OPĆINSKI SUD ____________
Na broj: Ovr _________
(navesti točno ime suda i broj ovrhe)
OVRHOVODITELJ: RAIFFEISENBANK St. Stefan-Jegersberg-Wolfsberg eGen, Murecker Straβe 23, St. Stefan im Rosental, Austria, (ili drugi naziv)
OVRŠENIK: (navesti ime, prezime odnosno točne podatke, adresu i obavezno OIB)
Radi:
iseljenja i predaje u posjed
P R I J E D L O G O V R Š E N I K A
ZA ODGODU OVRHE
Na temelju čl. 65. OZ-a: Stavak 3. - (ako je podnesena tužba za
poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha), i Stavak 4.- (ako je podnesena tužba za stavljanje izvan
snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha
ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti), te na osnovi odredbe čl. 65. OZ-a Stavak. 10. - (ako se vodi kazneni postupak po službenoj
dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni
postupak)
Ovršenik predlaže
odgodu ovrhe do okončanja istražnih
radnji i kaznenog postupka koji se vode po službenoj dužnosti u vezi s
tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak, te do
okončanja parničnog postupka koji se vodi radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o
kreditu i javnobilježničkog akta.
O b r a z l o ž e n j e
Sukladno odredbama čl. 65. OZ-a (NN
93/14) koji je stupio na snagu
01.09.2014. godine, na prijedlog
ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio
nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to
potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi
ovrhu. Stoga temeljem odredbi istoga Zakona ovršenik predlaže odgodu ovrhe
navedenih naprijed, u Prijedlogu za odgodu ovrhe, i to na temelju svih zakonom
propisanih razloga.
Naslovni sud
donio je Zaključak kojim se određuje provedba ovrhe radi udaljenja osoba i
stvari te radi predaje u posjed nekretnine oznake k.č. br. _______ (upisati podatke o katastarskoj čestici i o nekretnini - najbolje prepisati točno iz zemljišno knjižnog uloška)
Dokaz: uvid
u parnični spis prema tužbi u prilogu Prijedloga (priložiti fotokopiju tužbe i kaznene prijavu u prilogu, te navesti broj pod kojim se vode)
Ovrhovoditelj
kao i pravne osobe/financijske ustanove
zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Raiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj
trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih
propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i
Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona
o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da isti
nije zadobio dozvolu niti je tražio
dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici
Hrvatskoj, a sve kako bi mogao osnovati podružnicu, isti je nesporno radio
protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa
Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost ex tunc, a samim time
poništavanje predmetnih pravnih radnji, ugovora, akata, itd, koje se prema sudskoj praksi,
odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju ništetnima, već i nepostojećima,
s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta ovrhovoditelja na području Republike Hrvatske, kao i na
činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika ovjereni i solemnizirani bez prisusustva
druge ugovorne strane, niti isti imaju nadovjeru (Apostille).
Ovrhovoditelj
nije radio, obavljao poslovnu djelatnost
sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Samim time
nije niti ovlašten provoditi ovrhu na području Republike Hrvatske na temelju
ništetnih i nelegalnih javnobilježničkih akata koji prema tome, po načelu
legaliteta (bez Apostilla) nemaju niti svojstvo ovršnosti.
Ovršenik
ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim
aktima protiv kojih je ovršenik ustao tužbom, grubo vrijeđaju i ustavna prava ovršenika“.
„U Republici Hrvatskoj zakoni moraju
biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan
držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“
(Član 5. Ustava RH).
Budući da za
vrijeme poslovanja ovrhovoditelj nije
imao odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kredita na području
Republike Hrvatske, niti je imao podružnicu upisanu u Sudski registrar Republike Hrvatske, isti
nije ni mogao postupati, ugovor je ništetan, javnobilježnički akt je ništetan, odnosno isti ne polučuje učinak. Kako isti ne
polučuje učinak, tada ugovor o kreditu i javnobilježnički akt po sili zakona nestaje, poništava se. Samim time je i vođenje postupka od strane
ovrhovoditelja ništetan, kao i ugovor,
odnosno isti nema aktivnu legitimaciju za vođenje ovršnog postupka, pa slijedom
istog cjelokupni ovršni postupak se
vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga
strana nije sudjelovala u potpisu i ovjeri (solemnizaciji) isprava.)
Dakle, isprava na temelju koje je donešeno rješenje nije
ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora,
slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost,
ovrhovoditelj na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom,
i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu
ispunjeni uvjeti, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.
Sam javni
bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu
dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li ovrhovoditelj u posjedu
predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane ovrhovoditelja u Republici
Hrvatskoj osnovana podružnica.
Također je i ovršni sud trebao u
trenutku pokretanja ovršnog postupka utvrditi postojanje predmetne
potvrde/suglasnosti budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu
ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.
Slijedom
rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode
pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni
postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih zakonom propisanih razloga. Sud
predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti.
Nezakonite i
neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni
činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji
način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i
Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).
Samim time ovrhovoditelj nema aktivnu niti inu drugu legitimaciju za
vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, na temelju
ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim
time i ovrha broj OVR __________ u cijelosti ništetna.
Ugovori i akti koji su protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske,
ništetni su ex tunc, tj. od
dana njihovog nastajanja, pa su samim time i ništetne sve kasnije provedene
radnje koje se temelje na takvim ništetnim i nepostojećim aktima.
