OKRUGLI STOL O ALARMANTNOM STANJU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU |

OKRUGLI STOL O ALARMANTNOM STANJU U HRVATSKOM PRAVOSUĐU

Datum objave: 23. listopad 2015./Piše: Nada Landeka/hop.hr

Ima li se pravo umirati dok čekamo pravdu? pitanje je s kojim je na današnji Okrugli stol pristiglo preko stotinu sudionika iz svih krajeva Hrvatske i iz inozemstva

1. Prešućeni kriminal u hrvatskom pravosuđu
2. Kako je hrvatsko pravosuđe uništilo vjeru u pravdu i pravnu zaštitu
3. Foto prezentacija nezakonitih sudskih akata
4. Zloupotreba zakona, položaja i ovlasti od strane sudaca
5. Nefunkcioniranje pravosuđa u RH
6. Što možemo učiniti da zavlada pravna sigurnost i jednakost svih pred zakonom?
7. Zaključci okruglog stola

Udruga za zaštitu i promicanje prava Veronika Vere, Udruga za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda Korektiv,  Pokret otpora Riječani protiv korupcije organizirali su Okrugli stol na gore navedene teme. Razlog je apsolutna nesigurnost građana pri ostvarivanju prava i pravde pred hrvatskim sudovima. Iako se ne može generalizirati, i osuđivati sve suce i sve sudove da su koruptivni, da u njima vlada nepotizam, ili da svi zajedno surađuju u sprezi na otimanju imovine građana i poduzetnika, možemo bez imalo susprezanja tvrditi da je stanje u pravosuđu katastrofalno loše.  Nakon trosatnog izlaganja predstavnika organizatora i gostiju govornika; saborskog zastupnika Damira Kajina, predsjednika udruge Korektiv Antona Bačoke, novinara  Darka Petričića, osnivačice Pokreta otpora – Riječani protiv korupcije Slavice Šota, predsjednice udruge Veronika Vere  i  urednice portalawww.hazud.hr Nade Landeka, urednika portala www.hop.hr i novinara Igora Drenjančevića, poduzetnika i investitora dipl. politologa Gojka Mraovića, hrvatske iseljenice i borca protiv korupcije gdje Ljubica Koenig,  zlatara Paška Kačinarija, dipl. pravnika Krunoslava Isakovića,  višesatnoj vrlo konstruktivnoj debati  pridružili su se i brojni drugi govornici između ostalih bivša čelnica udruge Franak Katarina Lucić, podpredsjednik udruge BlokiraniAntun Rupa, Marija Cvrtak predstavnica Udruge nezadovoljnih i diskriminiranih građana Hrvatske, predsjednica podružnice UDNG Varaždin Snežana Častven,Žarko Flanjak iz pokreta Zajedno, poduzetnica sa Hvara Anka Popović,  psiho-soc supervizor Karmela Lauc, aktivisti Neno Koljaja, Branko Čačuga,Zorica Gregurić, kolumnistica portala www.hop.hr i akademska slikarica Ingrid Runtić,  novinar Ivica Grčar,  Ivan Valek, oštećenici RBA austrijskih nelegalnih zadruga iz svih krajeva Hrvatske te  brojni građani.  Među sudionicima je nezamjetno sjedio i u posljednje vrijeme često viđen na TV ekranima – Krešimir Macan, ugledni  hrvatski PR stručnjak specijaliziran za krizno komuniciranje, strateško komuniciranje u politici i nove medije, direktor tvrtke Manjgura – agencije  specijalizirane za odnose s javnošću.

Ovaj Okrugli stol jedinstven je po mnogo čemu.

