EUROPA SE OTKRILA: Otkrivamo vam “europski plan” demografske obnove Hrvatske |

EUROPA SE OTKRILA: Otkrivamo vam “europski plan” demografske obnove Hrvatske |

Datum objave: 16. rujan 2015./Piše: Nada Landeka

Potpredsjednik ECB  - Europske središnje banke useljavanje izbjeglica vidi kao spas od „demografskog samoubojstva“ zemalja EU

U svojoj izjavi za Reuters Vitor Constancio, potpredsjednik Europske središnje banke izjavio je da izbjeglice mogu zaustaviti „demografsko samoubojstvo“ Europe.

Po svemu sudeći useljavanje izbjeglica iz Sirije i Irana  vladajući iz EU vide ne kao privremenu pomoć izbjeglicama, već nasuprot,  kao trajno rješenje demografske obnove siromašnijih zemalja članica.. Posljednji potezi Mađarske, Austrije i Njemačke, a i drugih zemalja članica EU, tome govore u prilog. Privremeno suspendiranje Schengena, i to upravo u vrijeme kada su u Hrvatsku ušle prve izbjeglice jasno pokazuju namjere bogatijih zemalja.

Osim rudnih bogatstava, vode i nekretnina, Europi treba i eksploatacija radne snage

Činjenica je da su radnici iz siromašnijih zemalja jeftiniji, primaju manju plaću za svoj rad u odnosu na domicilne radnike a spremni su i na obavljanje raznih poslova samo kako bi preživjeli i prehranili obitelj. Isto tako je nesporno da je, npr. u Hrvatskoj demografska slika katastrofalna. Posljednjih deset godina umrlo je 169.000 više staraca nego li je se rodilo djece. Što znači da najviše nedostaje zdrave radne snage i mladih.  Hrvatsko stanovništvo prehranjuje 1 132 246 zaposlenih. (Podaci DSZ-a za 2013.g.).  Velik broj mladih iselio se u bogatije zemlje Europe i Amerike. U siromašnim zemljama ostali su nejačad i starci.

Prema izjavi potpredsjednika Europske središnje banke, Europa se precijenila. Europska ekonomska politika nije predvidjela „nošenje siromašnih zemalja na svojim leđima“ već upravo suprotno, nove članice EU potrebne su im ne samo zbog visoke članarine koju su dužni plaćati Europskoj uniji, već i zbog prirodnih bogatstava koje iste posjeduju. Upravo je tu nastao problem. Siromašne zemlje nemaju dovoljan broj  zdravih mladih radnika koje bi EU eksploatirala kroz zapošljavanje u domicilnoj zemlji, i kroz  njihov rad crpila resurse zemalja članica.

Jer što vrijede sva prirodna bogatstva ako nema radnika koji će prirodna bogatstva i rude pretvoriti u novac?

Otvaranje granica zemalja Europske Unije prema zemljama članicama bilo je ponajprije zbog lakšeg tranzita roba, i pojeftinjenje iste smanjenjem poreza i drugih troškova. Međutim, dogodilo se nešto neočekivano. U bogatije zemlje EU nahrupili su mladi zdravi ljudi iz siromašnijih zemalja, što je Europu zateklo. Nove članice ostale su bez radne snage koja bi pridonosila ekonomskom rastu ne samo zemalja iz koje dolaze, već i cjelokupne EU.

Stoga upravo kroz izbjeglice, u useljavanju zdrave radne snage,  potpredsjednik ECB vidi rješenje problema Europske unije.

Europska unija počinila je „demografsko samoubojstvo“, tvrdi potpredsjednik Europske središnje banke, i treba izbjeglice zadržati kao svoju radnu snagu.

Vitor Constancio naglasio je spremnost  da Europska središnja banka tiska još novca, koji je potreban za zaduživanje siromašnijih zemalja na europskom tržištu.

Poznato je naime da pojedine članice Eeuropske unije, Hrvatska pogotovo nema novca kojim bi financirala priljev tako velikog broja izbjeglica.

Da bi osigurala novac za skrb o izbjeglicama do njihove integracije u društvo, Hrvatska će se morati zaduživati kod europskih i svjetskih banaka. Već i ptice na grani znaju da kao jamstvo za zaduženje na europskom i svjetskom financijskom tržištu služe  založene nekretnine i državne obveznice. Hrvatska svakim danom sve više postaje europski sluga, dok sudeći prema najnovijim izjavama premijera RH i ministra policije upravo oni čine sve da se dodvore Europi.

Vitorio Constancio priznaje da su očekivanja Europske unije u pogledu gospodarske eurozone bila nerealna. Novca jednostavno nema dovoljno.

Iako se Europa pokazala kao dobar eksploatator radnika u Kini i Japanu, gdje je podignut veliki broj tvornica u kojima je zaposlen velik broj maloljetnika, čak  i mlađi od četrnaest godina, čija industrija je prema njegovim riječima motor pokretač Europi, to nije dovoljno da bi bogata Europa zadržala svoju financijsku stabilnost. Nadalje, nove članice Europske unije ne samo da nisu sposobne uredno ispunjavati svoje članske obveze, redovnim uplatama članarine u zajedničku blagajnu EU, već uslijed krize, a reklo bi se i „buđenja naroda“ traže i dodatnu financijsku pomoć.

"Za promjenu demografskih trendova, promicanje rađanja nije dovoljno.  Demografski rast mora biti također pojačan i kroz imigraciju. Ako se to ne učini, Europska unija imati će velike poteškoće u ekonomskom rastu a što će neposredno utjecati na dobrobit budućih generacija“ rekao je Constancio.

On je rekao da Europska središnja banka ima prostora za proširiti svoje napore za poticanje gospodarstva kroz brojne olakšice, međutim,  Europi  su potrebni i Amerika i kineska ekonomija kao pokretač europske ekonomije.

Ovakav stav ne čudi, Europa je odavno naučila biti kolonizator.

Upozorio  je da  europski potencijal ekonomskog rasta vrlo slab,  prvenstveno zbog činjenice da je sve manje zdrave radne snage na tršištu rada.  Monetarna politika je nemoćna u tom pogledu.

Velik broj useljenih izbjeglica tu bi mogao pomoći, tvrdi Constancio. S obzirom na nedostatak zdrave radne snage, zemlje članice Europe (za pretpostaviti je da tu misli na najsiromašnije) trebale bi integrirati izbjeglice u društvo i omogućiti im radno mjesto. Smatra da bi takav korak stvorio od Hrvatske i drugih siromašnijih zemalja s nedovoljnom radnom snagom novu Kinu i Japan. Europi trebaju jeftini proizvodi i jeftina radna snaga. Velik broj izbjeglica koji traže „svoje mjesto pod suncem“ i useljavanje istih u siromašnije zemlje,  za njih očigledno predstavlja idealno rješenje.

Sudeći po stavu Republike Njemačke koja je privremeno suspendirala Schengen, prema odluci Mađarske Vlade koja je zapriječila ulaz i prolaz izbjeglicama kroz svoju zemlju,  kao i postupanje Srbije koja je dala nalog vozačima autobusa koji voze izbjeglice prema Hrvatskoj da se ne zaustavljaju sve do granice sa Hrvatskom, i slijepcima je jasno na koga će pasti sav teret, i što se zapravo očekuje od Hrvatske.

