznih obveza temeljem stjecanja nekretnina na području RH, a od čega su mahom oslobođeni, dok ovršenike terete svi mogući troškovi, uz oduzimanje nekretnine i jedinog doma, što se protivi ne samo domaćim zakonima, već i Europskoj konvenciji za ljudska prava jer je takav odnos u startu neravnopravan i nejednak.
NIŠTETNOST UGOVORA
Pozivajući se na zakonske odredbe koje su na snazi u Republici Hrvatskoj, oštećenici su podizali tužbe radi ništetnosti ugovora o kreditu (zajmu) temeljem svih gore opisanih zakonskih odredbi i nedostataka na tim ugovorima. Članak 327. st. 1. Zakona o obveznim odnosima obvezuje sudove da paze na ništetnost u bilo kojem postupku. Sudovi odlučuju o ništetnosti u parničnom postupku, temeljem tužbi stranaka, a na ništetnost su dužni paziti i po službenoj dužnosti, neovisno o navodima i dokaznim prijedlozima stranaka. Takvo postupanje sudova omogućuje Ustavom RH propisanu jedinstvenu primjenu zakona prema svim strankama jednako i omogućuje ravnopravnost stranaka u ovršnim postupcima, omogućujući im jednaku pravnu zaštitu. Međutim, diljem Hrvatske, sudovi su se oglašavali nenadležnim u ovim parničnim postupcima, izbjegavajući tako svoju obvezu primjena zakona Republike Hrvatske koji propisuju da sud na ništetnost pazi i po službenoj dužnosti. Nadalje, prije ulaska u Europsku uniju, za ugovore ovjerene na području Republike Hrvatske, prema zakonu, stvarno su nadležni hrvatski sudovi, no unatoč tome, oštećenici RBA austrijskih zadruga našli su se u zrakopraznom prostoru u kojem OD NIKOG NISU MOGLI DOBITI PRAVNU ZAŠTITU.
OVRŠNI POSTUPCI
Sudovi u Republici Hrvatskoj dužni su suditi po zakonu. Svi postupci pred sudom moraju biti utemeljeni na zakonitim aktima. Ukoliko akti na kojima se temelji postupak nisu zakoniti, isti nisu prikladni za donošenje sudske odluke. Suprotno tome, sudovi u Republici Hrvatskoj, iako je za postupanje u ovršnim postupcima postojalo niz zapreka utemeljenih na zakonu, donosili su Rješenja o ovrsi i pokretali postupak prodaje nekretnina na javnim dražbama. Mnogi građani su zbog toga ostali bez svojih domova iako je zakon na njihovoj strani. RBA zadruge dobile su od Ministarstva financija privremene OIB-e kako bi, iako nelegalno, i bez registrirane djelatnosti na području Hrvatske, ipak mogli sudjelovati u ovršnom postupku i stjecati nekretnine na svoje ime. Takvo postupanje je suprotno Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da strane i fizičke pravne osobe mogu stjecati nekretnine na području RH pod pretpostavkom uzajamnosti, i ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa RH. Treba li posebno isticati da niti jedan ovršni postupak pred hrvatskim sudovima nema niti jednu od potrebnih radnji koje su ovdje opisane? Samim tim su i ovršni postupci koji se temelje na ovim nezakonitim aktima i postupanju bez primjene zakona koji je na snazi u RH, koji su provedeni, u tijeku, ili dovršeni – nisu legalni i predstavljaju apsolutnu povredu svih prava, ljudskih i ustavnih prava građana Republike Hrvatske.
Rješenjem o dosudi nekretnina pripada kupcu, pa ako ovršenik i uspije u odvojenom postupku radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu ugovora o zajmu, ili pak u reviziji ili ustavnoj tužbi, on više ne može nikako povratiti svoju nekretninu, svoj dom, iz razloga jer naknadno dokazivanje ovršenikovih prava ne utječe na prava kupca nekretnine koja je stekao temeljem Rješenja o dosudi, s obzirom da su u ovršnim postupcima pred hrvatskim sudovima nezakoniti javnobilježnički akti priznavani kao valjane i zakonite ovršne isprave.
Temeljem nezakonitih, ništetnih i nepostojećih akata ugovora o zajmu sa zadrugama i kreditnim uredima, koje su nelegalno i neustavno poslovale na području RH došlo je do direktne povrede ljudskih prava zajamčenih Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Došlo je i do direktne povrede prava zajamčenih Ustavom RH kojim je propisano: „Dom je nepovrediv, samo sud može nalogom utemeljenim na zakonu narediti….“
„Pojedinačni akti državne uprave i tijela koji imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti.“
Zakonom o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti od 27. svibnja 2011 godine zabranjen je rad nelegalnim i neregistriranim društvima i organizacijama na području Republike Hrvatske. Nekoliko godina prekasno.Otimanje domova hrvatskih građana u punom je zamahu temeljem pravomoćnih rješenja o ovrsi donešenih prije donošenja novih zakona. Donošenjem zakona kojim su građani djelomice zaštićeni nije riješen problem onih postupaka koji su dovršeni ili su bili u tijeku prije donošenja tih zakona.
