OPĆINSKI SUD __________
Na broj:
OVRHOVODITELJ;
OVRŠENIK;
Radi; ovrhe na
nekretninama – radi iseljenja i predaje u posjed
PRIGOVOR OVRŠENIKA
RADI NEDOPUŠTENOSTI OVRHE
ZBOG NEUSTAVNE I NEZAKONITE OSNOVE (ODREDBE čl. 5. i čl. 19. USTAVA RH)
Ovršenik __________________________ primio je Zaključak Naslovnog suda kojim se određuje
ročište Ovr broj gornji, za _________________godine, na mjestu gdje se nalazi nekretnina, u
_______________, radi iseljenja i predaje u
posjed nekretnina upisanih u z.k. ul.
_____________ k.o. _______________ i to ________________ u naravi ________________.(opis nekretnine iz zemljišne knjige)
OVRHA JE NEDOPUŠTENA!
I Ovršenik ___________________sklopio je Ugovor o kreditu sa Raiffeisenbank St.
Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen iz Austrije u dobroj vjeri, uz kamatu od 7,5%
godišnje. Naknadno je ovršenik doznao da je sklopljeni ugovor nezakonit, protivan moralu,
javnim propisima, Ustavu RH. Davatelj
kredita ( kasnije ovrhovoditelj) nije
registriran na području Hrvatske kao pravna osoba, nije ovlašten vršiti
financijsko poslovanje, ugovor o kreditu i javnobilježnički akt na kojem se temelji
ovaj ovršni postupak nije
„legaliziran“ prema propisima koje
propisuje Zakon o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Sl. I. SFRJ. Br.
6/73) koji je u pravni poredak Republike Hrvatske preuzet Zakonom o preuzimanju
Zakona o legalizaciji isprava u međunarodnom prometu (Nar. Nov. Br. 53/91).
Europskom konvencijom o ljudskim pravima, koje je Republika
Hrvatska potpisnica, i koja je iznad Ustava RH propisuje; Ugovor je ništavan ako nema PRAVNI TEMELJ u domaćem pravu“
-
-
Člankom 52. i 52. Konvencije propisano je da je
ugovor pravno valjan ako ima dopuštenu osnovu. Osnova je nedopuštena ako je
protivna Ustavu, prisilnim propisima (zakonu) te moralu društva. Ako osnova ne
postoji ili je nedopuštena, Ugovor je ništav.
Ustavom RH, članak 5. Ustava propisano je; „U Republici
Hrvatskoj, zakoni moraju biti u suglasnosti sa Ustavom, a ostali propisi i sa
Ustavom i sa Zakonom. Svatko je dužan
držati se Ustava i Zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske. Člankom 19. Ustava RH propisano je; Pojedinačni akti državne uprave i drugih
tijela (javnobilježnički akti) moraju biti biti utemeljeni na zakonu.
Stoga se ovrha na
temelju ugovora i akata koji su izvan zakona RH, prema tome ništetni i
nepostojeći ex tunc, tj. od trenutka sklapanja, ne može provoditi jer za to nema zakonske osnove, tj. NEDOPUŠTENA
JE.
Dokazi; nesporno, utemeljeni na
domaćem (citiranom) pravu i Ustavu RH, te Konvenciji
Prijedlog za ocjenu suglasnosti
općeg akta sa Ustavom i Zakonom od 24.10.2014.
II Nedopuštenost
ovrhe proizlazi iz okolnosti da je
javnobilježnički akt, temeljem kojeg je pokrenut ovršni postupak IZVAN ZAKONA RH
I USTAVA. Isti nije ovjeren Apostillom tj. nije legaliziran da bi bio valjan za
zakonito postupanje pred Naslovnim sudom. Prema Zakonu o legalizaciji isprava u
međunarodnom pravnom prometu, da bi isprava na teritoriju Republike Hrvatske
bila valjana, i da bi se po njoj moglo
postupati, potrebno je prethodno provesti postupak legalizacije. Postupku legalizacije podliježu i privatne
isprave, nakon što su ovjerene pri nadležnom tijelu države u kojoj su sačinjene
(Austrija) te potom dobivaju status
javne isprave. Ministarstvo vanjskih i
europskih poslova, ali i hrvatske
diplomatske misije u inozemstvu - ovlaštene su obavljati poslove legalizacije
isprava u međunarodnom prometu (odnosno isprava izdanih u inozemstvu koje će se
upotrijebiti u Republici Hrvatskoj i isprava izdanih u Republici Hrvatskoj koje
će se upotrijebiti u inozemstvu), temeljem odredbi Zakona o legalizaciji
isprava u međunarodnom prometu (Narodne novine, br. 53/91).
Osim ovog značajnog pravnog i zakonskog nedostatka isprave,
koja se morala osnažiti Apostillom da bi bila valjana za postupanje u ovom
ovršnom postupku, bez koje sam akt nije
„legaliziran“ sukladno zakonu, valja naznačiti da ovrhovoditelj koji je
pokrenuo postupak ovrhe, a u ovršnom postupku je proveden postupak prodaje nekretnine u korist
ovrhovoditelja kako je naznačeno u Naslovu, i koji zahtijeva ispražnjenje nekretnine i predaju u
posjed, nije pravna osoba registrirana
na području Republike Hrvatske, i nema valjani OIB kojim bi bilo omogućeno da
ista sudjeluje u pravnom postupku, te je cijeli ovršni postupak proveden
nezakonito i na temelju nezakonitih i ništetnih akata.
Očitovanjem Ministarstva financija, a potom i istražitelja
USKOK-a kojima su nezakonite radnje druge ugovorne strane prijavljene, utvrđeno je da su isti prisutni na području Hratske, izvan
Zakona i Ustava RH, te im odluka suda kojim su omogućili Raiffeisenbank St.
Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen da sudjeluje u postupku kao ovrhovoditelj,
pridajući im legalitet i značaj koji nemaju, ne daje im pravnu snagu da temeljem nepostojećih
i ništetnih radnji provode ovrhu.
Kako su takvi ugovori, izvan Zakona i Ustava ništetni ex
tunc, dakle, ništetne su i sve radnje koje su provedene na temelju takvih akata
od trenutka pokretanja ovrhe pa do provedbe prodaje nekretnine na javnoj
dražbi. Kao nužna posljedica takvih
nezakonitih radnji je i ništetnost
rješenja o dosudi nekretnine koje se ne može temeljiti na neustavnim i
nezakonitim osnovama.
Dokaz; Ugovor o
kreditu i javnobilježnički akt (u spisu), te mjerodavno pravo RH – nesporno
III Protiv Raiffeisenbank
St. Stefan-Jagerberg-Wolfsberg eGen iz Austrije vodi se kazneni postupak pred
Tužiteljstvom u Austriji, i pred USKOK-om u Zagrebu.
Dokaz; broj kaznenog
postupka, isprave iz Austrije o istražnom postupku Tužiteljstva Austrije
IV Temeljem svega
opisanog, ovršenik predlaže Naslovnom sudu donijeti odluku
kojim će se obustaviti postupak iseljenja i predaje u posjed nekretnina upisanih u z.k. ul. ____________ a koji je ovrhovoditelj stekao temeljem
ovršnog postupka broj ______________, kupnjom na javnoj dražbi koja se temelji
na nezakonitom i neustavnom aktu, a sve
provedene radnje protivne Zakonima, Ustavu RH i međunarodnim Konvencijama –
ukinuti zbog nedopuštenosti, sukladno odredbama Ovršnog zakona i Ustava RH.
Datum______________________
OVRŠENIK
Nema komentara:
Objavi komentar