Ostaje za vidjeti kako će reagirati Slovenija i Austrija nakon primitka izbjeglica u Hrvatsku

Obzirom da ministri Europske unije nisu u prošli ponedjeljak donijeli nikakvu konkretnu odluku u pogledu odgovornosti prema stotinama tisuća ljudi koji su zatražili azil u Europi ove godine, ne bi začudilo da i oni  suspendiraju Schengen a Hrvatskoj velikodušno prepuste brigu oko useljenika koje kako kažu „treba integrirati u društvo!“

Bivši portugalski ministar financija i glavni tajnik njegove Socijalističke stranke kaže da  veliki broj nezaposlenih ljudi u Europi predstavlja "destabilizaciju kontinenta".

Nezaposlenost u cijeloj euro zoni  bloka od 19-zemalja i dalje je vrlo visoka,  ali postoje velike razlike među zemljama poput Grčke ili Španjolske koje se još uvijek bore sa problemima dužničke krize, i među zemljama čvrste  ekonomske stabilnosti, uključujući i Njemačku.

Dok je broj zaposlenih u Španjolskoj pao za oko 1,8 milijun, i to  u posljednjih pet godina pa do 2014. godine, prema statistikama Europske unije, zapošljavanje radnika u Njemačkoj povećano je za oko 1,4 milijun.

Imigracija bi pomogla izbalansirati ovo stanje, tvrdi Constancio, useljavanjem nove radne snage u zemlje u kojima ista nedostaje,  dok prema njegovim tvrdnjama izbjeglice zapravo Njemačkoj ne trebaju, jer je gotovo 700.000 novih radnika preselilo u Njemačku u 2013. godini, što je otprilike dvostruko više nego do 2009. godine.

„Stopa nezaposlenosti u Europi je vrlo visoka, čak 11 posto, što destabilizira kontinent“ rekao je Constancio. Europske vrijednosti su ugrožene zbog straha da će se nezaposlenost povećati, a istovremeno se ne stvara dovoljno visoka ekonomska vrijednost.  Takvo odstupanje stvara dodatnu napetost između zemalja u Europskoj Uniji.  Razdori su sve vidljiviji, premijer grčke vlade npr. traži pomoć od EU i nastoji uvjetovati spašavanje Grčke, dok s druge strane, njemački ministar financija najavljuje odlazak Njemačke iz monetarne unije.

EKSKLUZIVNO: PRVA RATNICA PROTIV ILEGALNIH DOMAĆIH ZADRUGA PROŠLA KALVARIJU

U ekskluzivnom intervjuu predsjednica udruge za zaštitu žrtava pravosuđa Veronika Vere, Nada Landeka nam je iznjela svoja iskustva, koliko je morala napraviti, što je pretrpjala od ljudi koji su joj radi raskol. 

Koliko je Vaša udruga pomogla građanima? 

Od prvih pritužbi građana na način naplate potraživanja od strane kreditnih ureda primijetili smo da tu puno toga ne funkcionira. Prvo što nam je upalo u oči da je velik broj građana sklopilo ugovore o kupoprodaji umjesto ugovora o kreditu, i drugo jako bitno da treće pravne osobe naplaćuju potraživanja tj. rate iz kredita, iako nisu u nikakvom pravnom odnosu s zajmoprimcima.

Zbog svih tih nezakonitih radnji, i zbog straha građana da ih ne isele iz kuća i stanova u kojima su postali podstanari, išli smo osobno s njima u kreditne urede kako bismo im dali do znanja da građani nisu sami. Potom smo odmah reagirali  sa tužbama za ništetnost ugovora i zabilježbi istih na nekretninama i to  za svakog građana pojedinačno, sa podnošenjem kaznenih prijava, također pojedinačno,  i sa javnim objavama uputa građanima kako da postupaju u situacijama kada im se prijete. Sve upute i svi postupci su objavljeni na facebook stranicama Udruge Veronika Vere.  U drugoj fazi, prilikom već otpočetih ovrha na nekretninama  podnosili smo i podnosimo prijedloge za odgodu ovrhe,  tražimo očitovanja od odvjetnika koji zastupaju kreditne urede, uglavnom, koristimo sve zakonske mogućnosti za zaštitu građana. Među prvima smo obavijestili novinare Jutarnjeg lista o tome na koji  se način zapravo građani pljačkaju i u kojim razmjerima je ta pljačka zahvatila čitavu zemlju.  Nakon toga smo, u kolovozu 2013 godine  organizirali tribinu – Kreditni uredi i pljačka hrvatskih građana koja je izazvala veliku buru u javnosti jer je nakon tri godine sustavne i nemilosrdne  pljačke izgleda javnosti  tek postalo jasno što se zapravo događa.

Kakva su iskustva sa ljudima?

Ljudi su na početku bili očajni, u strahu, na rubu samoubojstva, pod lijekovima, mislili su da se nalaze u bezizlaznoj situaciji. Nakon ove tri godine sada slobodno možemo reći da su građani očvrsnuli, shvatili su da se moraju boriti za sebe i suprotstaviti se toj zločinačko-pljačkaškoj organizaciji. Jer mi možemo pomoći oko tužbi, kaznenih prijava i slično, ali građani sami moraju imati hrabrosti dati izjavu na policiji, USKOK-u,  suprotstaviti se prijetnjama lihvara  i ne dati se zastrašiti.

Drzava je obecavala ponistiti ugovore, no ipak je građane ostavila da sami to utužuju, je li to lijepo i kako vi pomažete u tom slučaju?

Za sada svim građanima koji nam se obrate pomažemo da sami podnesu tužbu kako bi izbjegli skupe odvjetničke troškove. U suradnji smo sa Udrugom diskriminiranih i nezadovoljnih građana Republike Hrvatske koju vodi sudski vještak Martin Boljevac koji se izborio za 7 odvjetnika koji imaju Ugovor sa Ministarstvom financija za besplatnu pravnu pomoć, pa je nešto lakše. Osim toga, sve provedene radnje, tužbe, zabilježbe spora, prijedloge za obustavu i odgodu ovrhe, sva očitovanja, zakonska uporišta, sve javno objavljujemo, što je građanima jako puno pomoglo, jer sve odgovore nađu na internetu i puno im je lakše boriti se. Osim toga, umrežujemo ljude, stalno ih povezujemo, javljaju nam se ljudi iz svih krajeva Hrvatske, i razmjenjujemo iskustva. Do sada smo uspjeli u tome da se dvadesetak građana već izborilo  za pravomoćne sudske presude o ništetnosti ugovora o zajmu, no tek za jedan slučaj sigurno znamo da je oslobođena i nekretnina i žiro račun, to je gdja Gordana Kolega iz Zadra, ali to je samo dokaz da se upornošću  može uspjeti.  Kasnije je lakše jer se pozivamo na riješene slučajeve.

Jesu li procesuirani krediteri i u kojoj je fazi optužnica?

Nakon što su u maju 2012 uhićeni, i cijelo vrijeme bili u pritvoru, ove godine u ožujku je podignuta optužnica protiv njih 19.  Na žalost,  zbog novog Kaznenog zakona došlo je do problema u pravnom kontinutetu obilježja kaznenog djela, pa sada pravni stručnjaci, između ostalog i autor  Kaznenog zakona  koji je stupio na snagu 01.01.2014. tumači, da nema osnova za optužnicu, već da  ih sve treba pustiti na slobodu. Ovo svoje stajalište prof. Novoselec, sa  Pravnog fakulteta  Sveučilišta u Zagrebu,  temelji na tome da po novom Kaznenom zakonu lihvarenje više ne bi bilo kazneno djelo, što je  apsolutno neprihvatljivo. Međutim, u istom tom kaznenom zakonu ima točno opisano stanje žrtava kreditnih ureda u trenutku sklapanja ugovora, odnosno u kakvom stanju su morali biti da bi im se priznalo da su bili u zabludi, a sudeći prema njihovom strahu, zabludi, prisili koja je bila nad njima, i apsolutnoj neupućenosti – nema straha da ovih lihvari ipak ne bi bili osuđeni. Problem je što su to  navodno Hrvati i  Slovenci koji su zbog svoje sumnjive povijesti prebjegli u Ameriku, tamo dobili  državljanstvo a potom su se sa američkim putovnicama i novim imenima vratili na hrvatsko tlo s detaljno razrađenim planom za pljačku. Plan je toliko rafinirano i detaljno obrađen da se s pravom nagađa da se glava cijele hobotnice nalazi upravo negdje u samom vrhu Države a da se građani pljačkaju ciljano i organizirano.  Upravo je to razlog da se vjerovatno nitko iz vlasti do sada nije zauzeo da se taj problem riješi iako je bilo i usmenih a i javnih obećanja kako će se donijeti jedinstvena odluka o ništetnosti svih tih kredita, jer se oni ne uklapaju niti u jedan važeći zakon u RH. Po Ustavu RH, ono što nije po Zakonu i u okviru Zakona, odnosno što ne podliježe ni jednom zakonu koji je na snazi, nije niti postojeće i ne mora se niti pobijati posebnim radnjama. Drugim riječima – takvi ugovori mogu se prema europskoj i prema domaćoj praksi – smatrati nepostojećima.  Jednom takvom jedinstvenom odlukom spasili bi se svi oštećeni i preplašeni, osiromašeni građani,  sudovi bi bili pošteđeni brojnih sudskih rasprava, a imovina građana očuvana od sistematske i ciljane pljačke.

Koliko ste neugodnosti doživjeli do sada?

Jako puno neugodnosti.  Doživjela sam prijetnje smrću, metkom u čelo (zbog čega je podignuta optužnica protiv osobe koja mi  se prijetila),  ubijen je odvjetnik koji me zastupao u pravnim stvarima, i Udrugu Veronika Vere  – Lujo Medvidović, mučki, sa 105 uboda nožem od do tada potpuno nepoznatog ubojice, nekog navodno psihičkog bolesnika, a meni su od tada pet puta probušene gume na automobilu, čak je podmetnuto neko željezo s namjerom trganja osovine na kotačima.  Mojim suradnicima se prijetilo i ucjenjivalo ih se,  vrijeđaju ih i maltretiraju kako privatno tako i putem interneta i facebooka,  širili su i šire užasne i gotovo nevjerovatne klevete i laži na moj račun, zadiru u potpuno privatne i obiteljske odnose pokušavajući uništiti čak i obitelj,  izmišljaju razne potpuno neutemeljene priče,  pokušavaju mi uništiti poslove,  kreiraju brojne lažne profile pa čak i facebook grupu za širenje neistina,  i prema mom mišljenju cilj im je bio, tijekom svih ovih godina  da ostanem potpuno sama kako bi bilo lakše dotući me.  Za sve što čine poduzela sam zakonske radnje, podigla kaznene prijave i privatne tužbe pred građanskim sudom radi naknade štete i čvrsto sam uvjerena da je pravda spora ali i dostižna.

Što se žrtava kreditnih ureda i štedionica iz Austrije tiče, uvjerena sam,  nakon svih stečenih iskustava da jedino jedinstvena odluka o ništetnosti ugovora o kreditu je jedino i najbolje rješenje. Sve drugo  vodi k potpunom osiromašenju građana pa čak i njihovim samoubojstvima iz krajnjeg očaja, jer dugotrajni sudski i kazneni postupci kojima neće uspješno očuvati svoju imovinu i svoj dom – nisu rješenja. Rješenje mora biti učinkovito i trenutno, a to je samo Vladina odnosno Odluka Sabora kojim se svi takvi ugovori koji su izvan zakona trajno proglašavaju ništetnima. To je moguće, uz malo političke volje, odnosno uz zalaganje  Vlade i Sabora. Dobili smo obećanje od predsjednika i ministra pravosuđa da su na putu da takvo što i poduzmu, vrijeme je da to provedu i u praksi tj. da spase građane ove zemlje od  katastrofalnog stanja u koje su upali zbog nečije odgovornosti iz vlasti. Jer građani sukladno Ustavu – moraju biti zaštićeni, kao i njihovo pravo na dom.  Na žalost, razgranatom mrežom ove lihvarske hobotnice koja  je nastala uz nečije pokroviteljstvo građani su izgubili bilo kakvu zakonsku ili ustavnu zaštitu.  Vrijeme je da se to promijeni. Stoga uskoro organiziramo Tribinu na kojoj ćemo gotovi prijedlog Odluke predočiti  medijima i poslati u Sabor tražeći hitno postupanje, a o svemu ćemo obavijestiti i Europski Parlament.

Razgovarao Toni Eterović

TUŽBA zbog "šutnje administracije" (Potrebno gotovo svakom građaninu)

TUŽBA zbog "šutnje administracije" 

                                                                             UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Tužitelji: ________________________________

Tuženik: ______________________________

TUŽBA

zbog "šutnje administracije"

I. Koristeći se svojim građanskim pravom na slanje predstavki i obavijesti, tužitelji su u ime ____________________________________________podnijeli Ministartvu _________________dana ______________ godine predstavku/obavijest o kršenju odredaba Zakona _____________ od strane _________________ te su zatražili pokretanje inspekcijskog nadzora i nadzora zakonitosti nad ___________________, odnosno usklađivanje poslovanja __________________ sa odredbama Zakona o _______________, dopunom podneska _________________________________.

Obzirom da nadležno tijelo nije u propisanom roku iz čl.42. st.3. Zakona o općem upravnom postupku izvijestilo tužitelje o podnesenoj predstavci, tužitelji su prigovorom od dana ______________ zahtijevali od tuženika čelnika tijela javne vlasti, gosp. ____________, Ministra__________________, kao i ___________________, ravnatelja Uprave ________________ da odgovori na njihov prigovor i donese potrebne odluke o inspekcijskom nadzoru i nadzoru zakonitosti.

Iako je čelnik tijela državne uprave po čl. 122. Zakona o općem upravnom postupku bio dužan donijeti odluku o prigovoru u roku od 8 dana, odgovorio je pročelnik uprave za ___________neformalnom obavješću _________________ ur.br. ______________ datiranim________________. , no poslanim tek ______________.

Nezadovoljni sadržajem takvog podneska, tužitelji su zahtjevom od _____________ ponovno zatražili donošenje odluke o podnesenom prigovoru, a na koji dopis se nadležno tijelo ponovno oglušilo.

Naime, čl.122.st.3. Zakona o općem upravnom postupku propisano je da čelnik tijela odlučuje o prigovoru rješenjem u roku od osam dana od dana izjavljivanja prigovora. Iz dopisa pročelnika uprave za _______________od _____________. razvidno je da isto nema ni propisanu formu ni sadržaj, niti se isti dakle može smatrati rješenjem iz tog članka.

Prema tome, obzirom da se na podnesenu obavijest nije donijela valjana odluka ni u prvom ni u drugom stupnju, tužitelji zbog "šutnje administracije" u konkretnom slučaju podnose upravnu tužbu.

Dokazi:

1. uvid u spis

2. Predstavka od _____________., zaprimljena _______________.

3. Nadopuna podneska – zahtjev za inspekcijskim nadzorom od _______________.

4. Prigovor od ______________.

5. Dopis od ___________.

6. Ponovni zahtjev od _____________.

II. Iako je već samom činjenicom nastupanja "šutnje administracije" ostvaren razlog za usvajanje ove tužbe i nalaganje nadležnom tijelu donošenje odgovarajućeg rješenja u određenom roku, tužitelji ipak ovim putem predlažu naslovljenom sudu da presudom samo riješi upravnu stvar.

Ovaj zahtjev tužitelji opravdavaju činjenicom da se nadležno tijelo u oba stupnja oglušilo o stavljenu obavijest i zahtjev, a od dana prvog podnošenja zahtjeva je proteklo razdoblje dulje od 6 mjeseci.

Nadalje, takav zahtjev opravdava i činjenica da iz sadržaja dopisa tuženika od ___________ proizlazi nesporno priznanje tuženika o nezakonitostima u radu _____________ .  Unatoč postojanju i priznanju nezakonitosti u ________________, tuženo tijelo nije poduzelo ama baš nikakvu radnju iz svog djelokruga kako bi spriječilo učestalo kršenje zakona od strane te ______________.

Ministarstvo uporno i s jasnom porukom ignorira ne samo svoju nadležnost, već i zakonsku obvezu odgovoriti na prigovor.

Zato, i navedenom činjenicom tužitelji također opravdavaju zahtjev za rješavanje ove upravne stvari pred naslovljenim sudom.

Prema tome, a u okviru odredbe čl.2. i čl.3. Zakona o sudovima prema kojima su sudovi tijela državne vlasti koja sudbenu vlast obavljaju samostalno i neovisno u okviru djelokruga i nadležnosti određene zakonom, te štite Ustavom i zakonima utvrđeni pravni poredak Republike Hrvatske, te osiguravaju jedinstvenu primjenu zakona, ravnopravnost i jednakost svih pred zakonom, tužitelji apeliraju na potrebu da se ova upravna stvar riješi već pred naslovljenim sudom, obzirom je riječ o posljednjoj instanci u upravnom postupku.

Prema tome, nezakonitosti su i više nego očite, te je doista nejasna indiferentnost i šutnja nadležnog ministarstva koja te nezakonitosti tolerira i dopušta, čak i unatoč dopisu Predsjednice RH. 

III. Tuženo tijelo će po primitku tužbe pokušati osporavati tvrdnje tužitelja s obrazloženjem da isto nema ovlasti za poduzimanje mjera prema ______________ zbog toga što nije donesen poseban zakon o inspekcijskom nadzoru ________________.

Međutim, navedena tvrdnja je sasvim irelevantna i između ostalog neutemeljena, između ostalog, poslovi iz nadležnosti svakog ministarstva, pa tako i ovdje tuženog tijela propisani su čl.37. Zakona o sustavu državne uprave (u daljnjem tekstu ZSDU), te su navedeni i neposredna primjena zakona, osiguravanje provedbe zakona, rješavanje u upravnim stvarima, te provođenje inspekcijskog i upravnog nadzora.

Što se tiče provođenja samog inspekcijskog nadzora, tužitelji ističu da je posao iz nadležnosti svakog ministarstva, a temeljem navedenog zakona, provođenje inspekcijskog nadzora, dok su ovlasti inspektora također izričito propisane upravo Zakonom o sustavu državne uprave kao općim zakonom koji se primjenjuje na sve inspektore, a sukladno odredbi čl.26. tog Zakona.

Prema tome, inspekcijski nadzor kao dio poslova državne uprave, a propisan Zakonom o sustavu državne uprave, obuhvaća nadzor nad praktički svim pravnim subjektima u jednom društvu, te im je funkcija kontrola zakonitosti rada i akata državnih tijela te drugih pravnih i fizičkih osoba, pa tako i tuženika.

IV. Sve i da se prihvati tvrdnja tuženog tijela da se ne može provesti inspekcijski nadzor, među poslove ministarstva i nadalje spadaju poslovi neposredne primjene zakona, te osiguranje njegove provedbe.

Neposredna primjena zakona, osiguranje njegove provedbe kao i vršenje nadzora nad zakonitošću rada sastavni  je dio poslova ministarstva.

Međutim, tuženo tijelo je potpuno neosnovano izignoriralo predstavke tužitelja, što šteti samom pravnom poretku RH dajući pojedinim osobama pravo na sustavno kršenje zakona RH.

V. Slijedom svemu iznesenom, tužitelji predlažu sudu donijeti presudu u pogledu "šutnje administracije" tuženog tijela, tako da se usvoji tužba i tužbeni zahtjev.

P R E S U D A

I. Usvaja se tužba.

II Nalaže se tuženiku da u roku 15 dana naloži prvostupanjskom tijelu, Upravi za _____________ donošenje rješenja o predstavci tužitelja podnesenoj dana __________________. godine i zavedene pod posl. brojem _________________________ .

Datum, mjesto _____________________                                 TUŽITELJ

TUŽBA RADI NIŠTAVOSTI UGOVORA O KREDITU RBA AUSTRIJSKIH ZADRUGA I RADI STAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTA IZVAN SNAGE

OPĆINSKI SUD U ____________

Mjesto i datum; __________________

Pravna stvar

Tužitelj: ____________________________________________________________________

               

Tuženik: Raiffeisenbank St. Stefan Jegerberg-Wolfsberg eGen, Murecker strase 23

                A-883 Sankt Stefan in Rosental, Republika Austrija (ili neka druga zadruga)

radi: ništavosti

T U Ž B A

Trostruko

Prilozi

VPS: __________________________

Tužitelj je lošeg imovnog tanja te bi platež troška postupka predstavljalo otegotnu okolnost za svakodnevni život tužitelja, pa se slijedom istog traži oslobađanje od plateža troškova postupka, a sve sukladno odredbi članka 172. Zakona o parničnom postupku.

Dokaz. Potvrda o imovinskom stanju koja će se dostaviti

                      

Tužitelj je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu i to;

Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ____________ iz _________________, pod poslovnim brojem ______________, dana _______________. godine, u iznosu od _____________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

Dokaz; preslika ugovora i javnobilježničkog očitovanja s prilozima

            od dana _____________________ godine

Tužitelj je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu i to;

Ugovor o jednokratnom kreditu br: ________________ od ____________  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ___________________ iz ______________ dana _____________ godine, br. ________________ u iznosu od __________________ eur

Dokaz; preslika ugovora i javnobilježničkog očitovanja s prilzima od dana _______________ g.

Tužitelj je kao predmet zaloga osiguranja nekretnine upisane i opisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u __________; građevinski teren (kuću, stan, ili dr..)  k.č. br. __________ upisana u z.k. uložak __________k.o. ______________, u naravi zgrada i dvor veličine _____________ m2, zgrada _________m2, dvor ____________ m2, (upisati podatke – opis nekrtnine - iz zemljišno knjižnog uloška za vašu nekretninu)

Dokaz; preslika e-izvadka, preslika sporazuma o osiguranju tražbine

U svezi predmetnog tereta tuženik je protiv tužitelja pokrenuo ovršni postupak pred Naslovnim sudom pod poslovnim brojem OVR ___________.

U privitku dostavljam potvrdu izdanu od strane austrijskog tijela FMA tijela koje vrši nadzor austrijskog financijskog tržišta izdanu dana 16. listopada 2013. g.

U predmetnom dokumentu koji se dostavlja jasno je iskazano da se na poslovanje austrijskih kreditnih ustanova banaka na području Republike Hrvatske primjenjuju odredbe zakona Republike Hrvatske.

