Je li Zoran Milanović zakuhao financijsku krizu na europskom nivou, a onda velikodušno “vrući krumpir” prepustio novom mandataru |

Je li Zoran Milanović zakuhao financijsku krizu na europskom nivou, a onda velikodušno “vrući krumpir” prepustio novom mandataru

Datum objave: 21. prosinac 2015./Emilija Herceg/Nada Landeka/hop.hr

Vlada Republike Hrvatske i Zoran Milanović odlučili su se pred parlamentarne izbore na konverziju švicarskog franka u euro. Prema objavama u austrijskim medijima, austrijski ministar financija nezadovoljan je takvom odlukom Vlade RH. On smatra da taj potez potez posebno košta austrijske banke koje gube ogroman  novac. Međutim, Vlada Republike Hrvatske  željela je  pobrati predizborne političke bodove i dodvoriti se biračima, smatra Hans Jörg Schelling, austrijski ministar financija.

Austrijski ministar financija ogorčen je na hrvatsku Vladu

Hans Jörg Schelling  ogorčen je na takav potez hrvatske Vlade;  „Nezamislivo je da sav teret  podnesu  banke“ kritizirao je javno odluku hrvatskih političara čiji potezi  su unijeli kaos na europsku bankarsku scenu.

Zakon je  od 30. rujna 2015. godine  na snazi u Hrvatskoj  i banke su prisiljene načiniti konverziju kredita iz švicarskih franaka  u eure.  Na hrvatskom tržištudominiraju podružnice austrijskih banaka. One  tvrde da je propis koji je donijela Vlada RH u suprotnosti sa  Ugovorom  o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja koji su sklopile dvije države.

Austrijski ministar financija i austrijske banke pozivaju se na Ugovor sklopljen između Republike Hrvatske i Republike Austrije o poticanju i zaštiti ulaganja od 19.2.1997. (NN 19/97),  točnije, na Sporazum koji je Hrvatska preuzela od Jugoslavije na temelju sukcesije od 8. listopada 1991. godine –“Sporazum između SFRJ i Republike Austrije o uzajamnoj zaštiti i poticanju ulaganja.” Tim sporazumom se još  SFR Jugoslavija obvezala na zaštitu poticanja ulaganja pod koje se svrstavaju i austrijske podružnice  banaka  kao investitori na području Republike Hrvatske, a  Vlada RH je 2000 godine  potpisala i Ugovor između Republike Hrvatske i Republike Austrije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja porezima na dohodak i imovinu koji je stupio na snagu 26.01.2001. godine, točnije za vrijeme  dok je na vlasti bio SDP-ovac Ivica Račan.

Opisanim Sporazumom i Ugovorom   je austrijskim investitorima i bankama omogućeno da za kapital stečen na području RH, putem podružnica banaka, porez plaćaju na području Austrije, jer podružnice nemaju pravnu osobnost na području Republike Hrvatske.

Točnije problem je puno kompleksniji od onog koji se prikazuje u javnosti.  Prema izjavama austrijskog ministra financija, lako je moguće da je  Milanovićeva Vlada prekršila međunarodni Sporazum koji je sama potpisala,  svaljujući sav teret na banke, a što će rezultirati tužbama za odštetu u visokim iznosima koje Hrvatska neće moći biti u stanju podmiriti, odnosno, koja šteta će se morati namirivati iz državnog proračuna i  koju  će  dugoročno morati podmirivati  hrvatski građani. 

Takav stav  vidljiv je i u zajedničkom priopćenju banaka: Erste Group, Hypo Group Alpe Adria AG, IRB, Sberbank Europe i UniCredit Bank Austria.  Europska centralna banka i Europska komisija vjerovatno će im pružiti podršku.  Raiffeisen banka, Sberbanka  i Privredna banka Zagreb već su zatražile ocjenu suglasnosti zakona  pred hrvatskim Ustavnim sudom. Erste banka, UniCredit bank Austria  i Zagrebačka banke također su najavile poduzimanje pravnih  akcija.