Kao prvo na njemu je putem videa sudjelovao i poduzetnik Anđelko Jagečić, koji je zbog bolesti bio spriječen osobno sudjelovati a koji je svojim riječima upečatljivo opisao što je njemu, njegovim tvrtkama i djelatnicima učinilo hrvatsko pravosuđe. Jagečić je hrvatski branitelj, nositelj Spomenice Domovinskog rata (1991), nekadašnji sportaš, a koji nije klonuo u najtežim životnim situacijama, niti pred  napornim sportskim i poduzetničkim aktivnostima, međutim neučinkovito hrvatsko pravosuđe ozbiljno je načelo njegovo zdravlje.  Godine parničenja kroz koje godine su protiv njega podnijeli čak deset kaznenih prijava od kojih su za osam donešene pravomoćne presude kojim se oslobađa optužbi, a devetom nepravomoćno. Znači da je zbog brojnih isceniranih procesa, namještaljki i podvala Jagečić više od 17 godina obilježen stignom  prekršitelja zakona iako je pravomoćnim sudskim presudama dokazao da je zapravo žrtva pravosuđa.  Po prvi put je danas premijeru doživio i kratki film o kriminalnim radnjama djelatnika sa  Općinskog i Županijskog suda u Požegi. Jagečić je uvidjevši da USKOK i DORH slabo zapažaju, sam podigao kaznene prijave tražeći procesuiranje odgovornih predsjednika tih sudova neposredno odgovornih za pravilan rad suda, a ne samo djelatnika, no kaznene prijave još uvijek se nalaze u statusu „čekanja“.

Sudeći prema odazivu na ovaj Okrugli stol, tema o kojoj se raspravljalo iznimno je bitna i važna kako za građane tako i za poduzetnike.  Na samom početku  Okruglog stola uz izlaganja, prikazane su i fotoprezentacije nezakonitih, nadopunjenih, nadopisanih, krivotvorenih, brisanih sudskih rješenja, a i onih – donešenih nedjeljom.  Osnivačica Pokreta otpora – Riječani protiv korupcije Slavica Šota  vrlo je rječito pozvala sve prisutne da više ne šute, da se suprotstave korupciji i kriminalu u sudstvu, te da svatko da svoj doprinos u raskrinkavanju korupcije i kriminala.  I saborski zastupnik Damir Kajin izložio je svoje viđenje o stanju u pravosuđu, ili bolje rečeno o pravosudnoj močvari. Kajin je stanje u pravosuđu više nego odlično upoznao kroz višemjesečno aktivno pomaganje oštećenicima nelegalnih RBA zadruga i nelegalnih kreditnih ureda, za koje i danas malo tko zna da su Izmjenama i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju uspjeli spasiti svoje domove, te da je nadležni sud dužan donijeti presudu radi ništetnosti nelegalnih ugovora i javnobilježničkih akata, te odgodu ovrhe do pravomoćnosti presude radi ništetnosti.

Darko Petričić, osim što je izložio najvažnije kancerogene zone hrvatskog pravosuđa, pročitao je i pismo zviždača i novinara Saše Radovića, koji bi rado sudjelovao na današnjem Okruglom stolu da ga hrvatsko krivosuđe po kratkom postupku nije osudilo. Bolje rečeno po „prijekom sudu“ s unaprijed donešenom osuđujućom odlukom.

Predsjednik Udruge Korektiv Anton Bačoka na neposrednom primjeru ukazao je na probleme u hrvatskom pravosuđu, na ponašanje sudaca, i na situacije koje nužno i hitno treba mijenjati da bi građani bili adekvatno pravno zaštićeni.

I Nada Landeka, predsjednica udruge Veronika Vere i urednica portalawww.hazud.hr na praktičnim je primjerima, uz foto prezentaciju  ukazala kako i na koji način hrvatsko pravosuđe ne funkcionira, odnosno kako se neposredno, pažljivim čitanjem sudskih rješenja, proučavanjem spisa,  može uočiti kriminal, postupci krivotvorenja, nadopisivanje sudskih rješenja, sudska rješenja donešena nedjeljom i drugo. Spomenula je i zapanjujuću činjenicu da uz blagoslov  predsjednika sudova, Općinski građanski sud u Zagrebu vodi ovršni predmet već 23 godine, iako posljednjih sedam godina ne postoji ovršenik, dužnik niti vjerovnik. U postupku samo sudjeluje monopolistička Hrvatska banka za obnovu i razvitak iOpćinski građanski sud u Zagrebu, kojima druga strana u postupku očigledno nije niti potrebna.