Dokaz; preslika potvrde prevedene po sudskom tumaču

Predmetni dopis bio je upućen istom tijelu radi zadobijanja podataka u svezi poslovanja pravnih osoba naziva Raiffeisenank i Raiffeisenlandsbank, uključujući ovdje tuženika. Za jednu od istih pravnih osoba dostavlja se i očitovanje HNB-a u kojem se objašnjava način rada na području Republike Hrvatske. Naime, za obavljanje djelatnosti u ovom slučaju davanja kredita bankovne poslove potrebna je suglasnost, dozvola za rad izdana od HNB-a koja se daje na temelju zahtjeva i rada određenog broja godina na području države iz koje dolazi podnositelj zahtjeva. Kao konačnica predmetnog postupka prije samog obavljanja djelatnosti potrebno je osnovati podružnicu.

Ukoliko se sagleda pravna regulativa, potvrde HNB-a koje su se dostavile, te očitovanje austrijskog FMA- daje se slijedeći zaključak;

Tuženik kao i pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Faiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da iste nisu zadobile dozvolu niti su tražile dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogle osnovati podružnicu, iste su nesporno radile protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, poslova ugovora, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju neštetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta tuženika na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika Branka Jakića, ovjereni i solemnizirani bez prisusustva druge ugovorne strane.

Tuženik nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Slijedom istog, predmetna tužba na ništetnost je osnovana, te je treba usvojiti uz obvezivanje tuženika na snošenje troškova postupka.

Tužitelj je zatražio usmeno zasebno od Hrvatske narodne banke potvrdu o tome je li tuženik imao valjanu dozvolu za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, odnosno je li isti ovlašten od strane Hrvatske narodne banke za obavljanje svoje djelatnosti na području RH. Tužitelj je u posjedu potvrde, a koju dostavlja u privitku tužbe koja je tražena za druge ugovornike ugovora sa tuženikom, temeljem koje se izvješćuje od strane Hrvatske narodne banke da Hrvatska narodna banka nije dala ovlaštenje tuženiku da obavlja djelatnost kreditnog poslovanja, niti je isti tuženik tražio naknadno istu suglasnost.

Dokaz; preslika dopisa Hrvatske narodne banke

Stranke ovog postupka sklopili su predmetni Ugovor o kreditu/zajmu. Predmetnim ugovorom regulirana su i prava vjerovnika i dužnika iz kreditnog odnosa. Predmetnim ugovorom definiran je kreditni odnos stranaka i to za davanje kredita koje je tuženik dao tužitelju. Predmetni pravni posao kreditiranja sklapan je na području Republike Hrvatske, ugovor je sklopljen pred hrvatskim javnim bilježnikom, primjena je hrvatskog zakonodavstva i smatra se da ovdje tuženik profesionalno obavljao određene bankovne poslove i to poslove davanja kredita.

Dokaz; saslušanje tužitelja, zz tuženika na adresi tuženika, po potrebi i drugi svjedoci

Također je tuženik kontinuirano duži niz godina davao kredite i obavljao kreditne poslove na području Republike Hrvatske. Naime, tuženik je organizirano putem mreže posrednika vršio davanje kredita i samim time kreditno poslovanje kao banka na području Republike Hrvatske. Dakle, organizirano vršio prodaju svojih proizvoda, nudeći ih, te potom sklapao poslove kredita na području Republike Hrvatske.

Dakle, ugovor ima sve elemente koji određuju da je predmetni ugovor sklopljen na području Republike Hrvatske i da se na predmetni ugovor u cijelosti primjenjuju odredbe hrv. zakonodavstva. Cjelokupni postupak zadobijanja kredita od dogovora, posredovanja, ovjere i drugog vršio se na području Republike Hrvatske, pa je samim time i posao/djelatnost bankovnog kreditiranja vršen na području Republike Hrvatske. Tuženik je dakle obavljao POSLOVNU DJELATNOST NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE I TO POSLOVNU DJELATNOST IZ DOMENE FINANCIJSKIH/BANKOVNIH POSLOVA, DAVANJA KREDITA.

Dakle, na predmetni posao primjenjuju se i odredbe hrv. zakonodavstva koje određuju valjanost ovakovog pravnog posla, ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i priloga. Sukladno Lex specialis određivati će se i mogućost davanja kredita nekoj pravnoj osobi u ovom slučaju tuženika.

Predmetno definiranje obavljanja poslova banke određene su člankom 4. i 5. Zakona o bankama i to na način kako se navodi u nastavku:

Bankovne usluge može pružati;

1)      banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga,

2)      banka države članice Europske unije iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili koja je u skladu s ovim Zakonom ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske,

3)      podružnica strane banke iz članka 13. stavka 2. ovog Zakona koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga na području Republike Hrvatske,

4)      štedna banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga

Bankovne usluge su primanje novčanih depozita i odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredtava u svoje ime i za svoj račun, kao i izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca.

Bankovne usluge smiju pružati samo osobe koje su prije navedene i koje imaju dozvolu Hrvatske narodne banke.

Banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Banka i podružnica strane banke, osim bankovnih usluga, može pružati i ostale financijske usluge, ako od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga i to:

-          kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, i financiranje komercijalnih poslova (uključujući forfeiting),

Hrvatska narodna banka izdaje banci, štednoj banci i podružnici strane banke odobrenje za rad.

Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

Odobrenje za rad može sadržavati i odobrenje za pružanje ostalih financijskih usluga.

Zakonom o deviznom poslovanju kojim je moguće opisati protupravan rad i djelovanje tuženika na prostoru Republike Hrvatske, sadržano u odredbama  čl. 3., 7. 11, 55.

Nadalje, Zakon o zabrani i spriječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti navodi;

I.                   OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)   Obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno.

Članak 3.

(1)   Pravna osoba u smislu ovoga Zakona je: trgovačko društvo, zadruga, ustanova, odnosno druga pravna osoba koja obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost.

(2)   Fizička osoba u smislu ovog Zakona je svaki pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obra.

Članak 4.

Odredbe ovog Zakona odnose se i na pravnu i fizičku osobu koja ima sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske, a obavlja djelatnost na području Republike Hrvatske.

II.                OBAVLJANJE NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

Članak 5.

(1)   U smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se slijedeće aktivnosti:

-          kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar.

-          Kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti

-          Kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima

-          Kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti

-          Kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti

Članak 6.

Pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 6. ovoga  Zakona, jednoj ili većem broju osoba iz članka 3. ovog Zakona sudionik je u obavljanju neregistrirane djelatnosti.

Tužitelj ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima, grubo vrijeđaju i ustavna prava tužitelja“. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).

Dakle, ukoliko se gleda osnovni ugovor i poslovni odnos između stranaka ovog posla, tuženik je vršio poslovanje bankovnih poslova na području Republike Hrvatske. Dakle, isti je postupao kao banka na području Republike Hrvatske i kao rezultata rada davao je kredite, isplaćivao iste, upisivao se u zemljišne knjige i sada provodi postupak naplate svoje tražbine odnosno naplatu danog kredita.

Nesporno je dakle da je tuženik poslovao kao banka na području Republike Hrvatske. Predmetna činjenica je nesporna. Također je nesporno da je isti trebao imati suglasnost i odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje predmetnih poslova kreditiranja na području Republike Hrvatske budući isto proizlazi iz poslovanja ovrhovoditelja. Također je nesporno da je isti trebao imati i otvorenu podružnicu na području Republike Hrvatske, a da isti to nije učinio. Nesporno je da tuženik predmetnu dozvolu nema, odnosno da ju nije imao u trenutku vršenja predmetnih poslova. Bez obzira što je novac bio uplaćivan iz Republike Hrvatske i da su obrasci kredita dolazili iz Republike Austrije, predmetni pravni posao vršen je na području Republike Hrvatske i smatra se da je isti sklopljen i vršen na području Republike Hrvatske, pa se stoga treba primjenjivati sve odredbe hrvatskih zakona, a oni određuju da upravo tuženik je u obvezi zaprimiti predmetnu dozvolu, odnosno zatražiti je.