Ne bune se samo banke

Nezadovoljni su i svi građani RH koji su podigli hipotekarne kredite koji su obračunavani u švicarskim francima. Kad je tecaj švicarskog franka nekontrolirano skočio,  rate kredita su se povećale a  dugovanja  su postala nepodnošljiva. Stoga je u  Hrvatskoj donešen novi zakon koji od banaka zahtijeva da cjelokupnu nastalu štetu banke preuzmu na sebe.  Republika Austrija je zbog toga posebno nezadovoljna jer smatra da je takva odluka posebno donešena na štetu Republike Austrije i podružnica austrijskih banaka u Hrvatskoj. Nacionalna Banka Švicarske nije mogla održati stabilan tečaj švicarskog franka naspram eura što je dovelo do toga da običan čovjek u Hrvatskoj nije više mogao otplaćivati rate kredita u rokovima predviđenim Planom otplate.  Vlada je željela zakonom natjerati banke da preuzmu na sebe svu štetu. Zakon su donijeli upravo pred  parlamentarne izbore. Vlada u odlasku smatra da banke moraju snositi odgovornost i štetu zato jer su ljudima odobravali i isplaćivali kredite vezane uz švicarski franak a da nitko iz banaka nije dužnicima objasnio o čemu se radi.

Koliko je ova tema povezana sa trenutnom situacijom u Hrvatskoj oko izbora nove Vlade?

Inozemni mediji stidljivo pišu o ovoj temi. Samo  u jednom članku njemački novinar piše kako je hrvatski premijer Zoran Milanović predstavio  sebe  građanima kao da je Robin Hood. O čemu se zapravo radi?

U slucaju konverzije švicarskog franka u euro, riječ je zapravo o ogromnom iznosu.  U Hrvatskoj je odobreno preko 60.000 kredita u „švicarcima“  što ukupno iznosi više od tri i pol milijarde  švicarskih franaka  koje je potrebno preračunati u euro, iako se u nekim grubim obračunima barata iznosima i do 8 milijardi švicarskih franaka.  Trošak konverzije iznosi najmanje  800 milijuna eura, a mogu narasti i na puno veći iznos,  i sav taj trošak pada na teret banaka. Ove brojke nisu samo obračun na papiru, one otvaraju i  brojne druge probleme koji nastaju iz ogromnog gubitka zbog kojeg se banke bune i zbog čega su podigle tužbe.  Banke su najavile tužbe i  u Washingtonu. To su: Erste Bank Group Ag, Reiffeisen International AG, UniCredit SpA, OAO Sberbank i Hypo Group Alpe Adria AG.

Austrijski ministar financija gospodin Schelling prigovara hrvatskim vlastima  da su niže kamatne stope još i prihvatljive, međutim, nakon iznenadnog podivljalog rasta  švicarskog franka došlo je do očiglednih financijskih poteškoća dužnika koji takve kredite teško otplaćuju. Pri pronalaženju rješenja  Vlada RH imala je “čisti nacionalistički pristup”  tvrdi austrijski ministar financija, kritizirajući pri tom Vladu da su sav teret i odgovornost prebacili na banke, ali ništa na dužnike. Sigurno nije slučajno da se sve  ovo događa baš u vrijeme promjene vlasti, kaže austrijski ministar.

Populistički manevri hrvatskog premijera

Prije izbora nacionalne ankete predviđale su da će na parlamentarnim izborima 8. studenog pobijediti Domoljubna koalicija i HDZ.  SDP i premijer Zoran Milanović bi u tom slučaju izgubili većinu u Saboru. Zbog straha od gubitka vlasti Zoran Milanović proveo je nekoliko populističkih mjera: prva je donošenje Zakona o konverziji švicarskog franka u eure, a druga zatvaranje granice sa Srbijom.  Populizam i poduzete aktivnosti očigledno su im se isplatile, jer su pobrali daleko više glasova nego li što su ankete pokazivale.  Cijena njihove vlasti je pustoš  koji su izazvali  u financijskom poslovanju svojim postupcima, i to u zemljama Europske unije,   i susjednim zemljama s kojima graniče, kaže za portal http://wirtschaftsblatt.at/austrijski ministar financija.

Što čeka novu Vladu RH?

Bankama je važno da snose manji trošak a što ne mogu postići ukoliko ne izvrše snažan pritisak na novoizabrane političke lidere na hrvatskoj političkoj sceni.  S ovim zakonom, SDP-ova vlast samo je privremeno ojačala svoje pozicije jer su posljedice koje bi mogla  snositi Država iznimno teške. Hoće li nova Vlada imati snage suočiti se sa ovim iznimno velikim i ozbiljnim problemom na koji je upozorio i Tomislav Karamarko?

Tomislav Karamarko, predsjednik HDZ-a,  u  svojem govoru u Saboru RH ustvrdio  je “kako je za kredite u švicarskim francima (CHF) možda trebalo naći rješenje kao u Crnoj Gori, koja je teret rasporedila na dužnike, banke i državu.

