TUŽBA RADI NIŠTAVOSTI UGOVORA O KREDITU RBA AUSTRIJSKIH ZADRUGA I RADI STAVLJANJA JAVNOBILJEŽNIČKOG AKTA IZVAN SNAGE

OPĆINSKI SUD U ____________

Mjesto i datum; __________________

Pravna stvar

Tužitelj: ____________________________________________________________________

               

Tuženik: Raiffeisenbank St. Stefan Jegerberg-Wolfsberg eGen, Murecker strase 23

                A-883 Sankt Stefan in Rosental, Republika Austrija (ili neka druga zadruga)

radi: ništavosti

T U Ž B A

Trostruko

Prilozi

VPS: __________________________

Tužitelj je lošeg imovnog tanja te bi platež troška postupka predstavljalo otegotnu okolnost za svakodnevni život tužitelja, pa se slijedom istog traži oslobađanje od plateža troškova postupka, a sve sukladno odredbi članka 172. Zakona o parničnom postupku.

Dokaz. Potvrda o imovinskom stanju koja će se dostaviti

                      

Tužitelj je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu i to;

Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ____________ iz _________________, pod poslovnim brojem ______________, dana _______________. godine, u iznosu od _____________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

Dokaz; preslika ugovora i javnobilježničkog očitovanja s prilozima

            od dana _____________________ godine

Tužitelj je sa tuženikom sklopio ugovor o kreditu i to;

Ugovor o jednokratnom kreditu br: ________________ od ____________  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ___________________ iz ______________ dana _____________ godine, br. ________________ u iznosu od __________________ eur

Dokaz; preslika ugovora i javnobilježničkog očitovanja s prilzima od dana _______________ g.

Tužitelj je kao predmet zaloga osiguranja nekretnine upisane i opisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u __________; građevinski teren (kuću, stan, ili dr..)  k.č. br. __________ upisana u z.k. uložak __________k.o. ______________, u naravi zgrada i dvor veličine _____________ m2, zgrada _________m2, dvor ____________ m2, (upisati podatke – opis nekrtnine - iz zemljišno knjižnog uloška za vašu nekretninu)

Dokaz; preslika e-izvadka, preslika sporazuma o osiguranju tražbine

U svezi predmetnog tereta tuženik je protiv tužitelja pokrenuo ovršni postupak pred Naslovnim sudom pod poslovnim brojem OVR ___________.

U privitku dostavljam potvrdu izdanu od strane austrijskog tijela FMA tijela koje vrši nadzor austrijskog financijskog tržišta izdanu dana 16. listopada 2013. g.

U predmetnom dokumentu koji se dostavlja jasno je iskazano da se na poslovanje austrijskih kreditnih ustanova banaka na području Republike Hrvatske primjenjuju odredbe zakona Republike Hrvatske.

Dokaz; preslika potvrde prevedene po sudskom tumaču

Predmetni dopis bio je upućen istom tijelu radi zadobijanja podataka u svezi poslovanja pravnih osoba naziva Raiffeisenank i Raiffeisenlandsbank, uključujući ovdje tuženika. Za jednu od istih pravnih osoba dostavlja se i očitovanje HNB-a u kojem se objašnjava način rada na području Republike Hrvatske. Naime, za obavljanje djelatnosti u ovom slučaju davanja kredita bankovne poslove potrebna je suglasnost, dozvola za rad izdana od HNB-a koja se daje na temelju zahtjeva i rada određenog broja godina na području države iz koje dolazi podnositelj zahtjeva. Kao konačnica predmetnog postupka prije samog obavljanja djelatnosti potrebno je osnovati podružnicu.

Ukoliko se sagleda pravna regulativa, potvrde HNB-a koje su se dostavile, te očitovanje austrijskog FMA- daje se slijedeći zaključak;

Tuženik kao i pravne osobe/financijske ustanove zajedničkog naziva Raiffeisenbank i Faiffeisenlandsbank u Republici Hrvatskoj trebale su poslovati, obavljati djelatnost sukladno odredbama hrvatskih propisa, a što je u ovom slučaju nadležna zakonska regulativa Zakon o bankama i Zakon o kreditnim ustanovama, uz primjenu Zakona o deviznom poslovanju i Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti. Budući da iste nisu zadobile dozvolu niti su tražile dozvolu/suglasnost za obavljanje poslovanja svoje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, a sve kako bi mogle osnovati podružnicu, iste su nesporno radile protuzakonito. Protuzakonitost, odnosno postupanje suprotno odredbama zakona/propisa Republike Hrvatske uzrokuje ništetnost samim time poništavanje predmetnih pravnih radnji, poslova ugovora, itd, koje se prema sudskoj praksi, odlukama Ustavnog suda RH, ne samo da smatraju neštetnima, već i nepostojećima, s obzirom na nedostatak pravnog legitimiteta tuženika na području Republike Hrvatske, kao i na činjenicu da su ugovori kod javnog bilježnika Branka Jakića, ovjereni i solemnizirani bez prisusustva druge ugovorne strane.