Takva odredba je jasna jer upravo centralna banka štiti domaće bankovno tržište i njegove poslove kako bi bio red i kontrola na domaćem financijskom tržištu. Puštanjem da svako može doći na područje druge države bez dozvola za rad, dopušta se financijski nered, nestabilnost domaćeg bankovnog tržišta i samim tim nesigurno financijsko poslovanje uz vođenje parabankovnih sistema. Takav način poslovanja je strogo zabranjen i mora biti kontroliran. Upravo gore citirani zakonski tekstovi i navedeni članci zakona jasno ukazuju na navode tužitelja.

Ukoliko je točno, a isto je nesporno, tuženik je protivno propisima Republike Hrvatske vršio poslovanje bankovnih usluga.

Članak 322. Zakona o obveznim odnosima navodi da je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je. Budući da se ovdje radi o kreditnom ugovoru isti mora biti u skladu s odredbama zakona koji određuje sam posao kredita i načina rada.

Budući da za vrijeme poslovanja tuženik nije imao odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kreditana području Republike Hrvatske, niti je imao podružnicu upisanu Sudski registrar Republike Hrvatske, istini nije ni mogao postupati, isti ugovor je ništetan, odnosno iste ne polučuje učinak. Kako isti ne polučuje učinak, tada ugovor po sili zakona nestaje, poništava se. Samim time je i vođenje postupka od strane tuženika ništetno, kao i ugovor, odnosno iste nema aktivno legitimaciju za vođenje postupka, pa slijedom istog cjelokupni ovršni postupak se vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala potpisu i solemnizaciji ugovora). Samim time tuženik nema aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha broj OVR __________________ u cijelosti ništetna.  Ugovori i akti koji su protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, ništetni su ex tunc, tj. od dana njihovog nastajanja, pa su samim time i ništetne sve kasnije provedene radnje koje se temelje na takvim ništetnim i nepostojećim aktima.

Dokaz; potvrda HNB i potvrda Ministarstva financija RH

Na ovakvu ništetnost po službenoj dužnosti pazi sud koji vodi postupak. U postupku koji se vodio sud koji je donio rješenje o ovrsi, pazi sud po službenoj dužnosti radi li se o ništetnosti ili ne, odnosno je li banka-ovrhovoditelj imala predmetnu suglasnost i samim time je li predmetni ugovor i akt, odnosno poslovanje koje je određeno tim ugovorom u skladu sa propisima Republike Hrvatske. Ako tuženik nije imao, a iz priložene isprave se jasno vidi da nije imao suglasnost, niti ju je tražio od strane HNB koja mu mora odobriti poslovanje na području Republike Hrvatske, tada je ovakav pravni posao ništetan i ne može se provoditi ovršni postupak, te je ovrha nedopuštena.

Dokaz; preslika potvrde HNB, Zakoni i Ustav RH

Dakle, isprava na temelju koje je donešeno rješenje nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.

Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica. Također je i ovršni sud trebao u trenutku pokretanja ovršnog postupka utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.

Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti. Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).

Tužitelj također ističe bitan procesni nedostatak u postupcima koje je vodio tuženik na području RH, a to je nedostatak međunarodne punomoći opunomoćeniku koji zastupa tuženika u parničnim i ovršnim postupcima. Sukladno Zakonu RH, kao i Zakonu o javnom bilježništvu, isprave koje nisu potpisane na propisan način, ne polučuju pravni učinak, a radnje koje su provedene po opunomoćeniku koji nema zakonom propisane isprave, nemaju pravnu valjanost.

Dakle, kako je tuženik vršio poslovanje davanja kredita bez valjanog odobrenja, odnosno isti je poslovao protivno propisima Republike Hrvatske, sklapajući poslove kreditiranja bez dozvole

Slijedom rečenog tužitelj traži od naslovnog suda da donese slijedeću:

P R E S U D U

- 1. Utvrđuje se da su ništetne slijedeće isprave:

-          Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku __________________ iz ________________, pod poslovnim brojem OU-_________, dana ____________ godine, u iznosu od ________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

-          Ugovor o jednokratnom kreditu br: _______________ od ________________.,  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku _________________ iz Zagreba, dana ____________________ godine, br. OU-_______________ u iznosu od ___________ eur

te se utvrđuje da su isti bez učinka.

- 2. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru brisanje upisanih tereta temeljem sporazuma i kredita opisanih u točki 1. presuda i to u roku osam dana od dana pravomoćnosti ove presude i to nad nekretninama opisanim i upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru kao;

Nekretnina  k.č. br. _____________ upisana u z.k. uložak _________ k.o. Posedarje, u naravi zgrada i dvor veličine _________ m2, zgrada __________ m2, dvor _________ m2, i k.č. br. _____________ (navesti točan opis nekretnine iz z.k. uloška)

- 3.  Tuženik je u obvezi nadoknaditi troškove ovog postupka u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Podredno, ukoliko sud ne prihvati prije opisani tužbeni zahtjev traži se donošenje slijedeće

P r e s u d a

1. Stavlja se izvan snage slijedeća javnobilježnička isprava, kao i priležeći ugovor, i to;

-          Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ____________________ iz Zagreba, pod poslovnim brojem OU-________________, dana ___________________ godine, u iznosu od ___________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

-          Ugovor o jednokratnom kreditu br: __________________ od _________________  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku _____________________ iz Zagreba, dana ______________________ godine, br. OU-______________ u iznosu od _________________ eur

Budući su iste bez učinka, te se oglašavaju kao nedopušteni slijedeći ovršni postupak:

Ovršni postupak po gore navedenoj tražbini kredita na iznos od ovršnog prijedloga, a koji je proveden pod posl. br.  OVR _________________ pred Općinskim sudom u ____________.

-2. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u ________________ brisanje upisanih tereta temeljem sporazuma i kredita opisanih u točki 1. Presude i to u roku osam dana od dana pravomoćnosti ove presude i to nad nekretninama opisanim i upisanim u zemljišno knjizi Općinskog suda u Zadru, i na svim etažama upisanim u navedenim z.k. ulošcima;

- Nekretnina  k.č. br. _____________ upisana u z.k. uložak _________ k.o. Posedarje, u naravi zgrada i dvor veličine _________ m2, zgrada __________ m2, dvor _________ m2, i k.č. br. _____________ (navesti točan opis nekretnine iz z.k. uloška)

-3. Tuženik je u obvezi nadoknaditi troškove ovog postupka u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

                                                                                                      TUŽITELJ

PRIGOVOR RADI NEDOPUŠTENOSTI OVRHE - OVRHOVODITELJA RBA AUSTRIJSKIH ZADRUGA

OPĆINSKI SUD __________

Na broj: 

OVRHOVODITELJ;  

OVRŠENIK; 

Radi; ovrhe na nekretninama – radi iseljenja i predaje u posjed

PRIGOVOR  OVRŠENIKA

RADI NEDOPUŠTENOSTI OVRHE

ZBOG NEUSTAVNE I NEZAKONITE OSNOVE (ODREDBE čl. 5. i čl. 19. USTAVA RH)

Ovršenik __________________________ primio je Zaključak Naslovnog suda kojim se određuje ročište Ovr broj gornji, za _________________godine,  na mjestu gdje se nalazi nekretnina, u _______________, radi  iseljenja i predaje u posjed nekretnina  upisanih u z.k. ul. _____________ k.o. _______________ i to ________________ u naravi ________________.(opis nekretnine iz zemljišne knjige) 

OVRHA JE NEDOPUŠTENA!