– Kod nas se ide na opterećenje banaka, a zapravo je to opterećenje državnog proračuna – rekao je Karamarko, dodajući kako je rješenje Vlade “opet jedan štos”.

– Oni će riješiti jednu skupinu građana, ali gdje im je zakon, gdje su konkretni prijedlozi, kako oni to misle, gdje je reakcija banaka, kako će to izgledati? Ništa od toga i, što je najzanimljivije, sve oko toga što predlažu je nakon 1. 1. 2016. godine. Kome to ostavljaju? Nama ostavljaju ta rješenja. Dakle, to je doista apsurdna situacija, jedan tragičan skeč Vlade koja nije mogla učiniti gori posao nego što čini”– rekao je Karamarko.

Prve posljedice

23.11.2015 u gospodarstvenim vijestima iz Austrije,  predstavnik  Uprave UniCredit Banke Ferderico Ghizzoni izjavljuje kako će  redimenzionirati ili čak prodati banke koje imaju na hrvatskom području,  ali u svakom slučaju  velika talijanska banka povlači se sa istočnoeuropskog tržišta.  Njihovo poslovanje je u prvog kvartalu 2015. godine bilježio dobit od 660 milijuna eura pa bi se iz toga moglo zaključiti da uopće nema razloga za brigu. Međutim, to je 44,5% manje u usporedbi s brojkama iz 2014. godine.  Poslovanje u Hrvatskoj im je progutalo 225 milijuna eura,  uz sve to imali su i ogroman gubitak u Ukrajini.

Austrijanci ce biti primorani povući svoje  projekte s kojima su imali velike planove na području Hrvatske, i  potpuno se prestati baviti pionirizmom u istočnoj Europi.

Eksperiment koji je proveo Zoran Milanović da bi pobrao što veći broj političkih bodova Hrvatsku bi, zahvaljujući tužbama koje su najavile banke, i to uz  punu potporu Europske centralne banke i Europske komisije, moglo baciti na koljena zbog financijskog sloma koji bi mogao uslijediti.

Novi hrvatski premijer

U ovom trenutku najnezahvalnija uloga je dužnost hrvatskog premijera. U vrijeme kada broj nezaposlenih svakodnevno i rapidno raste, kada je gospodarstvo u totalnom rasulu, a Hrvatska je tuženica u brojnim sporovima koje su pokrenule strane banke, preuzeti ulogu hrvatskog premijera nije niti malo lako. Zato ni ne čudi da se Zoran Milanović vrlo lako odrekao te uloge, i velikodušno je ponudio Boži Petrovu.

Vlada Republike Hrvatske sanirala je novcem iz proračuna njihove milijunske obveze, a Uprava gubitaša sama sebi isplaćivala milijunske provizije |

Nada Landeka, o pravosuđu, ovrhama, korupciji, kriminalu, politici,

Vlada Republike Hrvatske sanirala je novcem iz proračuna njihove milijunske obveze, a Uprava gubitaša sama sebi isplaćivala milijunske provizije

Datum objave: 01. prosinac 2015./Piše: Nada Landeka

Županjska banka je 9. studenoga 2000 godine pokrenula prijedlog za stečaj, međutim je isti povukla jer je postigla dogovor sa Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka 29. lipnja 2001 godine, a SDP-ova Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 30. ožujka prihvatila Program financijske konsolidacije „Sladorane“

Prema financijskoj konsolidaciji načinjen je program kojim je 262.573.926,85 kn duga  pretvoreno u ulog Društva, dok je 145.130.737,43 kn  obveza reprogramirano.  Vjerovnici su Država i državna poduzeća, Ministarstvo financija, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak.

Dok mali sitni lopovčići (tipa onih koji nisu mogli platiti prekršajnu kaznu) “gule” svoje u hrvatskim zatvorima, ratni profiteri koji su Hrvatsku bacili na koljena, uvaženi su biznismeni i političari.

Legalna pljačka hrvatskih  iseljenika pomoću  odvjetnika i hrvatskog pravosuđa

Gospodin I.DŽ. iseljenik je koji već 40 godina živi izvan granica Hrvatske.  Posjeduje državljanstvo Hrvatske i države u koju je iselio. No srce mu je ostalo u Hrvatskoj. Ovdje ima imovinu, ovdje je uložio svoju ušteđevinu, daruje Crkve, sponzorira potrebite.   Gospodin I.DŽ i njegova supruga  dali su  u lipnju 1997. godine zajam u iznosu od 1.000.000 DEM  tvrtki Hadeko d.o.o.  za njihove poslovne aktivnosti uz 2% mjesečnu kamatu. U tom trenutku nisu znali kako „vještim poslovnjacima“  su pozajmili svoj novac.  Zajam je osiguran ovršnim sudskim sporazumom, ovjerenim kod javnog bilježnika i potpisan od strane  odgovornih osoba u poduzeću Hadeko d.o.o. i to;   Ilije Balića, Marijana Jakšića, i Ive Vukovića.

Imenovani su potpisali i  Vansudsku nagodbu kojom utvrđuju da je nesporno da je poduzeće Hadeko  d.o.o. dobilo zajam (sada uvećan za kamatu) u  iznosu od 1.112.012,00 DEM odnosno protuvrijednost u iznosu od  4.316.449,41 kn.  Nagodbom se poduzeće Hadeko d.o.o. po svojim zakonskim zastupnicima obvezuje vratiti zajam na žiro račun zajmodavaca najkasnije do 30.06.1999. godine.  Isprava je ovršna.  Neposredno nakon potpisa Vansudske nagodbe, tj. 3. rujna  1999 godine osnivači Hadeko d.o.o., gore imenovana trojka, prodaju svoj osnivački udjel IPK Osijek te tim datumom i ovjerom javnobilježničkog akta, obveze osnivača Hadeko d.o.o. prestaju a IPK Osijek sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima stječe sva prava i obveze društva Hadeko d.o.o.

Sa žiro računa IPK Osijek, osnivači tvrtke Hadeko d.o.o.  su ovršnim postupkom Ovr-504/01  a temeljem ustupa svojeg osnivačkog uloga   ovrhom  naplatili 3.000.000,00 DEM i to u skladu sa zaključenim ugovorom St-497/2000 međutim, tvrtku nakon pripajanja nisu brisali, već je nad istom otvoren stečaj.

Naš iseljenik tužbenim zahtjevom pokušava naplatiti svoje potraživanje, najprije od zajmoprimca Hadeko d.o.o., a nakon što je nad istim pokrenut stečaj, od pravnog sljednika IPK Osijek, odnosno osnivača Hadeko d.o.o.

Prvostupanjski i drugostupanjski sud odbijaju tužbu i tužbeni zahtjev zajmodavca, iz dva bizarna razloga. Prvo, iako je zajmodavac dokazao da je poduzeo sve mjere naplate (sukladno odredbama Zakona o trgovačkim društvima), sudovi su u presudi tvrdili da on to ničim nije dokazao, te su mu  odbijanjem tužbenog zahtjeva uskratili njegovo pravo da tuži odgovorne osobe u pravnoj osobi, a koji su očigledno prevarili zajmodavca,  što je očito i iz gornjih navoda jer su isti  prodali i naplatili svoj  osnivački udjel svega dva mjeseca nakon sklapanja Vansudske nagodbe s zajmodavcem i to  za iznos od 3.000.000,00 DEM, koji su zadržali za sebe, ali nisu vratili 1.000.000,00 DEM zajmoprimcu, što su bili dužni učiniti.

Drugo, prvostupanjski sud u svojoj presudi  utvrđuje  pravno sljedništvo IPK Osijek, temeljem sklopljenog Ugovora o prijenosu osnivačkog udjela, međutim tvrdi da IPK Osijek nije  isplatio udjel,  dok  je drugostupanjski sud ustvrdio  da iako je IPK Osijek stekao osnivački udjel, nije obvezan  i podmirivati obveze prema trećima, vjerovnicima tvrtke čiji je udjel stekao jer na Trgovačkom sudu nije provedena promjena u osnivačkoj strukturi, a ni brisanje tvrtke Hadeko d.o.o.

Svatko tko se imalo razumije u trgovačko pravo, odnosno sudsku praksu postaviti će si dva pitanja:

1.    Ako sudovi smatraju da osnivački udjel nije prenešen, po kojoj osnovi su osnivači tvrtke Hadeko d.o.o. stekli 3.000.000,00 DEM temeljem prodaje svojeg osnivačkog udjela IPK Osijeku

2.    Zašto IPK Osijek nije teretio osnivače Hadeko d.o.o. za nezakonitu naplatu gore navedenog iznosa, ukoliko se radi o nezakonitoj ovrsi?

Treće pitanje čekamo da postave glavni državni odvjetnik  i Državno odvjetništvo RH!

Odgovori na postavljena  pitanja nameću se iz  Izvješća o obavljenoj reviziji pretvorbe i privatizacije Društva „Boris Kidrič“ Županja, iz ožujka 2002. godine.  Ovo izvješće detaljno opisuje sve nezakonitosti oko provedbe pretvorbe i privatizacije Poduzeća za proizvodnju šećera i alkohola „Boris Kidrič“ s.p.o. Županja.

Rješenjem Trgovačkog suda u Osijeku broj FI-1929/94 od 13. svibnja 1994 godine u sudski registar upisana je pretvorba poduzeća u dioničko društvo pod tvrtkom „Sladorana“ d.d. Županja.  „Sladorana“  d.d. Županja  osnovala je  više društava„Granal“ d.o.o., „Selna“ d.o.o., „Špiritana“ d.o.o. a koja društva su pak osnovala drugo  društvo „Repa“ d.o.o.. Kako niti jedno od ovih društava obveze nije podmirivalo 2001 godine otvoren je stečajni postupak nad društvom „Granal“ d.o.o. a dospjele obveze dužnika na dan 24. studenog 2000 godine iznosile su 25.978.229,00 kn.

Stečajni postupak otvoren je i nad društvom „Selna“ d.o.o. i to iz istih razloga. Ovo društvo je na dan 4. rujna 2000 godine bilo blokirano u iznosu od 59.383.574,00 kn a pokrića na računu nije bilo punih 775 dana.

Što je povezuje „Sladoranu“ d.d.,  IPK Osijek, i Hadeko d.o.o., kao i ostala naprijed navedena društva?

Fond za privatizaciju je Rješenjem broj 01-02/92-06/164 od 9. prosinca 1993. godine dao suglasnost da se u „Sladorani“ Županja izvrši pretvorba u dioničko društvo.   Isto se pretvorilo u dioničko društvo na način:

–       da je prodajom 235.735 ili 48% dionica prodano osobama s pravom popusta i pravom prvenstva, odnosno zaposlenima i kooperantima, i drugim zaposlenima u pravnim osobama koji su imali pravo stjecanja dionica pod istim uvjetima kao i zaposlenima u Poduzeću.

–       pretvaranjem potraživanja Županjske banke d.d. Županja u iznosu od 2.000.000 DEM u ulog odnosno u 20.000 dionica

–       Prijenosom 157.218 ili 32% neupisanih dionica Fondu u iznosu od 15.721.800 DEM

–       Prijenosom 78 609 ili 16% neupisanih dionica Republičkim fondovima za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika i poljoprivrednika Hrvatske u iznosu od 7.860.900,00 DEM.

U 1995., 1996., 1997. mali dioničari prenijeli su 197.979 dionica na stjecatelja društva Hadeko d.o.o. Zagreb.

Dioničari društva „Kristal“ d.d. Županja koje je u 1995 godine pripojeno Društvu, prenijeli su 459 dionica na stjecatelja društvo Hadeko d.o.o. Zagreb. 

Društvo Hadeko d.o.o. zaključilo je 16. prosinca 1996 godine ugovor o dugoročnom kreditu broj 197/1996 sa Županjskom bankom d.d. Županja u iznosu od 24.484.478,71 kn, a 20. prosinca je sredstvima tog kredita platilo 186.359 dionica koje je steklo od malih dioničara. Kredit je odobren na rok od 5 godina računajući od dana prijenosa kredita u otplatu. Kao osiguranje za uredno podmirivanje obveza po ovom kreditu Hadeko d.o.o. daje u zalog 138.120 dionica Društva koje tek kupuje i to  nominalne vrijednosti 13.812.000,00 DEM, što je na dan zaključenja ugovora iznosilo 49.212.156,00 kn. Istog dana je zaključen i ugovor o zalogu dionica.

Županjska banka d.d. Županja i Fond za privatizaciju zaključili su 20. prosinca 1996 godine ugovor o ustupanju potraživanja po oročenom deviznom depozitu kojim banka svoje potraživanje kod Varaždinske banke d.d. Varaždin u iznosu od 6.882.108,87 DEM ustupa Fondu za plaćanje ostatka duga po dionicama koje je steklo društvo Hadeko d.o.o. Zagreb.  Ugovorom o dugoročnom kreditu nije ugovoreno učešće, a vraćanje kredita nije osigurano hipotekom na nekretninama korisnika kredita.

Društvo Hadeko d.o.o. nije redovno otplaćivalo kredit te prema evidencijama Županjske banke d.d. u stečaju, na dan otvaranja stečajnog postupka nad društvom Hadeko d.o.o. Zagreb, 29. lipnja 2001 evidentirana je obveza po kreditu 29.579.916,87 kn ili 7.893.290,54 DEM.