Dana 01. rujna 2014. godine stupio je na snagu Zakon o
izmjenama i dopunama Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 93/14 u daljnjem
tekstu ZOIDOZ-a) Odredbom članka 32. toga zakona izmijenjena je i dopunjena
odredba članka 65. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13 u daljnjem
tekstu OZ) kojim je propisana odgoda ovrhe na prijedlog ovršenika i to na način
da su dodane nove točke 9. i 10. Točkom 10. stavak 1. navedenog članka
propisano je da sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako se vodi
kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se
prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak. Ovršenik je osim tužbe radi utvrđenja
ništetnosti ugovora o kreditu i stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta podnio
i kaznenu prijavu protiv ovrhovoditelja, u Hrvatskoj i u Republici Austriji, te
ispunjava uvjete propisane čl. 65. st. 10 – o odgodi ovrhe do okončanja kaznenog
postupka. Naime, uslijed izrazito kompliciranog slučaja kojim je obuhvaćen velik broj osoba u
Hrvatskoj, oko istog se angažirao i Ured predsjednice RH Kolinde Grabar
Kitarović, koja je pisanim putem pozvala
DORH, i druge institucije da se očituju oko tijeka kaznenog postupka.
Osim navedenog i u
Saboru Republike Hrvatske već je u dva navrata predložen Amandman kojim se
predlagalo da Vlada RH donese odluku o
moratoriju na ovršne postupke i na prodaju nekretnina koje su bile predmet
založnih prava, a takav prijedlog slijedi i u jesenskom sazivu Sabora.
Ovršenik trpi strašno veliku i teško nadoknadivu štetu. Egzistencijalno pitanje mu je u bitnom ugroženo, nekretnina predmet ovrhe mu je jedini dom, s druge strane ima i obveze koje zbog teške egzistencijalne i socijalne situacije ne može podmirivati. Kako je Ovršnim zakonom čl. 65. st. 1.
propisano da na prijedlog ovršenika sud može donijeti Rješenje o odgodi
ovrhe ako ovršenik učini vjerojatnim da
bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako
učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti
ili djelomice odgoditi ovrhu, i kako je nesporno je da se nad ovršenikom i njegovim
zakonskim zastupnicima vrši nasilje jer ovrhovoditelj čak i uz prisilu želi
ostvariti pravo koje mu temeljem zakona RH i Ustava RH ne pripadaju, to je nesporno da ovršenik trpi štetu koju nakon provedenog i dovršenog ovršnog postupka iseljenja i predaje u posjed više ni na koji način ne može nadoknaditi. Provedbom
ovrhe ovršenik će biti u potpunosti biti onemogućen dokazati svoja prava, i nadoknaditi nastalu štetu oduzimanja jedinog doma i iseljenja, a o protupravnom poslovanju ovrhovoditelja na području RH već su
se čitovala javna tijela Republike Hrvatske pa i sam premijer
Milanović („Ovdje se radi o kriminalu!“)
Prijelazne i završne
odredbe iz NN 93/14
Člankom 82. OZ-a stavak 1.
propisano je da će se postupci
pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršiti primjenom odredbi
Ovršnog zakona (»Narodne novine«, br. 112/12. i 25/13.).
U stavku 2. istog članka propisano je da; „iznimno od stavka 1. ovoga članka, članak
4., članak 6., članak 37., članak 53. i članak 54. ovoga Zakona te članak 32. i
članak 34. ovoga Zakona u dijelu koji se
odnosi na vođenje kaznenog postupka po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom
zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak primjenjivat će se na
postupke koji su u tijeku ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona nisu
započete radnje na koje se odnose.
U vezi iznijetog, napominjemo da je naputkom Ministarstva
pravosuđa, Uprava za građansko, trgovačko i upravno pravo Klasa:
053-02/14-01/116 od 25. studenog 2014. godine građanima/ovršenicima RBA
austrijskih zadruga dana uputa da će se primjenom članka 82. stavak 1. ZOIDOZ-a
postupci pokrenuti prije stupanja na snagu novog Ovršnog zakona dovršiti
po zakonima koji su do tada bili na
snazi, dok će se iznimno primijeniti odredbe Ovršnog zakona koji je stupio na
snagu 01. rujna 2014. godine (NN br. 93/14)
te će se primijeniti čl. 82. OZ-a st. 2.
Članak 34.
U članku 70. OZ-a dodaju
se stavci 5. i 6. koji glase:
Članak 70. (NN 93/14) st. 1. „ Ako je ovrha odgođena zato što su ovršenik ili treća osoba
izjavili pravni lijek, odnosno izvanredno pravno sredstvo, odgoda traje do
završetka postupka po tom lijeku, odnosno sredstvu.“
»Stavak 2. 5 „ Ako je
ovrha odgođena zbog razloga iz članka 65. stavka 1. točke 9. ovoga Zakona,
odgoda traje do donošenja odluke tijela, koje je ovlastila Vlada Republike
Hrvatske....“
Temeljem svega
opisanog, opravdanog i obrazloženog, na zakonu utemeljenog razloga, ovršenik
predlaže da Naslovni sud odmah donese
Rješenje o odgodi ovrhe sve do pravomoćnog
okončanja kaznenog postupka koji se vodi pred Nadležnim tijelima,
odnosno do okončanja parničnog postupka podignutog radi utvrđenja ništetnosti
Ugovora o kreditu i radi stavljanja izvan snage javnobilježničkog akta.
Mjesto i datum________________
OVRŠENIK
OVRŠENIK
Nema komentara:
Objavi komentar