Na stečenu dobit na području Republike Hrvatske, nelegalne štedionice i kreditni uredi NISU plaćali porez na području Republike Hrvatske, pa im je Hrvatska postala „zlatna oaza“ za uzgoj kriminalnih djelatnosti na štetu građana Republike Hrvatske. Oko 20.000 oštećenika je RBA austrijskih zadruga, oko 40.000,00 oštećenika je kreditnih ureda koje su na području Hrvatske registrirali „investitori“. Računi ovih oštećenika i danas su blokirani, a nelegalnim postupanjima ugrožena je egzistencija minimalno 60.000 obitelji i preko 250.000 ljudi.
Pri pokušajima dogovora oko rješavanja statusa nekretnine vjerovnici iz Austrije nedohvatljivi su, gotovo nemoguće je ostvariti sa njima kontakt, ishoditi izlistanje stanja duga, brisovno očitovanje i sl. Građani nemaju zakonsku zaštitu, nezaštićeni su, bespomoćni, opljačkani. Jednakost svih pred zakonom, tek je puka fraza.
PRIJEDLOG RJEŠENJA:
U hrvatskoj povijesti bilo je već slučajeva kada je zakonskom intervencijom Ureda predsjednika suzbijeno bezakonje. Donešena je odluka kojom je zapriječeno raspolaganje dionicama i davanje istih u zalog za kredite ako nisu isplaćene. Takvom jedinstvenom odlukom je djelomice spriječena pretvorbeno-privatizacijska pljačka naše Domovine. Država je hitro reagirala i u slučaju Dajle kada je poništena odluka jednog ministra. I u brojnim drugim situacijama zakoni su ukidani, mijenjani, donešane su odluke kojima su se sprječavale loši postupci i nezakonitosti. Afera sa RBA zadrugama, Posojilnica Bank, ZVEZA bank i kreditnim uredima koji su poslovali bez dozvola na području Republike Hrvatske, nelegalno, gotovo je istovjetna aferama pretvorbeno-privatizacijske pljačke.
Ministarstvo financija očitovalo se javno da su gore opisane radnje nezakonite, a na njima se ipak temelje ovršni postupci, javne dražbe, deložacije.
Jedini način zaštite građana, s obzirom na izostanak adekvatne pravne zaštite je donošenje JEDINSTVENE ODLUKE O NIŠTETNOSTI SVIH UGOVORA O KREDITU, UGOVORA O ZAJMU sklopljenih sa institucijama, poduzećima, zadrugama, bankama, kreditnim uredima, koji su na području Hrvatske isplaćivali novac nelegalno, sa institucijama koje na području Hrvatske nisu imale potrebne dozvole za kreditno i financijsko poslovanje, i koje nisu imale registrirane podružnice. Takva odluka može se donijeti na prijedlog Ureda predsjednice Republike Hrvatske, s obzirom na pravo predsjednice, da štiti Ustav, ustavna prava građana, ustavni poredak, te sasvim sigurno postoji pravni okvir za brzo donošenje iste.
Kako smo naprijed naveli, ugovori koji nisu utemeljeni na zakonu, koji nisu potpisani po ovlaštenoj osobi, koji nemaju valjanu nadovjeru, – nisu pravno valjani ugovori, i prema hrvatskim zakonima smatraju se ne samo ništetnim nego nepostojećim. (Pravno mišljenje Ustavnog suda RH).
Napominjemo da Ovršni zakon koji je trenutno na snazi ne pruža pravnu zaštitu ovršenicima. Odredbe o odgodi ovrhe, o obustavi ovrhe, o mogućnosti dogovora ovršenika sa ovrhovoditeljem o ponudi drugog predmeta ovrhe povoljnije za ovršenika ne primjenjuju se. O takvim prijedlozima odlučuje sud, koji se uvijek poziva na sudsku neovisnost u donošenju odluka (sudac je uvijek u pravu, ovršenik nikad), te ovršenik zapravo ovisi o milosti suca i o njegovom osjećaju za pravednost i pravdu. Ovršenici su apsolutno nezaštićeni, pa i kad otplate 2/3 ili ¾ obračunanih kreditnih obveza, ovrhovoditelji ipak pokreću ovrhu za cjelokupni iznos iz ugovora o kreditu, koji je utrostručen lihvarskom kamatom, i nitko, apsolutno nitko ne štiti prava ovršenika – a koja su zaštićena i odredbom Zakona o obveznim odnosima – koji propisuje uzajamnost davanja i zabranu prekomjernog bespravnog stjecanja. S obzirom na nedostatak kontrole sudskih odluka, u brojnim ovršnim postupcima provlače se nezakonitosti koje gotovo uvijek idu na štetu ovršenika, stoga je donošenje JEDINSTVENE ODLUKE kojim se i sva naknadno donešena rješenja poništavaju ex tunc tj. od dana donošenja odluke, jedino rješenje jer se samo takvom odlukom mogu povratiti, sačuvati i zaštititi prava ovršenika i deložiranih.