Fond je u 1999 godine i početkom 2000 godine s malim dioničarima raskinuo 81 kupoprodajni ugovor i 69 dodataka ugovora. Od ukupnog broja raskinutih kupoprodajnih ugovora koji su bili zaključeni 1994 godine zbog neplaćanja 2 uzastopna obroka, s dva dioničara.

Nakon što je Fond raskinuo ugovor sa malim dioničarima zbog neplaćanja u roku (nekašnjenje dvije uzastopne rate) Fond je bio dužan ponuditi prodaju dionica objavom oglasa, što Fond nije učinio.

27. listopada 1997. godine Fond je zamijenio dionice sa Županjskom bankom d.d. Županja.  Prenio je 90 023 dionice „Sladorane“ ukupne vrijednosti 9.002.300,00 DEM Županjskoj banci d.d. a stekao je 50 333 dionica društva Geli d.d. Đakovo ukupne vrijednosti 5.033.300,00 DEM.

18. rujna 1995 godine Hadeko d.o.o. kupilo je još  78 609 dionica po nominalnoj vrijednosti u iznosu od 7.860.900 DEM. Ugovoreno je plaćanje 10% nominalne vrijednosti u roku 10 dana od potpisa ugovora a preostali iznos u 59 jednakih obroka uz kamatnu stopu od 8,5 % godišnje.  Uvidom u karticu ugovora utvrđeno je da je društvo Hadeko d.o.o. Zagreb platilo 10% kupoprodajne cijene a do 26. srpnja 1998 godine još 33 obroka u iznosu od 4.673.886,23 DEM kao i zatezne kamate.

Hadeko d.o.o.  je ostalo dužno uplatiti još 26 obroka u iznosu od 146.059,76 DEM što ukupno iznosi 3.797.553,76 DEM što je Hadeko d.o.o. trebalo uplatiti do 28. kolovoza 2000 godine međutim, isto nije učinilo.

13. prosinca 1995. godine društvo „Contractor“ d.o.o. prodaje društvu Hadeko d.o.o. 20 000 dionica nominalne vrijednosti 2.000.000 DEM. Društvo Hadeko d.o.o. platilo je dionice 23. prosinca 1996 godine doznakom na račun prodavatelja.

Društvo „Kristal“ d.o.o. 23. lipnja 1995 godine pripojeno je „Sladorani“ Županja te se na isto prenosi i ukupna vrijednost imovine a društvo „Kristal“ je brisano iz sudskog registra.

Zbog neplaćanja obveza po primljenim kreditima, žiro računi „Sladorane“ Županja u neprekidnoj su blokadi od 18. lipnja 1998 godine u ukupnom iznosu od 136.458.211,55 kn.  Zaduženost „Sladorane“ na dan 31. prosinca 2000 godine je 2,3 puta veća od vrijednosti njegove nepokretne imovine, a sve nekretnine opterećene su založnim pravima u korist banaka.

Županjska banka je 9. studenoga 2000 godine pokrenula prijedlog za stečaj, međutim je isti povukla jer je postigla dogovor sa Državnom agencijom za osiguranje štednih uloga i sanaciju banka 29. lipnja 2001 godine, a Vlada Republike Hrvatske je Zaključkom od 30. ožujka prihvatila Program financijske konsolidacije „Sladorane“

Prema financijskoj konsolidaciji načinjen je program kojim je 262.573.926,85 kn  pretvoreno u ulog Društva, dok je 145.130.737,43 kn  obveza reprogramirano.  Vjerovnici su Država i državna poduzeća, Ministarstvo financija, Hrvatske vode, Državna agencija za osiguranje štednih uloga, Hrvatska banka za obnovu i razvitak, Privredna banka d.d. Zagreb, Slavonska banka d.d. Osijek, Hypo Alpe Adria Bank, Zagrebačka banka d.d., Commerzbank Frankfurt/m i  dobavljači u iznosu od cca 3.500.000,00 kn.

Tijekom 2001 godine Ministarstvo financija sklapa ugovore sa društvima kćerima „Selna d.o.o. u stečaju“ i „Granal d.o.o. u stečaju“  i svoja potraživanja u ukupnom iznosu od 64.769.309,64 kn pretvara u ulog  u „Sladorana“ d.d.

Za reprogramiranje dugova prema bankama dobiveno je jamstvo Ministarstva financija u skladu sa zaključkom Vlade Republike Hrvatske od 8. srpnja 1999 godine.