  

I Ovršenik ___________________sklopio  je Ugovor o kreditu sa Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen iz Austrije u dobroj vjeri, uz kamatu od 7,5% godišnje. Naknadno je ovršenik doznao da je sklopljeni ugovor nezakonit,  protivan moralu, javnim propisima, Ustavu RH.  Davatelj kredita ( kasnije ovrhovoditelj)  nije registriran na području Hrvatske kao pravna osoba, nije ovlašten vršiti financijsko poslovanje,   ugovor o kreditu  i javnobilježnički akt na kojem se temelji ovaj ovršni postupak  nije „legaliziran“  prema propisima koje propisuje Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Sl. I. SFRJ. Br. 6/73) koji je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Nar. Nov. Br. 53/91).

Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koje je Republika Hrvatska potpisnica, i koja je iznad Ustava RH propisuje;  Ugovor je ništavan ako nema PRAVNI TEMELJ u domaćem pravu“ 

- 

-          Člankom 52. i 52. Konvencije propisano je da je ugovor pravno valjan ako ima dopuštenu osnovu. Osnova je nedopuštena ako je protivna Ustavu, prisilnim propisima (zakonu) te moralu društva. Ako osnova ne postoji ili je nedopuštena, Ugovor je ništav. 

      Ustavni sud RH, u više je svojih odluka odlučivao o ništetnosti ugovora i drugih akata  koji su izvan Ustava RH i Zakona (društveno vlasništvo, ugovori o kreditima, javnobilježnički akti  i dr.). Ugovor i javnobilježnički akt  koji  nije sklopljen u okviru važećih propisa koji su na snazi u RH, nepostojeći je, i ne treba ga posebnim radnjama niti pobijati. Ugovor i akti koji su izvan Zakona i Ustava, ništavni su ex tunc, tj. od trenutka sklapanja.  Na ništetnost sudovi paze po službenoj dužnosti!

Ustavom RH, članak 5. Ustava propisano je; „U Republici Hrvatskoj, zakoni moraju biti u suglasnosti sa Ustavom, a ostali propisi i sa Ustavom i sa Zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i Zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.    Člankom 19. Ustava RH propisano je; Pojedinačni akti državne uprave i drugih tijela (javnobilježnički akti) moraju biti biti utemeljeni na zakonu. 

Stoga se ovrha na temelju ugovora i akata koji su izvan zakona RH, prema tome ništetni i nepostojeći ex tunc, tj. od trenutka sklapanja, ne može provoditi jer za to nema zakonske osnove, tj. NEDOPUŠTENA JE. 

Dokazi; nesporno, utemeljeni na domaćem (citiranom) pravu i Ustavu RH, te Konvenciji

             Prijedlog za ocjenu suglasnosti općeg akta sa Ustavom i Zakonom od 24.10.2014.

II Nedopuštenost ovrhe proizlazi  iz okolnosti da je javnobilježnički akt, temeljem kojeg je pokrenut ovršni postupak IZVAN ZAKONA RH I USTAVA. Isti nije ovjeren Apostillom tj. nije legaliziran da bi bio valjan za zakonito postupanje pred Naslovnim sudom. Prema Zakonu o legalizaciji isprava u međunarodnom pravnom prometu, da bi isprava na teritoriju Republike Hrvatske bila valjana,  i da bi se po njoj moglo postupati, potrebno je prethodno provesti postupak legalizacije.  Postupku legalizacije podliježu i privatne isprave, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene (Austrija) te potom  dobivaju status javne isprave.  Ministarstvo vanjskih i europskih  poslova, ali i hrvatske diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).

Osim ovog značajnog pravnog i zakonskog nedostatka isprave, koja se morala osnažiti Apostillom da bi bila valjana za postupanje u ovom ovršnom postupku, bez koje sam akt nije  „legaliziran“ sukladno zakonu, valja naznačiti da ovrhovoditelj koji je pokrenuo postupak ovrhe, a u ovršnom postupku je  proveden postupak prodaje nekretnine u korist ovrhovoditelja kako je naznačeno u Naslovu, i koji  zahtijeva ispražnjenje nekretnine i predaju u posjed,  nije pravna osoba registrirana na području Republike Hrvatske, i nema valjani OIB kojim bi bilo omogućeno da ista sudjeluje u pravnom postupku, te je cijeli ovršni postupak proveden nezakonito i na temelju nezakonitih i ništetnih akata.

Očitovanjem Ministarstva financija, a potom i istražitelja USKOK-a kojima su nezakonite radnje druge ugovorne strane prijavljene,  utvrđeno je da  su isti prisutni na području Hratske, izvan Zakona i Ustava RH, te im odluka suda kojim su omogućili Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen da sudjeluje u postupku kao ovrhovoditelj, pridajući im legalitet i značaj koji nemaju,  ne daje im  pravnu snagu da temeljem nepostojećih i ništetnih radnji provode ovrhu.

Kako su takvi ugovori, izvan Zakona i Ustava ništetni ex tunc, dakle, ništetne su i sve radnje koje su provedene na temelju takvih akata od trenutka pokretanja ovrhe pa do provedbe prodaje nekretnine na javnoj dražbi.  Kao nužna posljedica takvih nezakonitih radnji   je i ništetnost rješenja o dosudi nekretnine koje se ne može temeljiti na neustavnim i nezakonitim osnovama.

Dokaz; Ugovor o kreditu i javnobilježnički akt (u spisu), te mjerodavno pravo RH – nesporno

III Protiv Raiffeisenbank St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen iz Austrije vodi se kazneni postupak pred Tužiteljstvom u Austriji, i pred USKOK-om u Zagrebu.

Dokaz; broj kaznenog postupka, isprave iz Austrije o istražnom postupku Tužiteljstva Austrije

IV Temeljem svega opisanog, ovršenik  predlaže Naslovnom sudu donijeti odluku kojim će se obustaviti postupak iseljenja i predaje u posjed nekretnina  upisanih u z.k. ul. ____________ a koji je ovrhovoditelj stekao temeljem ovršnog postupka broj ______________, kupnjom na javnoj dražbi koja se temelji na nezakonitom i neustavnom aktu,  a sve provedene radnje protivne Zakonima, Ustavu RH i međunarodnim Konvencijama – ukinuti zbog nedopuštenosti, sukladno odredbama Ovršnog zakona i Ustava RH. 

Datum______________________                                    

                                                                                              OVRŠENIK

RBA AUSTRIJSKE ZADRUGE: PRIJEDLOG SUDU ZA ODGODU OVRHE

OPĆINSKI SUD ____________

Na broj: Ovr _________

(navesti točno ime suda i broj ovrhe)

OVRHOVODITELJ: RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe  23, St. Stefan im Rosental, Austria,  (ili drugi naziv)

OVRŠENIK: (navesti ime, prezime odnosno točne podatke, adresu i obavezno OIB)

Radi:  iseljenja i predaje u posjed

P R I J E D L O G    O V R Š E N I K A

ZA ODGODU OVRHE

Na temelju čl. 65. OZ-a:  Stavak 3. - (ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha), i  Stavak  4.- (ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti), te na osnovi odredbe čl. 65. OZ-a Stavak. 10. -  (ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak) 

Ovršenik predlaže

odgodu ovrhe do okončanja istražnih radnji i kaznenog postupka koji se vode po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, te do okončanja parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu i  javnobilježničkog akta.