U Zagrebu, 03. lipanj 2015. , Nada Landeka
izvor hazud.hr
Tko to u ime štedionica ruši ustavopravni poredak?
Predstavnici oštećenika austrijskih RBA i drugih zadruga i banaka te domaćih i stranih kreditnih ureda koji su na području Hrvatske isplaćivali sredstva po osnovi kredita i „zajmova“ bez kontrole nadležnih tijela (HANFE, HNB-a i Ministarstva financija) već neko vrijeme surađuju sa Uredom predsjednice radi što bržeg i efikasnijeg rješavanja ovog gorućeg problema. Veliki broj deložiranih i onih pred deložacijom, sa pravomoćnim ovršnim ispravama koje se temelje na aktima koji nisu sastavljeni, ovjereni i legalizirani u skladu sa zakonom, zvone na uzbunu i pozivaju na hitrost u rješavanju. Stoga je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović danas uputila pismo svim mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske da ispitaju okolnosti oko sklapanja kredita, kako bi se što prije pronašlo kvalitetno rješenje za oštećenike. Sami oštećenici podržavaju STAJALIŠTE Ustavnog suda RH kojim je dana uputa tijelima RH koje provode zakone kako se svi u Republici Hrvatskoj moraju držati Zakona, Ustava, Konvencija i drugih propisa, te se mora poštovati jednakost svih pred zakonom. No podsjećaju da nije dovoljno samo formalno pridržavanje zakona već Ustav i zakoni moraju imati sadržaj koji u sebi uključuje i jamstva ljudskih prava i sloboda, te sustav zaštite tih prava pred nositeljima vlasti i državnim tijelima. Pravo na „pravični postupak“ jedno je od najvažnijih temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za ljudska prava. U cilju uspostavljanja „korektnog“ odnosa politike, pravosuđa i naroda, pronalaženja zadovoljavajućeg modela uloge države obvezna je jedinstvena primjena zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom (čl. 14. st. 2.) jednakost u zaštiti prava građana u postupku pred sudovima i drugim tijelima s javnim ovlastima (čl. 26.), pravo na žalbu (čl. 18. st. 11.) Sve opisano, u simbiozi s pravima zajamčenim Ustavom RH i Konvencijom određuje smisao, jačinu i vjerodostojnost načela „pravičnog suđenja“ i pravne države. U tom smislu su se vodili i razgovori sa predsjednicom RH i savjetnicima iz Ureda predsjednice. Oštećenici austrijskih RBA zadruga i oštećenici drugih ustanova koje su na nelegalan način poslovale u Republici Hrvatskoj (bez prijavljenog poslovanja i registriranih podružnica) obratili su se predsjednici RH prvenstveno radi zaštite ustavno-pravnog poretka i zaštite ustavnih prava svakog građanina, a sve u skladu s njenim ovlastima. Tijekom naših pregovora sa Uredom predsjednice držali smo se i STAJALIŠTA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE objavljenog nedavno kao pravno mišljenje u slučaju deložacije obitelji Cvjetković, koji je poprilično popraćen medijski; „Odgovornost (pojedinca, institucije, zajednice) najvažniji je jamac ostvarenja ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj, a da sloboda u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava u prvom redu znači spremnost pojedinca da unutar ustavnog okvira zaštićenih prava preuzme odgovornost za vlastitu sudbinu. Riječ je o temeljnim odrednicama na kojima počiva hrvatski ustavnopravni poredak. Ustavni sud u tom smislu još jednom naglašava da na obvezujućoj snazi sudskih odluka (inter partes), zajedno s obvezujućom snagom Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava (erga omnes), počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi. Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati.“ (Ustavni sud RH) Oštećenici austrijskih RBA zadruga, i oštećenici drugih kreditnih ustanova koje svoje poslovno djelovanje nisu imali, i nemaju prijavljeno u Republici Hrvatskoj, ni u skladu sa Zakonima RH, slažu se da je sloboda u demokratskom društvu utemeljena na vladavini prava, no pri tom podsjećaju Ustavni sud RH na obvezu propisanu Kodeksom sudačke etike – 2. Ustavnost i zakonitost „Dužnost je suca suditi po Ustavu, zakonu i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske te primjenjivati i druge propise koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnim ugovorima ili zakonima Republike Hrvatske.“ Dakle, smisao borbe za pravdu i pravo oštećenika RBA austrijskih zadruga i oštećenika drugih nelegalnih kreditora je u tome da se o njihovom pravu pred pravosudnim tijelima (sudovima i ODO, DORH-u, odlučuje po Ustavu, Zakonu i na osnovi međunarodnih ugovora). Samim time, tj. poštivanjem svih u Hrvatskoj Zakona, Ustava, Konvencije i drugih propisa i prava svih oštećenika biti će u potpunosti zaštićena, dok će deložacije i veliki broj ovrha biti promptno zaustavljeno!
