Tko to u ime štedionica ruši ustavopravni poredak?
Predstavnici oštećenika austrijskih RBA i drugih zadruga i banaka te domaćih i stranih kreditnih ureda koji su na području Hrvatske isplaćivali sredstva po osnovi kredita i „zajmova“ bez kontrole nadležnih tijela (HANFE, HNB-a i Ministarstva financija) već neko vrijeme surađuju sa Uredom predsjednice radi što bržeg i efikasnijeg rješavanja ovog gorućeg problema. Veliki broj deložiranih i onih pred deložacijom, sa pravomoćnim ovršnim ispravama koje se temelje na aktima koji nisu sastavljeni, ovjereni i legalizirani u skladu sa zakonom, zvone na uzbunu i pozivaju na hitrost u rješavanju. Stoga je predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović danas uputila pismo svim mjerodavnim tijelima Republike Hrvatske da ispitaju okolnosti oko sklapanja kredita, kako bi se što prije pronašlo kvalitetno rješenje za oštećenike. Sami oštećenici podržavaju STAJALIŠTE Ustavnog suda RH kojim je dana uputa tijelima RH koje provode zakone kako se svi u Republici Hrvatskoj moraju držati Zakona, Ustava, Konvencija i drugih propisa, te se mora poštovati jednakost svih pred zakonom. No podsjećaju da nije dovoljno samo formalno pridržavanje zakona već Ustav i zakoni moraju imati sadržaj koji u sebi uključuje i jamstva ljudskih prava i sloboda, te sustav zaštite tih prava pred nositeljima vlasti i državnim tijelima. Pravo na „pravični postupak“ jedno je od najvažnijih temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za ljudska prava. U cilju uspostavljanja „korektnog“ odnosa politike, pravosuđa i naroda, pronalaženja zadovoljavajućeg modela uloge države obvezna je jedinstvena primjena zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom (čl. 14. st. 2.) jednakost u zaštiti prava građana u postupku pred sudovima i drugim tijelima s javnim ovlastima (čl. 26.), pravo na žalbu (čl. 18. st. 11.) Sve opisano, u simbiozi s pravima zajamčenim Ustavom RH i Konvencijom određuje smisao, jačinu i vjerodostojnost načela „pravičnog suđenja“ i pravne države. U tom smislu su se vodili i razgovori sa predsjednicom RH i savjetnicima iz Ureda predsjednice. Oštećenici austrijskih RBA zadruga i oštećenici drugih ustanova koje su na nelegalan način poslovale u Republici Hrvatskoj (bez prijavljenog poslovanja i registriranih podružnica) obratili su se predsjednici RH prvenstveno radi zaštite ustavno-pravnog poretka i zaštite ustavnih prava svakog građanina, a sve u skladu s njenim ovlastima. Tijekom naših pregovora sa Uredom predsjednice držali smo se i STAJALIŠTA USTAVNOG SUDA REPUBLIKE HRVATSKE objavljenog nedavno kao pravno mišljenje u slučaju deložacije obitelji Cvjetković, koji je poprilično popraćen medijski; „Odgovornost (pojedinca, institucije, zajednice) najvažniji je jamac ostvarenja ustavne vladavine u Republici Hrvatskoj, a da sloboda u demokratskom društvu utemeljenom na vladavini prava u prvom redu znači spremnost pojedinca da unutar ustavnog okvira zaštićenih prava preuzme odgovornost za vlastitu sudbinu. Riječ je o temeljnim odrednicama na kojima počiva hrvatski ustavnopravni poredak. Ustavni sud u tom smislu još jednom naglašava da na obvezujućoj snazi sudskih odluka (inter partes), zajedno s obvezujućom snagom Ustava, međunarodnih ugovora, zakona i drugih važećih izvora prava (erga omnes), počiva javni poredak u hrvatskoj ustavnoj državi. Svatko je dužan tu činjenicu prihvatiti i poštovati.“ (Ustavni sud RH) Oštećenici austrijskih RBA zadruga, i oštećenici drugih kreditnih ustanova koje svoje poslovno djelovanje nisu imali, i nemaju prijavljeno u Republici Hrvatskoj, ni u skladu sa Zakonima RH, slažu se da je sloboda u demokratskom društvu utemeljena na vladavini prava, no pri tom podsjećaju Ustavni sud RH na obvezu propisanu Kodeksom sudačke etike – 2. Ustavnost i zakonitost „Dužnost je suca suditi po Ustavu, zakonu i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske te primjenjivati i druge propise koji su donijeti sukladno Ustavu, međunarodnim ugovorima ili zakonima Republike Hrvatske.“ Dakle, smisao borbe za pravdu i pravo oštećenika RBA austrijskih zadruga i oštećenika drugih nelegalnih kreditora je u tome da se o njihovom pravu pred pravosudnim tijelima (sudovima i ODO, DORH-u, odlučuje po Ustavu, Zakonu i na osnovi međunarodnih ugovora). Samim time, tj. poštivanjem svih u Hrvatskoj Zakona, Ustava, Konvencije i drugih propisa i prava svih oštećenika biti će u potpunosti zaštićena, dok će deložacije i veliki broj ovrha biti promptno zaustavljeno!Nada Landeka
