Nenad Koljaja: Dosta je bilo pljačke građana i utjecaja pete kolone koja zataškava istragu o mogućem pranju novca i kriminalu (video)
Ovdje su pitanja na koja hrvatska javnost i oštećenici austrijskih zadruga još nemaju odgovore, hoće li ih Michael Spitzer dati?
U javnosti je puno priče, malo konkretnih saznanja o poslovanju austrijskih zadruga na hrvatskom teritoriju. Ovo iznimno važno pitanje nekoliko puta je bilo postavljeno i kao zastupničko pitanje u Saboru RH, zatražena je i odgoda ovrha dok Državno odvjetništvo ne donese odluke i dok institucije ne reagiraju. Saborski zastupnici Damir Kajin, Miro Bulj, Josip Borić intenzivno su podsjećali na hitnost rješavanja ovog pitanja. Od Sabora je zatraženo da Sabor i Ministarstvo pravosuđa žurno pronađu rješenje za oštećene građane. Do danas to pitanje nije riješeno. Tko je to u Hrvatskoj jači od Zakona i Ustava RH?
Izlaganje Josipa Borića
S jedne strane pravna struka i oštećenici koji na temelju hrvatskih zakona i Ustava RH tvrde da te zadruge nisu imale potrebna ovlaštenja za poslovanje na području Republike Hrvatske, ali i da su kršile zakon Republike Austrije, i s druge strane, predstavnici austrijskih zadruga odnosno Raiffaisenlandesbank Austrija, njihova PR agencija i koordinator Michael Spitzer koji tvrde da je njihovo poslovanje zakonito i profesionalno.
Oštećenici RB zadruga više su puta u svojim Priopćenjima jasno obrazložili iz kojih razloga smatraju da su žrtve nezakonitosti koje su nad njima provedene, a radi čega su i ostali bez svoje imovine.
S druge strane, PR agencija Manjgura i koordinator Michael Spitzer tvrde da je poslovanje Raiffaisenbank zadruga, odnosno Raiffaisenlandesbank uredno i zakonito te da ih oštećenici kleveću.
Kako bi se otklonile neke nepoznanice u njihovom poslovanju, koje i inače, prema zakonu mora biti javno i transparentno, molimo koordinatora Michaela Spitzera da hrvatskoj javnosti dao odgovore na slijedeća pitanja:
1. Kako su regionalne austrijske zadruge uopće uspjele na hrvatsko područje, i započeti kreditiranje Hrvata obzirom da prema registraciji i Zakonima Republike Austrije smiju se reklamirati samo u svojim prostorijama?
2. Svi korisnici kredita kažu da su kredit ugovarali putem posrednika. Postoje i ugovori u kojima je navedena posrednička provizija. Jesu li posrednici bili na platnoj listi kao zaposlenici zadruga?
3. Po kojoj osnovi je jednom od dužnika po ugovoru o kreditu, umjesto kredita – isplaćena plaća u iznosu od 60.000 eur-a?
4. Obzirom da su 43 pravne osobe koje su kreditirale hrvatske građane po pravnom obliku zadruge registrirane u Austriji, jesu li one prema austrijskom zakonu smjele financirati samo svoje zadrugare u krugu svojeg okruga, ili im je zakon omogućio financiranje i izvan Republike Austrije?
5. Kako su banke (zadruge) sa samo 7,43 eura temeljnog kapitala uspjele osigurati tako velike iznosa novca od čak 280.000.000,00 eura – koliko tvrdite da ste ukupno plasirali na područje RH? Koji je izvor tog novca?
6. Jeste li prijavljivali svoj rad na području Hrvatske Hrvatskoj narodnoj banci?
7. Iz kojeg razloga austrijske zadruge/banke nisu egistrirali podružnicu za financijsko poslovanje u Hrvatskoj i ishodili potrebne dozvole potrebne za obavljanje poslova kreditiranja?
8. Kako obrazlažete činjenicu da dio dužnika uopće nije imao putovnicu u vrijeme sklapanja kredita, a vi tvrdite da su sklopili ugovore o kreditu u Austriji?
9. Kako obrazlažete činjenicu da je najveći broj dužnika ugovore o kreditu ovjerio kod javnog bilježnika u Hrvatskoj, a da pri ovjeri nije bila prisutna ovlaštena osoba austrijske zadruge/banke? Uz to, u ugovorima o kreditu nije naznačeno da vašu stranu zastupa punomoćnik??
10.. Kako su dužnici sa minimalnim plaćama uspjeli imati zadovoljavajući bonitet za dobivanje tako visokih iznosa kredita? Tim više što su neki od njih bili i nezaposleni, ili zaposleni na određeno vrijeme?
11. Jeste li prijavljivali prijenos novca preko granice, koji je isplaćen vašim dužnicima u Hrvatskoj. U nekoliko ugovora stoji označena i naplata “prijenos novca preko granice”, kako je to moguće, kad zakon propisuje isključivo bankovne transfere? Znači li to da su novac preko granice prenosili vaši djelatnici?
12. Biste li na području Republike Austrije prihvatili kao valjan ugovor sklopljen s Hrvatom, koji nije ovjeren? Austrijski zakon možda propisuje da se ugovori ne ovjeravaju, ali Zakon o legalizaciji međunarodnih isprava propisuje, ako su Ugovori sklopljeni u Austriji, zašto nemaju propisanu nadovjeru Apostille?
13. Kako ste, i s kojom nakanom, kao strana pravna osoba, zatražili OIB u Republici Hrvatskoj?
14.. Jesu li ugovori o kreditu prijavljeni Austrijskoj narodnoj banci?
15. Kako u svojim poslovnim knjigama knjižite potraživanja od Hrvata i jesu li knjigovodstveno prikazani svi krediti? Jeste li u mogućnosti takvo knjiženje, kao dokaze, dostaviti sudovima pred kojima se vode parnice?
16. Je li uobičajeno poslovanje vaše zadruge/banke da vaši djelatnici naplaćuju u gotovini rate kredita i kamate (u ovom slučaju naplata se vrši na području Hrvatske) , i da novac nose u koferima natrag u Austriju, pretpostavljamo u vašu poslovnicu u Austriji?
17. Kako su odvjetnici/posrednici uplaćivali rate na vaše račune, koje su njima plaćali dužnici? Je li to plaćanje vršeno preko deviznog računa vaše zadruge/banke?
18. Predstavljate se kao glavni koordinator austrijskih zadruga. Koji je vaš opis poslova na području Hrvatske, i iz kojeg razloga ste imenovani za koordinatora za područje Republike Hrvatske?
19. Jesu li direktori i zaposlenici zadruga plaćeni za izlazak na teren u Hrvatsku, i “procjenu nekretnina”, je li gdje u poslovnim knjigama evidentiran njihov rad na području RH – pregled nekretnina?
Nema komentara:
Objavi komentar