Nada Landeka
Predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga ocijenili su u utorak da je pismo predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović o kreditima austrijskih zadruga veliki pomak u rješavanju tog problema.
“To je veliki vjetar u leđa u rješavanju ovog problema”, rekao je predstavnik skupine oštećenika Raiffeisen zadruga govoreći o pismu u kojem je predsjednica od glavnoga državnog odvjetnika te ministara unutarnjih poslova i pravosuđa zatražila da “poduzmu odgovarajuće mjere iz svog djelokruga kako bi se zaštitili hrvatski državljani od posljedica mogućih protupravnih aktivnosti”.
“Sada je svima jasno da je nemoguće više zataškavati taj slučaj, kao što je to radio bivši predsjednik Ivo Josipović”, rekao je Neno Koljaja na konferenciji za novinare koju je u Hrvatskome saboru održao Damir Kajin iz Istarskih demokrata.
Istaknuo je da je kreditima RBA zadruga pogođeno 20 tisuća obitelji, od Belog Manastira i Vukovara do Jadrana, da su one “poharale” Međimursku županiju, a na otoku Rabu pod ovrhama je više od 650 vrijednih nekretnina.
“Dovedeni smo do dužničkog ropstva”, ocijenio je Koljaja pitajući se kako drugačije nazvati situaciju u kojoj netko uzme kredit od 100 tisuća eura, za što mu se uzme kuća vrijedna 500 tisuća eura pa se proda za 80 tisuća.
“Nakon toga ostane dug od 20 tisuća na koji idu kamate pa se stvara novi dug i ulazi u začarani krug”, rekao je Koljaja i zaključio kako se “nitko ne može otrgnuti od tog kredita”.
Klijent RBA zadruga Ivica Marković odgovornima smatra hrvatske ustanove, ponajprije Hrvatsku narodnu banku (HNB). “HNB uporno pere ruke do ovog slučaja, a kao regulator prvi je trebao kontrolirati zakonitost i porijeklo kredita”, ustvrdio je.
Građani su se, po njegovim riječima, okrenuli austrijskim zadrugama jer je od njih bilo lakše dobiti kredit, nije ih zanimala kreditna sposobnost, nisu rađeni elaborati o procjeni vrijednosti nekretnina, a često su davani veći krediti od traženih.
Marković je ustvrdio i da su austrijske zadruge “na jednostran i nezakonit način ‘pumpale’ kamatu svaka tri mjeseca, što u konačnici i dovodi do toga da se kredit podignut na 10 do 12 godina, uz istu ratu, može otplatiti tek za 20-ak godina”.
“Ovdje se govori o hobotničkoj, kriminalnoj organizaciji koja je osmislila akciju do detalja od samog početka”, istaknuo je Marković i prozvao vladajući SDP što u Saboru šuti o slučaju RBA zadruga.
“Simptomatično je da cijeli SDP šuti. Pitamo se je li to stranačka disciplina ili nešto drugo”, rekao je Marković.
Damir Kajin upozorio je kako je riječ o ozbiljnom problemu, većem od onoga koji imaju građani zaduženi u švicarskim francima.
Gotovo 75 % dužnika ne može uredno servisirati obveze, rekao je zastupnik Kajin, koji drži da takav kreditni odnos ima samo jedan cilj – da se kreditor domogne nekretnina oštećenika.
“Ako je nenaplativost RBA kredita pet puta veća od drugih kredita, onda čitav postupak treba preispitati poput ovoga sa sporazumom o arbitraži sa Slovenijom”, zaključio je Kajin.