Tuženik nije radio, obavljao poslovnu djelatnost sukladno zakonima, te je uzrokovao ništetnost ugovora i poslovanja. Slijedom istog, predmetna tužba na ništetnost je osnovana, te je treba usvojiti uz obvezivanje tuženika na snošenje troškova postupka.

Tužitelj je zatražio usmeno zasebno od Hrvatske narodne banke potvrdu o tome je li tuženik imao valjanu dozvolu za obavljanje djelatnosti u Republici Hrvatskoj, odnosno je li isti ovlašten od strane Hrvatske narodne banke za obavljanje svoje djelatnosti na području RH. Tužitelj je u posjedu potvrde, a koju dostavlja u privitku tužbe koja je tražena za druge ugovornike ugovora sa tuženikom, temeljem koje se izvješćuje od strane Hrvatske narodne banke da Hrvatska narodna banka nije dala ovlaštenje tuženiku da obavlja djelatnost kreditnog poslovanja, niti je isti tuženik tražio naknadno istu suglasnost.

Dokaz; preslika dopisa Hrvatske narodne banke

Stranke ovog postupka sklopili su predmetni Ugovor o kreditu/zajmu. Predmetnim ugovorom regulirana su i prava vjerovnika i dužnika iz kreditnog odnosa. Predmetnim ugovorom definiran je kreditni odnos stranaka i to za davanje kredita koje je tuženik dao tužitelju. Predmetni pravni posao kreditiranja sklapan je na području Republike Hrvatske, ugovor je sklopljen pred hrvatskim javnim bilježnikom, primjena je hrvatskog zakonodavstva i smatra se da ovdje tuženik profesionalno obavljao određene bankovne poslove i to poslove davanja kredita.

Dokaz; saslušanje tužitelja, zz tuženika na adresi tuženika, po potrebi i drugi svjedoci

Također je tuženik kontinuirano duži niz godina davao kredite i obavljao kreditne poslove na području Republike Hrvatske. Naime, tuženik je organizirano putem mreže posrednika vršio davanje kredita i samim time kreditno poslovanje kao banka na području Republike Hrvatske. Dakle, organizirano vršio prodaju svojih proizvoda, nudeći ih, te potom sklapao poslove kredita na području Republike Hrvatske.

Dakle, ugovor ima sve elemente koji određuju da je predmetni ugovor sklopljen na području Republike Hrvatske i da se na predmetni ugovor u cijelosti primjenjuju odredbe hrv. zakonodavstva. Cjelokupni postupak zadobijanja kredita od dogovora, posredovanja, ovjere i drugog vršio se na području Republike Hrvatske, pa je samim time i posao/djelatnost bankovnog kreditiranja vršen na području Republike Hrvatske. Tuženik je dakle obavljao POSLOVNU DJELATNOST NA PODRUČJU REPUBLIKE HRVATSKE I TO POSLOVNU DJELATNOST IZ DOMENE FINANCIJSKIH/BANKOVNIH POSLOVA, DAVANJA KREDITA.

Dakle, na predmetni posao primjenjuju se i odredbe hrv. zakonodavstva koje određuju valjanost ovakovog pravnog posla, ugovora o kreditu, javnobilježničkog akta i priloga. Sukladno Lex specialis određivati će se i mogućost davanja kredita nekoj pravnoj osobi u ovom slučaju tuženika.

Predmetno definiranje obavljanja poslova banke određene su člankom 4. i 5. Zakona o bankama i to na način kako se navodi u nastavku:

Bankovne usluge može pružati;

1)      banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga,

2)      banka države članice Europske unije iz članka 13. stavka 1. ovog Zakona koja u skladu s ovim Zakonom osnuje podružnicu na području Republike Hrvatske ili koja je u skladu s ovim Zakonom ovlaštena neposredno pružati bankovne usluge na području Republike Hrvatske,

3)      podružnica strane banke iz članka 13. stavka 2. ovog Zakona koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga na području Republike Hrvatske,

4)      štedna banka koja od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga

Bankovne usluge su primanje novčanih depozita i odobravanje kredita i drugih plasmana iz tih sredtava u svoje ime i za svoj račun, kao i izdavanje sredstava plaćanja u obliku elektronskog novca.