Dio pisma  koji je Božo Pendo uputio u Ministarstvo pravosuđa iVladu RH, te ostalim institucijama u Hrvatskoj pročitala je i Karmela Lauc;„Konkretni dokazi protiv nabrojanih kriminalaca, kao i ostalih pripadnika institucionalne zločinačke organizacije nalaze se u svim nadležnim represivnim državnim tijelima RH, ali i Vladi RH i drugim državnim institucijama, kao što su Ured predsjednika Republike, Sabor ili Ustavni sud RH, i na njih se nikada ne odgovara argumentirano i u skladu sa zakonima i Ustavom RH. Ako u arhivima nema tih dokaza, onda su sustavno uništavani, što nema veze sa mnom. Dokazi su putem predstavki i kaznenih prijava predavani u dužem vremenskom periodu od brojnih građana i organizacija hrvatskog društva i na njih se organizirana mafija uporno oglušivala. Da su optužbe dokazane, govori i činjenica da je mafija organizirano  provodila teror nad prijaviteljima, pokušavajući ih zastrašiti, proglasiti neubrojivima ili prisiliti na odustajanje od sudskog dokazivanja. Svirepost osvećivanja je bila strašna i zato je na vama odgovornost da ne dopustite mafiji provociranje nužne samoobrane i prirodne obrane života, prava i sloboda pojedinaca.“

Novinar Igor Drenjančević iznio je  otkrića koja do danas nitko nije procesuirao o ratnim zločinima na području Škabrnje. To je najteži zločin nakon II svjetskog rata, zločin genocida.

Poduzetnik i investitor, dipl. politolog  Gojko Mraović uz pomoć je Power Point prezentacije slikovito opisao stanje u pravosuđu. Suce je označio kao Anđele i Demone, tj. one koji primjenjuju zakon i brinu o sudbini svakog čovjeka ili pravne osobe, i Demone, koji su koruptivno povezani i koji su spremni upropastiti  ljudske sudbine međusobnim dogovorima, koruptivnim radnjama, zbog nepotizma i sl.  Ukazao je na problem duljine sudskih postupaka, što je naročito bitno u poduzetničkom svijetu, gdje se rok naplate potraživanja putem suda produžuje i na 12 godina uslijed pojedinih sudskih odluka o odgodi ovrhe sve do konačnog rješavanja revizije, a što investitori i gospodarstvenici ne mogu financijski izdržati.

Ljubica Koenig, pripadnica Iseljene Hrvatske, na Okrugli stol je došla iz Njemačke. Gdja Koenig jako je dobro upoznala otrovne krake hrvatskog pravosuđa koji su je jednom prilikom, za posjete Domovini, osudili na pritvor jer se suprotstavila pljački svoje imovine. Izvijestila je da je tijekom svoje borbe, koja je vrlo aktivna, o stanju u hrvatskom pravosuđu upoznala sve strane pravosudne institucije i europske sudove, kao i medije. Međutim, došla je do zaključka da građani moraju ujedinjeno i organizirano boriti se protiv korupcije, i to svakodnevno i bez posustajanja. Inaše, za Hrvatsku i njeno gospodarstvo teško da ima nade.

Svojim izlaganjem šokirala je i Katarina Lucić,  bivša čelnica Udruge Franak na koju je vršen iznimno veliki pritisak,  posljednjih je tjedana praćena od strane nepoznatih osoba, doživljava prijetnje i fizičke napade, prijetnje na telefon, klevete putem medija. Zbog svega živi u strahu, sve prijetnje  prijavila je  policiji,  čiji službenik je moglo bi se reći, vrlo nehajno zaprimio kaznenu prijavu.  Unatoč prijetnjama, neću se dati slomiti, odlučno je rekla Katarina.

Ivica Grčar dao je zanimljive informacije. Upoznao je prisutne  sa propisima DSV-a  o mogućnosti smjene sudaca; „- ako to sam zatraži ( zahtjev se podnosi Vijeću putem predsjednika suda u kojem taj sudac obnaša sudačku dužnost),

– ako trajno izgubi sposobnost obnašanja svoje dužnosti (što se utvrđuje na temelju pravomoćne odluke suda o oduzimanju poslovne sposobnosti ili na temelju pravomoćne odluke nadležnog tijela da su tjelesna i duševna svojstva takva da onemogućavaju obavljanje sudačke dužnosti). Ako iz ponašanja suca ili njegovog odnosa prema radu proizlazi sumnja na trajni gubitak sposobnosti za obnašanje sudačke dužnosti, Vijeće može samostalno ili na prijedlog predsjednika suda odrediti da se sudac podvrgne liječničkoj prosudbi tjelesnih i duševnih sposobnosti.