O b r a z l o ž e n j e

Sukladno odredbama čl. 65. OZ-a (NN 93/14)  koji je stupio na snagu 01.09.2014. godine, na  prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu. Stoga temeljem odredbi istoga Zakona ovršenik predlaže odgodu ovrhe navedenih naprijed, u Prijedlogu za odgodu ovrhe, i to na temelju svih zakonom propisanih razloga.

Naslovni sud donio je Zaključak kojim se određuje provedba ovrhe radi udaljenja osoba i stvari te radi predaje u posjed nekretnine oznake k.č. br. _______  (upisati podatke o katastarskoj čestici i o nekretnini - najbolje prepisati točno iz zemljišno knjižnog uloška) 

Ovršenik je podnio tužbu radi utvrđenja ništetnim Ugovora o kreditu i za stavljanje izvan snage javnobilježničkog akta na kojem se temelji ovrha.  Parnica se vodi pred Općinskim sudom u __________. U tužbi je tužitelj iznio na zakonu utemeljene činjenice i opravdane razloge zbog kojih je uvjeren da će u tužbi i tužbenom zahtjevu uspjeti, ponajprije iz razloga jer ovrhovoditelj kao pravna osoba nema, niti je imao registriranu podružnicu na području Republike Hrvatske, te stoga nije bio niti ovlašten dogovarati, ugovarati i isplaćivati kredite na području Hrvatske.

Dokaz: uvid u parnični spis prema tužbi u prilogu Prijedloga (priložiti fotokopiju  tužbe i kaznene prijavu u prilogu, te navesti broj pod kojim se vode)

Ovrhovoditelj  kao i pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Raiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da isti nije zadobio dozvolu niti je  tražio dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogao osnovati podružnicu, isti je nesporno radio protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost  ex tunc, a samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora,  akata, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja  na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni i solemnizirani bez prisusustva druge ugovorne strane, niti isti imaju nadovjeru (Apostille).

Ovrhovoditelj  nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time nije niti ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na temelju ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu legaliteta (bez Apostilla) nemaju niti svojstvo ovršnosti.

Ovršenik ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima protiv kojih je ovršenik ustao tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenika“. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).

Budući da za vrijeme poslovanja ovrhovoditelj  nije imao odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kredita na području Republike Hrvatske, niti je imao podružnicu upisanu  u Sudski registrar Republike Hrvatske, isti nije ni mogao postupati, ugovor je ništetan, javnobilježnički akt je ništetan,  odnosno isti ne polučuje učinak. Kako isti ne polučuje učinak, tada ugovor o kreditu i javnobilježnički akt  po sili zakona nestaje, poništava se. Samim time je i vođenje postupka od strane ovrhovoditelja  ništetan, kao i ugovor, odnosno isti nema aktivnu legitimaciju za vođenje ovršnog  postupka, pa slijedom istog cjelokupni ovršni postupak se vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala u potpisu i ovjeri (solemnizaciji) isprava.) Dakle, isprava na temelju koje je donešeno rješenje nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, ovrhovoditelj  na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.

Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li ovrhovoditelj  u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane ovrhovoditelja  u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica.

Također je i ovršni sud trebao u trenutku pokretanja ovršnog postupka utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.

Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih zakonom propisanih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.

Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).

Samim time ovrhovoditelj  nema aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha broj OVR __________ u cijelosti ništetna.  Ugovori i akti koji su protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, ništetni su ex tunc, tj. od dana njihovog nastajanja, pa su samim time i ništetne sve kasnije provedene radnje koje se temelje na takvim ništetnim i nepostojećim aktima.

Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način da su dodane nove točke 9. i 10.  Točkom 10. stavak 1. navedenog članka propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak.  Ovršenik je osim tužbe radi utvrđenja ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja, u Hrvatskoj i u Republici Austriji, te ispunjava uvjete propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi ovrhe do okončanja kaznenog postupka. Naime, uslijed izrazito kompliciranog slučaja  kojim je obuhvaćen velik broj osoba u Hrvatskoj, oko istog se angažirao i Ured predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, koja je pisanim putem  pozvala DORH, i druge institucije da se očituju oko tijeka kaznenog postupka. 

Osim navedenog i  u Saboru Republike Hrvatske već je u dva navrata predložen Amandman kojim se predlagalo  da Vlada RH donese odluku o moratoriju na ovršne postupke i na prodaju nekretnina koje su bile predmet založnih prava, a takav prijedlog slijedi i u jesenskom sazivu Sabora.

Ovršenik   trpi strašno veliku i teško nadoknadivu štetu. Egzistencijalno pitanje mu je u bitnom ugroženo, nekretnina predmet ovrhe mu je jedini dom, s druge strane ima i obveze koje zbog teške egzistencijalne i socijalne situacije  ne može podmirivati.  Kako je Ovršnim zakonom čl. 65. st. 1. propisano da na prijedlog ovršenika sud može donijeti Rješenje o odgodi ovrhe   ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, i kako je nesporno je da se nad ovršenikom i njegovim zakonskim zastupnicima vrši nasilje jer ovrhovoditelj čak i uz prisilu želi ostvariti pravo koje mu temeljem zakona RH i Ustava RH ne pripadaju,  to je nesporno da ovršenik trpi štetu koju nakon provedenog i dovršenog ovršnog postupka iseljenja i predaje u posjed više ni na koji način ne može nadoknaditi.  Provedbom ovrhe ovršenik će biti u potpunosti biti onemogućen  dokazati svoja prava, i nadoknaditi nastalu štetu oduzimanja jedinog doma i iseljenja,  a o protupravnom poslovanju ovrhovoditelja na području RH već su se čitovala javna tijela Republike Hrvatske pa i sam premijer Milanović („Ovdje se radi o kriminalu!“)

Prijelazne i završne odredbe iz NN 93/14

Člankom 82. OZ-a stavak 1.  propisano je da  će se postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti primjenom odredbi Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.).

U stavku 2. istog članka propisano je da;   „iznimno od stavka 1. ovoga članka, članak 4., članak 6., članak 37., članak 53. i članak 54. ovoga Zakona te članak 32. i članak 34. ovoga Zakona u dijelu koji se odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak primjenjivat će se na postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu započete radnje na koje se odnose.

U vezi iznijetog, napominjemo da je naputkom Ministarstva pravosuđa, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo Klasa: 053-02/14-01/116 od 25. studenog 2014. godine građanima/ovršenicima RBA austrijskih zadruga dana uputa da će se primjenom članka 82. stavak 1. ZOIDOZ-a postupci pokrenuti prije stupanja na snagu novog Ovršnog zakona dovršiti po  zakonima koji su do tada bili na snazi, dok će se iznimno primijeniti odredbe Ovršnog zakona koji je stupio na snagu 01. rujna 2014. godine (NN br. 93/14)  te će se primijeniti čl. 82. OZ-a st. 2.

Članak 34.

U članku 70.  OZ-a dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

Članak 70. (NN 93/14) st. 1. „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“

»Stavak 2. 5 „ Ako je ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona, odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike Hrvatske....“

Temeljem svega opisanog, opravdanog i obrazloženog, na zakonu utemeljenog razloga, ovršenik predlaže da Naslovni sud  odmah donese Rješenje o odgodi ovrhe sve do pravomoćnog  okončanja kaznenog postupka koji se vodi pred Nadležnim tijelima, odnosno do okončanja parničnog postupka podignutog radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o kreditu i radi stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta.

Mjesto i datum________________                                      

                                                                                    OVRŠENIK