Vlasnička struktura u vrijeme obavljanja revizije

Temeljni kapital Društva je 149.746.800,00 kn a podijeljen je na 499 156 dionica nominalne vrijednosti 300,00 kn od čega društvo Hadeko do.o. Zagreb ima 297 047 dionica ili 59,5 %, društvo Dirigo d.o.o. 90 023 ili 18 %,Hrvatsko mirovinsko osiguranje 80 132 ili 16,1 %, Fond 64 652 ili 0,9% i mali dioničari 27 302 dionice ili 5,5%.

Prema izvješću revizora za 2000 godinu navedeno je da je gubitak u poslovanju iznosio 55.508.000,00 kn, akumulirani gubitak 31. prosinca 2000 godine iznosio je 189.279.000,00 kn, kratkoročne obveze Društva bile su veće od kratkotrajne imovine za 140.175.000,00 kn, neplaćene obveze na dan 31. prosinca 2000 godine iznosile su 130.000.000,00 kn a žiro račun je neprekidno blokiran od srpnja 1998. godine.

„Sladorana“ d.d. je 1998. 1999 i 2000 godine s vlasnički povezanim društvima, osim zaduživanja, obavljalo i promet roba i usluga i davalo je u zakup poslovni prostor i opremu.

Nakon što su žiro računi „Sladorane“ d.d, društva „Selna“, i društva „Granal“ d.o.o. blokirani, osnovano je društvo „Špiritana“ d.o.o.

Županja kao tvrtka za proizvodnju alkohola. Društvo je dalo u zakup cjeloviti pogon za proizvodnju alkohola društvu „Špiritana“, prodaje mu osnovnu sirovinu za proizvodnju, te preko tog društva u trasiranim mjenicama obavlja sva plaćanja prema vjerovicima i zaposlenicima.

„Sladorana“ d.d. prodala je 1996 godine društvu Hadeko d.o.o. Zagreb proizvoda u iznosu od 74.455.866,90 kn što čini 30,6 % ukupne prodaje na domaćem tržištu, a 1997 godine 121.109.440,90 kn što čini ukupno 36,6 % ukupne vrijednosti prodanih proizvoda. Članovi društva su bili od 25. srpnja 1997 godine do 17. studenoga 1998 godine Ilija Balić (glavni direktor),  a do 2001 godine Marijan Jakšić.

Istovremeno, osnivači društva Hadeko d.o.o. Zagreb bili su Ilija Balić s 50% udjela, Marijan Jakšić s 25% udjela i Ivo Vuković s 25 % udjela a koji je od 25. srpnja do 27.  prosinca bio i član Nadzornog odbora „Sladorane“ d.d.

Međusobne poslovne odnose između „Sladorane“ d.d., njezinih društava kćeri i društva Hadeko d.o.o. regulirani su okvirnim ugovorima o prodaji, ugovorima o poslovno tehničkoj suradnji, ugovorima o posredovanju i zastupanju.

Uvidom u računovodstvene knjige utvrđeno je da je 1997. godine  na troškovima poslovanja – konsultantske i marketinške usluge društva Hadeko d.o.o. – „Sladorana“ imala trošak  u iznosu od 8.506.395,70 kn.

Osim troška, Hadeku d.o.o. odobravan je i rabat od 5% do 20% za šećer, zavisno od ugovora do ugovora.

Zahvaljujući takvim rabatima, Hadeko d.o.o. ostvarilo je 6.741.923,30 kn s osnove umanjenih cijena, za  naknadno odobreni rabat 951.880,00 kn.  Troškovima marketinga i rabatom društvu Hadeko d.o.o. omogućen je prihod od 16.200.199,00 kn, iako su marketinške usluge zaračunavane i za kontakte s kupcima s kojima je „Sladorana“ d.d. i prije poslovala.

Na temelju ugovora o posredovanju i zastupanju u tuzemstvu Hadeko d.o.o.  je tijekom 1998.  godine fakturiralo je vrijednost 7.597.067,54 kn. Ovi računi, prema reviziji ne sadrže nikakv dokaz da je marketinška usluga i obavljena.

U prva tri mjeseca 1999 godine, Hadeko d.o.o. je za usluge posredovanja fakturiralo „Sladorani“ d.d.  iznos od 3.152.067,54 kn.  U razdoblju od 13. ožujka do 25. studenog 1998. godine je direktor Ilija Balić pojedinačnim odlukama odobravao pojedinim kupcima rabat za isporuke šećera u visini 4,7%, 5%, 13%, 16%, 17%, 18%, 20%, 24%, 28%. Društvu Hadeko d.o.o. Zagreb odobravao je rabat u visini 14%, 16%, 17%, 18% i 19%.

Marijan Jakšić koji je bio direktor do 13. siječnja 1999 godine odobravao je na temelju pojedinačnih odluka pojedinim kupcima rabat  na kupnju šećera u iznosima od 16 odnosno 18%.

Tijekom 1995, 1997, 1998 i 1999 godine „Sladorana“ je s društvom Hadeko d.o.o. Zagreb zaključilo ugovor o poslovnotehničkoj suradnji, ugovor o posredovanju i zastupanju u inozemstvu i tuzemstvu, i okvirne ugovore o prodaji šećera, čime se Hadeko d.o.o. obvezalo obavljati poslove koji su u popisu poslova prodajne službe „Sladorane“ i društava kćeri.  „Sladorana“ je imala ustrojenu prodajnu službu koju su činili: rukovoditelj prodajne službe, pomoćnik rukovoditelja i referent prodaje.

Rezultat privatiziranja „Sladorana“ d.d.:

–       iznos kratkoročnih obveza veći od vrijednosti kratkotrajne imovine

–       na svoj dugotrajnoj imovini upisano založno pravo zbog dugoročnih kredita  i kredita, vrijednost kredita tri puta veća od imovine

–       nelikvidnost i nesolventnost uzrokovala pokretanje stečajnog postupka, kao i stečajnih postupaka društava kćeri

Društvo Hadeko d.o.o. sa udjelom od 59,05 % dionica ostvarilo je značajnu dobit s osnova usluga istraživanja i analize tržište, plasmana, poslovno tehničke suradnje i marketinških usluga, te odobrenog rabata od direktora „Sladorane“ koji su istovremeno suvlasnici  tvrtke „Hadeko“ d.o.o. – Ilije Balića i Marijana Jakšića.

No tu priči nije kraj! 

Čelni ljudi Hadeka d.o.o. i čelni ljudi „Sladorane“ – Ilija Balić i Marijan Jakšić donijeli su odluku o spajanju „Sladorane“ d.d. i IPK Osijek. Istovremeno su kao osnivači tvrtke Hadeko d.o.o.  Ugovorom o  prijenosu poslovnog udjela svoj poslovni udjel prodali za 3.000.000,00 DEM  – IPK Osijeku, i ovrhom se naplatili ovršnim rješenjem na žiro računu IPK Osijeka.

Što se dogodilo s našim zajmodavcem iz inozemstva?

Osim što je nepovratno izgubio 1.000.000,00 DEM koje im je pozajmio, za tužbu koju je  I.DŽ.  izgubio  Županijski sud u Osijeku, dosudio je trošak IPK Osijeku u iznosu od 211.912,60 kn, Iliji Baliću trošak u iznosu od 474.981,25 kn, Marijanu Jakšiću trošak u iznosu od 404.700,90 kn, i Ivi Vukoviću trošak u iznosu od 563.346,30 knodnosno sveukupni odvjetnički trošak u iznosu od 1.654.941,00 kn.

Imenovana gospoda, koja su kroz povijest, pretvorbu i privatizaciju vrlo jasno i precizno pokazali svoje financijske sposobnosti, pokrenuli su ovrhu nad imovinom I.DŽ. i njegove supruge, i to u jednakim iznosima na imovini oba ovršenika (prethodno tužitelja), kao i na svoj njihovoj pokretnoj i nepokretnoj imovini i na računima,  a ovršnim postupkom žele postići i prodaju stana u Zagrebu, koji bi nakon ovršnog postupka i prodaje  vjerovatno pripao ovim poslovnim ljudima.

u nastavku: Sanacija Sladorane Županja garancijom Republike Hrvatske

VEZANI ČLANCI:

http://www.hazud.hr/koga-to-milorad-pupovac-vesla-preko-banke-tesla/

http://www.hazud.hr/zov-unosnog-politickog-zivota-povratak-ivica-pasalica-jednog-od-najbogatijih-politickih-mocnika/

http://www.hazud.hr/mahnitost-sudske-vlasti-i-elite-ne-dozvoljava-gospodarski-rast-i-povratak-iseljenika-u-hrvatsku/

http://www.hazud.hr/udba-stoji-iza-sustavne-pljacke-hrvatske-i-hrvatskih-gradana/

http://www.hazud.hr/evo-zasto-zoran-milanovic-ne-zeli-vaditi-kosture-iz-ormara/