– ako bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti,

– ako u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Vijeće, ili

– kad navrši sedamdeset godina života.“

Grčar je na neki način pozvao i svoje kolege novinare da ne šute o koruptivno-kriminalnim radnjama unutar sudstva, te da iste razotkrivaju. Rekao je da je jedan od razloga ovakvog stanja u zemlji i pravosuđu činjenica da jedan broj novinara moraju često slušati svoje urednike, te da pišu teme po narudžbi, a sve je to razlog da se u javnosti ne objavljuje više priča  i činjenica o ovoj vrlo važnoj temi.

Pašk Kačinari ispričao je vrlo zanimljivu  genezu hrvatskog pravosuđa povezanog sa  još uvijek neprocesuiranom  pretvorbom i privatizacijom i  sa krađom hrvatske imovine.

Gdja Anka Popović, baš kao i oštećenici RBA nelegalnih kreditnih zadruga doputovali su sa otoka. Popović sa Hvara a oštećenici RBA sa Raba.  Označene teme više su nego bitne i značajne, naročito za one koji su značajno oštećeni od nefunkcionalnog pravosuđa.

Što učiniti? Zna li itko? Netko to mora rješavati, a i znati riješiti?ozbiljno je upitila pitanje gdja Popović koja muku muči sa još uvijek neriješenim zemljišnim knjigama i posjedovnom stanju u katastarskoj općini u kojoj živi.

Gotovo sličnu priču iznio je i gospodin Branko Čačuga koji godinama vodi pravosudne bitke radi zaštite svoje imovine.

Neno Koljaja, poduzetnik i aktivist na razotkrivanju kriminala nelegalnih RBA zadruga, rekao je par riječi o  aferi „nelegalni krediti“ uz koje se nužno nameće i pitanje, tko će oštećenicima nadoknaditi troškove, izgubljenu štetu, zdravlje, pa i život? Njegove riječi pažljivo najpažljivije su slušali oštećenici RBA austrijskih nelegalnih zadruga  među kojima su bili i Mirko Dukić te Branko Hlebkoji su i sami doprinijeli upoznavanju javnosti sa nelegalnim kreditima RBA austrijskih zadruga, a i oštećenici RBA nelegalnih zadruga koji su na Okrugli stol o pravosuđu pristigli sa udaljenog otoka Hvara. 

U Okrugli stol uključili su se pitanjima i drugi sudionici.

Cijeli skup osiguran je bio i prisustvom dvojice zaštitara, koji su se tamo našli upravo kao pljuska institucijama, ODO, DORH-u,  pa i MUP-u koji godinama  ne reagiraju na učestale kaznene prijave osoba kojima su upućene ozbiljne prijetnje,  kao što je to  npr. slučaj sa bivšom čelnicom udruge Franak Katarinom Lucić  i čelnicom udruge Veronika Vere Nadom Landeka, već  institucije zapravo dopuštaju da zlostavljači i progonitelji vrše kaznena djela nad zlostavljanim osobama,  bez da bar pruže potrebnu zakonsku zaštitu ili mjeru opreza. Upravo su iz tog razloga, na ovom Okruglom stolu  angažirani i privatni zaštitari, ponajprije kako bi se poslala slika u javnost, i  nadležnim institucijama da životi aktivista, boraca za pravdu i zaštitu drugih oštećenika jesu ugroženi prijetnjama i fizičkim, verbalnim i medijskim napadima, ali i da se napadnuti neće ni u kom slučaju predati, već će se potruditi osigurati zaštitu, kako fizičku tako i zakonsku.  Na žalost, zakon o zaštiti aktivista i zviždača do danas, i nakon pet godina čekanja, još uvijek nisu dočekali.

Bitno je naglasiti da su pojedini organizatori ovog skupa danima prije održanog događanja dobivali svakodnevne prijetnje, kojima se svakako treba pozabaviti MUP i ODO.