Bankovne usluge smiju pružati samo osobe koje su prije navedene i koje imaju dozvolu Hrvatske narodne banke.

Banka je financijska institucija koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za rad i koja je osnovana kao dioničko društvo sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Banka i podružnica strane banke, osim bankovnih usluga, može pružati i ostale financijske usluge, ako od Hrvatske narodne banke dobije odobrenje za pružanje tih usluga i to:

-          kreditiranje, uključujući potrošačke kredite, hipotekarne kredite, i financiranje komercijalnih poslova (uključujući forfeiting),

Hrvatska narodna banka izdaje banci, štednoj banci i podružnici strane banke odobrenje za rad.

Odobrenje za rad sadrži odobrenje za pružanje bankovnih usluga.

Odobrenje za rad može sadržavati i odobrenje za pružanje ostalih financijskih usluga.

Zakonom o deviznom poslovanju kojim je moguće opisati protupravan rad i djelovanje tuženika na prostoru Republike Hrvatske, sadržano u odredbama  čl. 3., 7. 11, 55.

Nadalje, Zakon o zabrani i spriječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti navodi;

I.                   OPĆE ODREDBE

Članak 1.

(1)   Obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno.

Članak 3.

(1)   Pravna osoba u smislu ovoga Zakona je: trgovačko društvo, zadruga, ustanova, odnosno druga pravna osoba koja obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost.

(2)   Fizička osoba u smislu ovog Zakona je svaki pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obra.

Članak 4.

Odredbe ovog Zakona odnose se i na pravnu i fizičku osobu koja ima sjedište ili prebivalište izvan Republike Hrvatske, a obavlja djelatnost na području Republike Hrvatske.

II.                OBAVLJANJE NEREGISTRIRANE DJELATNOSTI

Članak 5.

(1)   U smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se slijedeće aktivnosti:

-          kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar.

-          Kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti

-          Kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima

-          Kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti

-          Kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti

Članak 6.

Pravna ili fizička osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti iz članka 5. i 6. ovoga  Zakona, jednoj ili većem broju osoba iz članka 3. ovog Zakona sudionik je u obavljanju neregistrirane djelatnosti.

Tužitelj ističe – „da se osporenim pojedinačnim aktima, ugovorima i javnobilježničkim aktima, grubo vrijeđaju i ustavna prava tužitelja“. „U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i sa zakonom. Svatko je dužan držati se Ustava i prava i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske.“ (Član 5. Ustava RH).

Dakle, ukoliko se gleda osnovni ugovor i poslovni odnos između stranaka ovog posla, tuženik je vršio poslovanje bankovnih poslova na području Republike Hrvatske. Dakle, isti je postupao kao banka na području Republike Hrvatske i kao rezultata rada davao je kredite, isplaćivao iste, upisivao se u zemljišne knjige i sada provodi postupak naplate svoje tražbine odnosno naplatu danog kredita.

Nesporno je dakle da je tuženik poslovao kao banka na području Republike Hrvatske. Predmetna činjenica je nesporna. Također je nesporno da je isti trebao imati suglasnost i odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje predmetnih poslova kreditiranja na području Republike Hrvatske budući isto proizlazi iz poslovanja ovrhovoditelja. Također je nesporno da je isti trebao imati i otvorenu podružnicu na području Republike Hrvatske, a da isti to nije učinio. Nesporno je da tuženik predmetnu dozvolu nema, odnosno da ju nije imao u trenutku vršenja predmetnih poslova. Bez obzira što je novac bio uplaćivan iz Republike Hrvatske i da su obrasci kredita dolazili iz Republike Austrije, predmetni pravni posao vršen je na području Republike Hrvatske i smatra se da je isti sklopljen i vršen na području Republike Hrvatske, pa se stoga treba primjenjivati sve odredbe hrvatskih zakona, a oni određuju da upravo tuženik je u obvezi zaprimiti predmetnu dozvolu, odnosno zatražiti je.

Takva odredba je jasna jer upravo centralna banka štiti domaće bankovno tržište i njegove poslove kako bi bio red i kontrola na domaćem financijskom tržištu. Puštanjem da svako može doći na područje druge države bez dozvola za rad, dopušta se financijski nered, nestabilnost domaćeg bankovnog tržišta i samim tim nesigurno financijsko poslovanje uz vođenje parabankovnih sistema. Takav način poslovanja je strogo zabranjen i mora biti kontroliran. Upravo gore citirani zakonski tekstovi i navedeni članci zakona jasno ukazuju na navode tužitelja.

Ukoliko je točno, a isto je nesporno, tuženik je protivno propisima Republike Hrvatske vršio poslovanje bankovnih usluga.

Članak 322. Zakona o obveznim odnosima navodi da je Ugovor koji je protivan Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu društva ništetan je. Budući da se ovdje radi o kreditnom ugovoru isti mora biti u skladu s odredbama zakona koji određuje sam posao kredita i načina rada.

Budući da za vrijeme poslovanja tuženik nije imao odobrenje, dozvolu Hrvatske narodne banke za davanje kreditana području Republike Hrvatske, niti je imao podružnicu upisanu Sudski registrar Republike Hrvatske, istini nije ni mogao postupati, isti ugovor je ništetan, odnosno iste ne polučuje učinak. Kako isti ne polučuje učinak, tada ugovor po sili zakona nestaje, poništava se. Samim time je i vođenje postupka od strane tuženika ništetno, kao i ugovor, odnosno iste nema aktivno legitimaciju za vođenje postupka, pa slijedom istog cjelokupni ovršni postupak se vodi temeljem ništetnog ugovora, i nepostojećeg javnobilježničkog akta (druga strana nije sudjelovala potpisu i solemnizaciji ugovora). Samim time tuženik nema aktivnu niti inu drugu legitimaciju za vođenje bilo kakvih ovršnih postupaka na području Republike Hrvatske, na temelju ništetnih i nepostojećih, protuzakonitih i protuustavnih akata, pa je samim time i ovrha broj OVR __________________ u cijelosti ništetna.  Ugovori i akti koji su protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske, ništetni su ex tunc, tj. od dana njihovog nastajanja, pa su samim time i ništetne sve kasnije provedene radnje koje se temelje na takvim ništetnim i nepostojećim aktima.

Dokaz; potvrda HNB i potvrda Ministarstva financija RH

Na ovakvu ništetnost po službenoj dužnosti pazi sud koji vodi postupak. U postupku koji se vodio sud koji je donio rješenje o ovrsi, pazi sud po službenoj dužnosti radi li se o ništetnosti ili ne, odnosno je li banka-ovrhovoditelj imala predmetnu suglasnost i samim time je li predmetni ugovor i akt, odnosno poslovanje koje je određeno tim ugovorom u skladu sa propisima Republike Hrvatske. Ako tuženik nije imao, a iz priložene isprave se jasno vidi da nije imao suglasnost, niti ju je tražio od strane HNB koja mu mora odobriti poslovanje na području Republike Hrvatske, tada je ovakav pravni posao ništetan i ne može se provoditi ovršni postupak, te je ovrha nedopuštena.

Dokaz; preslika potvrde HNB, Zakoni i Ustav RH

Dakle, isprava na temelju koje je donešeno rješenje nije ovršna isprava/iz predmetnog razloga ništetnosti posla i samim time ugovora, slijedom istog ništetna isprava i ništetni posao ne mogu steći ovršnost, tuženik na temelju ništetnosti ne može tražiti ovrhu predmetnim ugovorom i aktom, i na temelju pravnog posla koji nije legaliziran, a kao posljedica toga nisu ispunjeni uvjeti, a to je valjanost posla na temelju kojeg je provedena ovrha.

Sam javni bilježnik koji je sačinio predmetnu ovršnu ispravu i izovjeravao svu potrebitu dokumentaciju, bio je u obvezi provjeriti i utvrditi je li tuženik u posjedu predmetne suglasnosti HNB-a odnosno je li od strane tuženika u Republici Hrvatskoj osnovana podružnica. Također je i ovršni sud trebao u trenutku pokretanja ovršnog postupka utvrditi postojanje predmetne potvrde/suglasnosti budući je predmetna suglasnost osnov za valjanost, provedbu ovrhe. Sud i javni bilježnik propustili su to učiniti.

Slijedom rečenog ugovori i akti protivni Zakonu i Ustavu Republike Hrvatske ne proizvode pravni učinak, niti mogu biti temelj i osnov ovršnog postupka, budući se ovršni postupak nije smio niti voditi iz gore navedenih žalbenih razloga. Sud predmetne činjenice treba uzeti u obzir po službenoj dužnosti. Nezakonite i neustavne akte niti ne treba posebno utvrđivati ništetnim, isti su već ništetni činjenicom da su sastavljeni izvan zakona i propisa RH, pa se dakle ni na koji način ne mogu legalizirati i proglasiti valjanim, jer ono što nije po Zakonu i Ustavu RH, niti ne postoji, i nema pravni učinak. (Ustavni sud RH).

Tužitelj također ističe bitan procesni nedostatak u postupcima koje je vodio tuženik na području RH, a to je nedostatak međunarodne punomoći opunomoćeniku koji zastupa tuženika u parničnim i ovršnim postupcima. Sukladno Zakonu RH, kao i Zakonu o javnom bilježništvu, isprave koje nisu potpisane na propisan način, ne polučuju pravni učinak, a radnje koje su provedene po opunomoćeniku koji nema zakonom propisane isprave, nemaju pravnu valjanost.

Dakle, kako je tuženik vršio poslovanje davanja kredita bez valjanog odobrenja, odnosno isti je poslovao protivno propisima Republike Hrvatske, sklapajući poslove kreditiranja bez dozvole

Slijedom rečenog tužitelj traži od naslovnog suda da donese slijedeću:

P R E S U D U

- 1. Utvrđuje se da su ništetne slijedeće isprave:

-          Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku __________________ iz ________________, pod poslovnim brojem OU-_________, dana ____________ godine, u iznosu od ________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

-          Ugovor o jednokratnom kreditu br: _______________ od ________________.,  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku _________________ iz Zagreba, dana ____________________ godine, br. OU-_______________ u iznosu od ___________ eur

te se utvrđuje da su isti bez učinka.

- 2. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru brisanje upisanih tereta temeljem sporazuma i kredita opisanih u točki 1. presuda i to u roku osam dana od dana pravomoćnosti ove presude i to nad nekretninama opisanim i upisanim u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Zadru kao;

Nekretnina  k.č. br. _____________ upisana u z.k. uložak _________ k.o. Posedarje, u naravi zgrada i dvor veličine _________ m2, zgrada __________ m2, dvor _________ m2, i k.č. br. _____________ (navesti točan opis nekretnine iz z.k. uloška)

- 3.  Tuženik je u obvezi nadoknaditi troškove ovog postupka u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Podredno, ukoliko sud ne prihvati prije opisani tužbeni zahtjev traži se donošenje slijedeće

P r e s u d a

1. Stavlja se izvan snage slijedeća javnobilježnička isprava, kao i priležeći ugovor, i to;

-          Ugovor o jednokratnom kreditu sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku ____________________ iz Zagreba, pod poslovnim brojem OU-________________, dana ___________________ godine, u iznosu od ___________________ eur s aktivnom kamatnom stopom od 7,5 % godišnje

-          Ugovor o jednokratnom kreditu br: __________________ od _________________  sastavljen i solemniziran po javnom bilježniku _____________________ iz Zagreba, dana ______________________ godine, br. OU-______________ u iznosu od _________________ eur

Budući su iste bez učinka, te se oglašavaju kao nedopušteni slijedeći ovršni postupak:

Ovršni postupak po gore navedenoj tražbini kredita na iznos od ovršnog prijedloga, a koji je proveden pod posl. br.  OVR _________________ pred Općinskim sudom u ____________.

-2. Nalaže se zemljišno knjižnom odjelu Općinskog suda u ________________ brisanje upisanih tereta temeljem sporazuma i kredita opisanih u točki 1. Presude i to u roku osam dana od dana pravomoćnosti ove presude i to nad nekretninama opisanim i upisanim u zemljišno knjizi Općinskog suda u Zadru, i na svim etažama upisanim u navedenim z.k. ulošcima;

- Nekretnina  k.č. br. _____________ upisana u z.k. uložak _________ k.o. Posedarje, u naravi zgrada i dvor veličine _________ m2, zgrada __________ m2, dvor _________ m2, i k.č. br. _____________ (navesti točan opis nekretnine iz z.k. uloška)

-3. Tuženik je u obvezi nadoknaditi troškove ovog postupka u roku 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

                                                                                                      TUŽITELJ