Potaknuti jučerašnjom objavom na web portalu Novog lista, a i na nekim drugim web portalima, koja se odnosi na priopćenje Raiffeisen bankarska grupacija Štajerska : “Krediti su odobravani u skladu sa zakonom“ i oštećenici koji su dužnici RBA austrijskih zadruga i drugih financijskih ustanova unutar Raiffeisen bankarske grupacije Štajerska, imaju potrebu očitovati se o tom priopćenju
Doista fascinira jako dobra obaviještenost Raiffeisen bankarske grupacije o svakom javnom istupu ošećenika, pa se i prije nego li se objavi u medijima sadržaj istupa na novinarskoj konferenciji, pojavi se i priopćenje suprotne strane. Očigledno vrijedi ona narodna „para buši di burgija neće“.
Da bi svakom čitatelju bilo jasnije, u nastavku objavljujemo Priopćenje Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, a ispod njihovog priopćenja zakonsku regulativu u Republici Hrvatskoj i propise koje je svaka pravna i fizička osoba koja živi i djeluje na području RH dužna poštovati.
„Raiffeisen bankarska grupacija Štajerska priopćila je u utorak, reagirajući na kritike predstavnika oštećenika austrijskih RB zadruga i saborskog zastupnika Istarskih demokrata Damira Kajina, da su krediti koje su austrijske banke odobravale hrvatskim građanima u Austriji bili u skladu sa zakonima i tada su bili najpovoljnija opcija hrvatskim građanima.
Neke lokalne austrijske banke, članice Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, vodeće bankarske grupacije u južnoj Austriji, odobravale su hrvatskim građanima kredite u Austriji (oko 3000 kredita) čija se vrijednost, po zadnjim podatcima, procjenjuje na 265 milijuna eura (dvije milijarde kuna), navodi se u priopćenju.
Raiffesen bankarska grupacija Štajerska pritom navodi da nije poslovala na teritoriju Republike Hrvatske te da su se hrvatskim državljanima krediti davali na teritoriju Republike Austrije. Davanje austrijskih kredita nerezidentima značilo je regularno i uobičajeno bankovno poslovanje po svim austrijskim i hrvatskim zakonima, a kreditni uvjeti tih banaka mnogim su građanima tada bili najpovoljnija solucija, čemu svjedoče mnogi zadovoljni korisnici koji regularno otplaćuju svoj kredit. Prilikom uzimanja tih kredita građani su kao jamstvo zalagali svoje nekretnine u skladu s hrvatskim zakonima.
Problemi su se pojavili s ekonomskom krizom, kada zbog teškoga financijskog stanja neki korisnici kredita, nažalost, više nisu mogli otplaćivati rate svojih kredita, što je rezultiralo time da su neke nekretnine ovršene. Deložacije, to jest ovrhe dosad su provedene u 70 slučaja (samo dva posto korisnika kredita), priopćila je Raiffesen bankarska grupacija.
Također je priopćila kako njezine članice imaju razumijevanja za teško stanje u kojem su hrvatski korisnici kredita i čine sve da u otvorenoj komunikaciji s njima nađu konstruktivna rješenja na obostranu korist“
Oštećenici austrijskih RBA zadruga, do sada su već višekratno istupali u javnosti s brojnim objašnjenjima u svezi vjernovničko-dužničkog odnosa između građana RH i austrijskih zadruga i banaka, a sve utemeljeno na zakonima RH, i na međunarodnim propisima, stoga se i ovaj put neće zadržati na principu „rekla-kazala“ već na činjenicama koje u njihovo ime objavljujemo u nastavku teksta; Zakonski propisi u RH obvezni za strane pravne osobe koja obavljaju djelatnost financijskog poslovanja i kreditiranja na području RH
Potvrdom izdanom od austrijskog tijela FMA koje vrši nadzor austrijskog financijskog tržiša izdaa od 16. listopada 2013. godine jasno je iskazano da se na poslovanje austrijskih kreditnih ustanova – banaka na području Republike Hrvatske primjenjuju odredbe zakona Republike Hrvatske.
Prema potvrdi HNB-a i važećih zakona na području RH, za obavljanje djelatnosti na području RH, u ovom slučaju davanja kredita i za druge bankovne poslove potrebna je suglasnost, dozvola za rad izdana od HNB-a koja se daje na temelju zahtjeva i rada određenog broja godina na području države iz koje dolazi podnositelj zahtjeva, ili dozvola od Ministarstva financija u slučaju kad se ne radi o banci
Prije samog obavljanja djelatnosti potrebno je osnovati podružnicu.
Pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Faiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost prema odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenuZakona o deviznom poslovanju, Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, Zakona o trgovačkim društvima i Zakona o javnom bilježništvu. Budući da iste nisu zadobile dozvolu niti su tražile dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogle osnovati podružnicu, iste su nesporno radile protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, poslova ugovora, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju neštetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta tuženika na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnih bilježnika u Hrvatskoj ovjeravani i solemnizirani bez prisusustva druge ugovorne strane.
Kreditne ustanove Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske kontinuirano su duži niz godina davali kredite i obavljali kreditne poslove na području Republike Hrvatske, to sve organizirano putem mreže posrednika koji su vršili davanje kredita. Obavljali su kreditno poslovanje kao banka na području Republike Hrvatske i to na temelju sklopljenih ugovora o kreditu za koje je vršena primopredaja istih u uredima posrednika (pa i nekih odvjetničkih ureda) i na temelju ovjerenih javnobilježničkih akata koji su ovjeravani u Hrvatskoj, bez prisustva druge strane prilikom solemnizacije i ovjere.
Cjelokupni postupak zadobijanja kredita od dogovora, posredovanja, ovjere i drugog vršio se na području Republike Hrvatske, pa je samim time i posao/djelatnost bankovnog kreditiranja vršen na području Republike Hrvatske. Tuženik je dakle obavljao POSLOVNU DJELATNOST NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE I TO POSLOVNU DJELATNOST IZ DOMENE FINANCIJSKIH/BANKOVNIH POSLOVA, DAVANJA KREDITA.
Ovi navodi proizlazi iz dokumentacije, i činjenica koje se neosporne:
Definiranje obavljanja poslova banke određene su člankom 4. i 5. Zakona o bankama. Bankovne usluge u Hrvatskoj smiju pružati samo pravne osobe koje imaju dozvolu Hrvatske narodne banke.
Banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj. Banka i podružnica strane banke, osim bankovnih usluga, može pružati i ostale financijske usluge, ako od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga.
Zakonom o deviznom poslovanju kojim je moguće opisati protupravan rad i djelovanje tuženika na prostoru Republike Hrvatske, sadržano je u odredbama čl. 3., 7. 11, 55.
Zakon o zabrani i spriječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti jasno određuje u čl. 1. Obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno i člankom 4.Odredbe ovog Zakona odnose se i na pravnu i fizičku osobu koja ima sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske, a obavlja djelatnost na području Republike Hrvatske.
Pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 6. ovoga Zakona, jednoj ili većem broju osoba iz članka 3. ovog Zakona sudionik je u obavljanju neregistrirane djelatnosti.
„U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).
Ako kreditor propisane dozvole nije imao, i poslovao je protivno Zakonu o zabrani obavljanja neregistrirane djelatnosti, a nesporno je da nije imao suglasnost, niti ju je tražio od strane HNB koja mu mora odobriti poslovanje na području Republike Hrvatske, tada je ovakav pravni posao ništetan i ne mogu se provoditi ovrši postupci te je ovrha nedopuštena.
Ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, i ne mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka. Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).
Nadalje, ukoliko Raiffeisen bankarska grupacija Štajerska ustraje na tvrdnji da su Ugovori o kreditu sklopljeni na području Republike Austrije, po zakonima i propisima zemlje u kojoj su registrirani, tada i takvi Ugovori o kreditu na kojima se temelji+e javnobilježnički i solemnizirani akti koji je stekao svojstvo ovršnosti podobno za provođenje ovrhe, i koji su javnobilježnički ovjereni u Hrvatskoj – imaju veliki pravni nedostatak – a to je legalizacija takvih ugovora. Sukladno odredbama Haške konvencije od 05. listopada 1961. godine, koju je Konvenciju potpisala i Republika Hrvatska, vrši se nadovjera potpisa i pečata na ispravi koja se koristi izvan Republike Hrvatske (državljani RH u inozemstvu) ili se koristi u Republici Hrvatskoj (strani državljani u Hrvatskoj).
Svi ugovori, punomoći i druge javne isprave koje se koriste na području Republike Hrvatske kao javna isprava, podliježu Zakonu o legalizaciji stranih javnih isprava radi korištenja u Hrvatskoj (Međunarodna punomoć, legalizacija javnih isprava, ugovora sklopljenih na stranom jeziku ovjerenih kod javnog bilježnika, putovnica i dr.).
U postupku pred sudom, suprotna strana, tj. banke i štedno kreditne zadruge čije se sjedište nalazi izvan Republike Hrvatske sukladno Haškoj konvenciji od 05. listopada 1961 godine, koju je Konvenciju potpisala i Republika Hrvatska, moraju posjedovati APOSTILLE tj. dokument s nadovjerom hrvatskog diplomatskog predstavništva iz zemlje u kojoj je njihovo sjedište! U suprotnom takvi ugovori nemaju pravnu snagu i po njima se pred hrvatskim sudovima ne može postupati.
Punomoćnici i posrednici koji su zastupali ove banke, i koje i danas zastupaju te banke pred hrvatskim institucijama moraju imati međunarodnu punomoć prilikom zastupanja tužitelja i ovrhovoditelja u svim parničnim i ovršnim postupcima, kao i kod provedbe ovrha koje još uvijek u FINI provede odvjetnici, tražeći isplatu na svoj osobni račun, iako za to nisu ovlašteni.
Prema Zakonu o javnom bilježništvu, isprave koje nisu potpisane na propisan način, ne polučuju pravni učinak, a radnje koje su provedene po opunomoćeniku koji nema zakonom propisane isprave, nemaju pravnu valjanost.
FINA OD 19.05.2015. GODINE SREDSTVA ZAPLIJENJENA OVRHOM VIŠE NE ISPLAĆUJE ODVJETNICIMA NA RAČUN
I na kraju, nakon pisane pritužbe i inicijative Hrvatske odvjetničke komore, Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske dostavilo je FINA-i mišljenje na temelju kojeg je FINA izdala naputak prema kojem su dužne postupati sve podružnice FINA-e, a u kojem se navodi da od 19.5.2015. Agencija neće postupati temeljem zahtjeva za izravnu naplatu, ako u zahtjevu za izravnu naplatu kao račun na koji će se izvršiti isplata temeljem osnove za plaćanje, nije naznačen račun ovrhovoditelja iz osnove za plaćanje dostavljene na izravnu naplatu.
lznimno, uvažavajući mišljenje Ministarstva pravosuđa, Agencija će postupiti i po zahtjevu za izravnu naplatu u kojem je kao račun na koji će se izvršiti isplata temeljem osnove za plaćanje naznačen račun odvjetnika – punomoćnika ovrhovoditelja, samo u slučaju kada se zahtjev odnosi na isplatu troškova postupka i pod uvjetom da je uz zahtjev za izravnu naplatu dostavljena valjana punomoć (punomoć iz koje je razvidno da je ovrhovoditelj u konkretnom predmetu ovlastio punomoćnika da primi na svoj račun novčana sredstva koja se odnose na trošak, uz navođenje poslovnog broja i tijela koje je donijelo osnovu za plaćanje) i to u izvorniku ili ovjerenoj preslici.
Dakle, prema zakonima Republike Hrvatske, prema zakonima Republike Austrije, prema međunarodnim Konvencijama, gospodo iz Raiffeisen bankarske grupacije Štajerske, ugovori o kreditu sklopljeni između vas i dužnika iz Hrvatske i javnobilježnički akti, gdje god da su sklopljeni, u Hrvatskoj ili u Austriji, nemaju pravnu snagu propisanu zakonom jer prilikom sklapanja nisu ispunjeni zakonom i Konvencijama propisani uvjeti.
I još na kraju, htjeli bismo znati odgovor, kako su osobe koje ne posjeduju putovnicu, ili oni koji su puno kasnije napravili hrvatsku putovnicu, uopće doputovali u Austriju, a takav jedan slučaj (Obitelj Dukić iz Zagreba) upravo je na redu za deložaciju u rujnu?
Uz to mene osobno zanima, kako nazivate kreditni odnos, u kojem vaš posrednik, odvjetnik, isplaćuje vašem dužniku novac sa svojeg vlastitog računa u svojem odvjetničkom uredu u Hrvatskoj, o čemu imamo i potvrde, a na isti taj račun i naplaćuje kredit?
PRIOPĆENJE ZA MEDIJE PREDSTAVNIKA OŠTEĆENIKA RBA ZADRUGA
Datum objave: 28. srpanj 2015./Nada Landeka
Priopćenje sa a Konferencije za medije, dana 28. srpnja 2015. godine, iz prostorija Sabora RH
Neno Koljaja, Sabor RH
Predstavnici oštećenika osvrću se na nedavnu Uputu Ustavnog suda RH, iz koje nedvosmisleno proizlazi obveza SVIH u Republici Hrvatskoj na poštivanje Zakona i drugih propisa, Ustava RH i međunarodnih Konvencija i Deklaracija kojih je RH potpisnica.
Sukladno Uputi Ustavnog suda i predstavnici oštećenika austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka, kao i drugih kreditnih ustanova koje su nelegalno isplaćivale kredite na području Republike Hrvatske, slažu se sa uputom danom svim državnim tijelima, pa i građanima, da poštuju Zakon RH i Ustav. Istovremeno podsjećaju na obvezu svih tijela na uspostavljanje „korektnog“ odnosa politike, pravosuđa i naroda, te na ustavnu obvezu zakonodavnih i sudbenih tijela na:jednakost u zaštiti građana u postupku pred sudovima i drugim tijelima.
Samo postupanje uz pravilnu primjenu zakona, poštivanja svih građana uz primjenu načela jednakosti jačaju vjerodostojnost načela „pravičnog suđenja“ i pravne države!