Nakon izlaganja donešeni su zaključci s kojima su se svi prisutni složili.

Što možemo učiniti da zavlada pravna sigurnost i jednakost svih pred zakonom?

1. Da nova Vlada i Sabor oforme neovisno tijelo koje će biti sastavljeno od javnog bilježnika, sudskog vještaka, općinskog državnog odvjetnika, suca, pravnika, odvjetnika – koje tijelo će imati zadatak žalbenog tijela na postupanje sudaca
2. Da neovisno tijelo, koje nije sastavljeno od sudaca, već od ljudi iz pravne struke, odlučuje na temelju izvješća posebne komisije iz točke 1. o skidanju imuniteta sudaca i podizanju kaznene prijave sukladno zakonu
3. Da se uvede obveza sudskih tijela da u svojem radu, i pri donošenju svojih odluka primjenjuju zakone koji su na snazi u RH, i sudsku praksu najviših sudova RH, te praksu  europskih sudova, odnosno da se primjenjuje jedinstvena sudska praksa.
4. Pri objavi sudskih odluka na e-pločama (na internetu) mora se primjenjivati pravilo o anonimizaciji sudskih odluka, tj. primjenjujući propis o zaštiti osobnih podataka
5. Radi sigurnosti stjecanja nekretnina, gruntovnica i upis vlasništva u zemljišne knjige trebaju se riješiti na način da javni bilježnici, kao i u slučaju sudskog registra imaju obveze provjere stanje u zemljišnim knjigama prije prodaje nekretnine, isprintaju z.k. izvadak, priklope ga ugovoru, ovjere dokumentaciju, te odmah po ovjeri i potpisu stranke, dostave odmah internetom podatak da je nekretnina prodana, tj. radi stavljanja zabilježbe.
6. Uvesti obvezu sucima plaćanja  police osiguranja radi naknade štete uslijed nesavjesnog poslovanja sudaca
7. Kaznene prijave i prigovori moraju se rješavati u zakonom zadanom roku. Iste ne smiju ležati u ladicama.
8. Ograničiti moć i ovlasti sudaca smjenom korumpiranih, nezakonite sudske odluke koje su donijeli suci zlouporabom položaja i nesavjesnim obavljanjem ukinuti.
9. Zakonom onemogućiti donošenje različitih sudskih odluka o jednakim pravnim stvarima
10. Odrediti uvjete pod kojim Državno odvjetništvo pokreće istragu protiv sudaca
11. Omogućiti građanske tužbe protiv sudaca za nanešenu štetu nezakonitim aktima (ne isključivo protiv Države)
12. Suce na više položaje imenovati putem sudjelovanja građanskih udruga pravne struke koji prate rad sudaca
13. Pokrenuti postupak ispitivanja porijekla imovine sudaca, te načiniti popis rodbinski i obiteljski povezanih sudaca na sudovima (zbog nepotizma)
14. Ukinuti praksu da suci sami sebe tuže ili sami sebe opravdavaju temeljem zahtjeva o očitovanju Ministarstva pravosuđa, omogućiti zakonom da Pravosudna inspekcija nema samo status pozornika, već i da stvarno djeluje kao inspekcija koja utvrđuje povrede zakona

Svi sudionici Okruglog stola suglasni su da se ovakve aktivnosti moraju pojačati, da se na problemima u pravosuđu mora svakodnevno  raditi, i da je stanje u pravosuđu alarmantno, dramatično, gotovo pa utopijsko.  Pravosuđe odnosi živote građana, guši proizvodna poduzeća, krade elan i snagu poduzetnicima, otima imovinu, i nitko ne radi ništa da stanje bude bolje. Sudionici Okruglog stola i organizatori   stoga su  usuglasili stajalište da će uskoro održati slične akcije. Niti bojkot TV kuća, kojima očigledno nije dovoljno zanimljiv skup sa preko stotinu ljudi, predsjednika udruga, političara, stručnjaka i gospodarstvenika nije bacio prisutne u depresiju. Cijeli skup je snimljen, i već sutra biti će dostupan javnosti putem web portala i društvenih mreža.

Nada Landeka

GALERIJA: