PREDSTEČAJNE NAGODBE – Izvanredan plan za pljačku preostalog
Dana 1. listopada 2012. godine stupio je na snagu Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, a dana 21. prosinca 2012. godine Uredba o izmjenama i dopunama Zakona o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi. Mali poduzetnici su stupanjem na snagu ovog zakona doslovno odahnuli, vjerujući kako će sada njihovi poslovni i financijski problemi nastali uslijed opće nelikvidnosti biti riješeni. Ni slutili nisu da je ovaj zakon donešen upravo zato da bi olakšao onima koji ne plaćaju.
Veliki klasteri, brzo rastuće tvrtke tipa Agrokora plaćali su proizvođačima i malim dobavljačima sa odgodom plaćanja od 6 mjeseci pa i do godine dana. Uz to privilegirani su povoljnim kreditima HBOR-a i Fonda s vrlo niskom kamatom, što je sve rezultiralo propašću malih i brzim napretkom velikih.
Većina malih poduzetnika upala je u probleme zbog poreza i nemogućnosti dogovora sa Poreznom upravom. Poduzetništvo i obrtništvo nije moglo preživjeti drugačije osim da podmiri svoje dobavljače kako bi osigurali repromaterijal za proizvodnju i rad. Mora platiti i tekuće režije i na koncu radnike. Država je na kraju, jer je ona bila ta koja je čekala, ali čekala je i velike poduzetnike.
Onda je pokrenut postupak predstečajnih nagodbi, u okviru kojih je krenuo udar na male proizvođače i obrtnike i tapšanje po tjemenu tajkuna.
Postupcima predstečajne nagodbe koje smatra neustavnim suprotstavio se i sudac Mislav Kolakušić: „Da su suci reagirali kad se donosio Zakon o pretvorbi i privatizaciji mislim da ne bismo dva desteljća kasnije trebali ukidati zastaru. Ovo što se događa veća je pljačka negoli što su bile pretvorba i privatizacija. Tada je uništeno jedno poduzeće koje je dano “na poklon velikom gospodarstveniku”, a sada se događa da predstečajnim nagodbama tvrtke u propast vuku stotine drugih trgovačkih društava“ – izjavio je sudac Kolakušić za Radio 101.
Mišljenja malih poduzetnika i obrtnika suglasna su sa stavom suca Kolakušića. Mnogi nisu upućeni da su predstečajne nagodbe malih poduzetnika i obrtnika sve redom odbijene, a njihova imovina je stavljena na bubanj u stečajnom postupku koji pokreće FINA kao idući korak nakon odbijanja nagodbe. Da li je mali poduzetnik stvarno dužan, da li se radi o zastari, da li postoji mogućnost prijeboja potraživanja između poduzetnika i Države, to u trenutku otvaranja stečaja nad malim poduzetnikom nitko ne pita. Još je zanimljivije, da se upravo mali poduzetnici sa imovinom tjeraju u stečaj, sa potraživanjima od Države, ili sa sudskim sporovima u kojima ima izgleda da dobiju parnicu. OIB je postao doista veličanstvena stvar – odlično znaju koga treba dotući i gdje treba prekinuti dotok krvi kako bi žrtva što prije preminula.
Veliki pak imaju i velike privilegije. Dužnici sa minimalnih 60.000.000 kn pa sve do 600.000.000 kn i više blagoslovljeni su podrškom unutar koje im se omogućuje otpis i do 70% dugovanja prema državi i vjerovnicima. Na koga pada taj teret? Na leđa Države – točnije rečeno građana, jer Državu čine građani, od kojih Država živi i funkcionira, i na leđa malih dobavljača koje su tajkuni doveli u stanje nelikvidnosti predugom odgodom plaćanja. Na kraju, i samo Ministarstvo financija u velikom broju slučajeva uzrokovalo je takvo stanje.
Poznat je ne mali broj slučajeva u kojem Porezna uprava pošalje Rješenje o ovrsi i blokira račun, unatoč činjenici da poduzetnik nije dužan jer postoje međusobne obveze s osnove poreza i predporeza, Država ga ipak blokira, i to ne samo blokadom računa već i blokadom imovine. Kreću sudski postupci, dugotrajni, u kojima se dokazuje nečije pravo, koje na koncu, dobio ili izgubio spor slomi poduzetnika ili obrtnika, jer rijetki su koji mogu izdržati stanje dugotrajne blokade ili spora koji se otegne godinama. Na kraju se pobjeda pretvara u poraz, jer za tvrtku ili obrt koji su klinički mrtvi godinama nema reanimacije.
Koliko je predstačajna nagodba moralna, ustavna, i zakonita – određuje opet ta ista Država koja NAŠ novac velikodušno poklanja. Zar nije Ustav jamčio jednakost svim građanima? Zar ne jamči i vlasništvo? Građani pune svojim izdvajanjima državni proračun, novac kojim upravlja Država njihovo je vlasništvo. Njihovo je i pravo da ukažu da je Država loš upravitelj. Otimanjem od malih da bi se dalo velikima zločin je! U to nema sumnje!
izvor feral,
autor; Nada Landeka