Isti taj Zakon RH i Ustav sve do ulaska Hrvatske u EU zabranio je neposredno obavljanje bankovnih usluga (Dopis HNB-a), Zakon o deviznom poslovanju, kreditori nisu imali ikakve dozvole za obavljanje rada na području Republike Hrvatske. Posebno je znakovito očitovanje austrijskog tijela FMA koji jasno kaže da za poslovanje u Republici Hrvatskoj potrebno je primjenjivati hrvatske propise. Oštećenici austrijskih RBA nelegalnih zadruga se unutar svojih aktivnosti bore za ona prava koja se u pravnoj državi zapravo podrazumijevaju, i koja su svakom hrvatskom građaninu zajamčena Ustavom i Zakonom. Sam Ustav propisuje da akti koji su protivni moralu, zakonu i Ustavu nemaju pravnu snagu. U isto vrijeme, upravo na takvim nemoralnim, nezakonitim i neustavnim aktima temelje se ovršni postupci, nakon kojih se po pravomoćnosti istih domovi dužnika/ovršenika prodaju na dražbama, te se vrše deložacije. Upravo iz tih razloga, radi zaštite Ustavom zajamčenih prava svakog građanina RH i radi zaštite ustavnopravnog poretka koji je ugrožen nepoštivanjem Zakona, propisa, Ustava i Konvencija od strane onih tijela koji bi ih upravo trebali najviše primjenjivati i poštovati, te davati primjer građanima odlukama utemeljenim na važećim zakonima, predstavnici oštećenika RBA zadruga obratili su se za pomoć i podršku i predsjednici RH Kolindi Grabar Kitarović.
Neno Koljaja, Damir Kajin, Nada Landeka
Na žalost, još uvijek se vode medijski i institucionalni ratovi i prepirke oko toga je li nešto oko RBA austrijskih kreditora bilo zakonito ili nezakonito. Za potvrdu zakonitosti dovoljno je pročitati svega nekoliko zakona kojima je reguliran rad stranaca i stranih pravnih osoba u Hrvatskoj, koji svoje djelovanje u Hrvatskoj mogu ozakoniti samo putem registriranih podružnica i osiguranjem potrebnih dozvola nadležnih tijela, u ovom slučaju HNB, Ministarstva financija, HANFE. Još uvijek je nejasno i kako i na koji način su javni bilježnici u RH ovjeravali solemnizirane akte koji imaju snagu ovršne isprave, bez sudjelovanja druge strane, bez prisustva tumača, i kako se upravo ti akti priznaju pred hrvatskim sudovima kao važeći, iako i Zakon o javnom bilježništvu, kao i mnoštvo drugih zakona, pa i sam Ustav RH, propisuju način poslovanja i pravnu regulativu na području RH.
Pravni poslovi sklopljeni suprotno važećim zakonima i propisima, ništetni su pravni poslovi.
Trud predstavnika oštećenika RBA nelegalnih institucija, koje nelegalne institucije su, reklo bi se na prilično „čudan“ način stjecali nekretnine u Republici Hrvatskoj, i to uz pomoć onih domaćih tijela, koji na očigledno „čudan“ način primjenjuju domaću pravnu regulativu, iako bi upravo ta tijela trebala prednjačiti kao uzor na poštivanju Zakona i Ustava, nije samo trud za pomoć oštećenicima austrijskih RBA nelegalnih kreditora, već je njihov trud upravo kamen temeljac za uspostavu pravne države u RH i očuvanja ustavnopravnog poretka.
Upravo prema Uputi Ustavnog suda Republike Hrvatske „Odgovornost pojedinca, institucije, zajednice, i obveza na poštivanju Zakona, propisa, Ustava RH, Konvencija, najvažniji je jamac ostvarenja ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj.“
Stoga smo svi, od građana do institucija „ obvezni poštovati Zakon, propise, međunarodne ugovore (erge omnes) na kojima počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi. Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati!“ (Ustavni sud RH).
U tom smislu, oštećenici austrijskih RBA zadruga, štedionica i banaka koje su na području Hrvatske nelegalno isplaćivale kredite i poslovale, očekuju da se o njihovom pravu pred pravosudnim tijelima (sudovima, ODO, DORH-u, i drugim tijelima) odlučuje po Ustavu, Zakonu i na osnovu međunarodnih ugovora).
Poštivanjem Upute Ustavnog suda RH, koji je još pozvao sve koji žive i djeluju u Republici Hrvatskoj na obvezu poštovanja Zakona, propisa i međunarodnih ugovora, prava ovršenika žrtava nelegalnih institucija biti će zaštićena, a deložacije i velik broj ovrha zaustavljeno!
Predstavnici oštećenika nelegalnih RBA austrijskih zadruga i štedionica
